DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 46     <-- 46 -->        PDF

OBLJETNICE


SPOMENICA (uz obljetnice) MIHOVILA GRAČANINA


Izdavač Hrvatsko agronomsko društvo


Prof. dr. Mihovil Gračanin bio je
profesor tloznanstva, na Gospodarskošumarskom
fakultetu u Zagrebu u razdoblju
od 1928. do 1952. godine, kada
je premješten »po službenoj potrebi u
Savjet za poljoprivredu i šumarstvo NR
Hrvatske«. Rješenje o uklanjanju prof.
Gračanina s profesorske dužnosti je bez
ikakvog obrazloženja, bilo isključivo
političke naravi, jer je smatrao da »zatvoreni
jednopartijski društveno-politički
sustav omogućuje čitavom nizu minus
— varijanta .. . da nekoga onemogući
ili ukloni radi ostvarenja određenih
ciljeva«. Stoga je tek u drugom izdanju
Šumarske enciklopedije 1980. godine
našao mjesto, a potom i u Šumarskom
listu 1981. godine prigodom njegove
smrti. Izvan šumarskih krugova prethodila
je Spomenica k 70-oj obljetnici njegovog
rođenja zamišljena i ostvarena
po grupi štovatelja i sljedbenika »svoga
velikog učitelja«.


Nakon dvadeset godina, odnosno u
samostalnoj Hrvatskoj Hrvatsko agronomsko
društvo i Hrvatsko društvo za
proučavanje tla iz zaborava izvlače lik
i djelovanje Mihovila Gračanina podsjećaju
na njegovo značenje u području
tloznanstva ne samo u Hrvatskoj nego
uopće. Poticaj je prihvaćen i poduprt
od Agronomskog fakulteta, Šumarskog
fakulteta. Poljoprivrednog instituta u
Križevcima, Šumarskog instituta Jastrebarsko,
Matice Hrvatske te HAZU i
Rektorata Sveučilišta. Rezultat je izdavanje
»Spomenice« i održavanje znanstvenog
skupa.


Ostvarivanje prihvaćene ideje povezuje
se s 90-om obljetnicom rođenja i
10-om obljetnicom smrti Gračanina. Za
pripremu obilježavanja ovih godišnjica
izabran je odbor od četiri člana: Prof,
dr. Ferdo Bašić, Prof. dr. Stjepan Bertović,
Dr. Jakob Martinović i Prof. dr.
Ivo Miljković, predsjednik.


SADRŽAJ SPOMENICE


Spomenica je objavljena kao sastavni
dio br. 1-2/1994. Agronomskog glasnika
što je »u znatnoj mjeri pridonijelo
realizaciji izlaženja Spomenice« stoji u


Zagreb, 1994.


Proslovu. Inače Spomenicu je sufinanciralo
Ministarstvo znanosti i tehnologije
Republike Hrvatske te niz drugih
institucija a među kojima i Šumarski
institut Jastrebarsko.


U Spomenicu nas uvodi Proslov iza
kojeg slijedi slika Prof. dr. M. Gračanina
s autogramom.


Pod naslovom »Prof. dr. Mihovil
Gračanin domoljub i znanstvenik
(1901-1981)« Organizacijski odbor
ukratko je prikazao Gračaninov život.


Slijede članci:
Jelka Anić i I. Miljković: Genetske
specifičnosti mineralne ishrane sorata
jabuka — »na temelju šestogodišnjeg
istraživanja biljno hranidbenog
kapaciteta tla u plantažama jabuka na
pseudogleju u Hrvatskoj«, autori su došli
do zaključka da postoje razlike i
između pojedinih sorata jabuka te da
je »folijama dijagnoza pouzdanija za
ocjenu stupnja opskrbljenosti jabuka
hranjivim elementima nego analiza tla.


F. Bašić, M. Mcsić i A. B u tora
c: Teške kovine u tlima općine Glina.
— »Temeljni je cilj istraživanja utvrditi
sadržaj teških kovina u oraničnim
tlima općine Glina i na taj način ocijeniti
pogodnost tala toga područja za
uzgoj povrća koje bi služilo za proizvodnju
hrane za dojenčad«. Rezultati
istraživanja: Sadržaj kadmija i olova je
nešto povećan u odnosu na prirodno
stanje ali u granicama karakterističnim
za čista ili neopterećena tla. Onečišćenja
su veća u nižim pozicijama nego u
zoni odnošenja tla erozijom tla vodom.
Po ostalim elementima (Hg, Cu, Zn,
As) tla su čista. Autori predlažu »kalcifikaciju
tih tala kao pouzdan, djelotvoran
i racionalan put za smanjenje
mobilnosti svih teških kovina u kiselim
tlima istraživanog područja«. U literaturi
navedeni su i članci s tematikom
teških metala objavljenih u Šumarskom
listu 1980, 1990. i 1991. godine te Martinović
— Vranković sa skupa održanom
u Cazinu 1986. kao i B. Prpića
Opširniji prikaz o M. Gračaninu slijedi
u Šumarskom listu.


et al. objavljenog u publikaciji Kongress
Bodenschutz, Arge Alp und Alpen


— Adria, Miinchen 1987.
S. Bertović: Podneblje i ostale prirodne
osobitosti u okolišu meteorologijske
postaje Lividraga (Gorski kotar).
Rad je »posvećen uspomeni na poštovanog
profesora dr. inž. Mihovila Gračanina
i njegovo životno geslo: Budi
svoj!« To je i naslov Šenoine pjesme
objavljene u Vijencu 1874. godine iz
koje Bertović citira zadnju kiticu koja
završava s »BIO SI SVOJ!« Da, prof.
Gračanin bio je svoj i zato je 1952.
godine morao napustiti profesuru na
zagrebačkom, tada, Poljoprivredno-šumarskom
fakultetu. Za članak preporuka
nabaviti fotokopiju.
Z. Gračanin: Tla — ugrožen dio
čovjekova okoliša. »Iako tla«, prva je
rečenica članka, »pripadaju prijeko potrebnim
osnovicama čovjekova života
na zemlji već i kao nositelji praktički
cjelokupne poljoprivredne i šumske
proizvodnje« ipak »globalno gledano
sam opstanak i funkcije tala nisu nikada
bili tako ugroženi kao danas!« Ugroženost
se očituje u: eroziji tla, antropogenom
doprinosu u aktiviranja klizišta,
spuštanjem tla prouzročenog djelovanjem
čovjeka, onečišćenjem nanosa rijeka
kao opasnost za tla nizinskih područja
i acidifikacijom.
N. Kom 1 eno vi ć: Unos olova u
šume Hrvatske te njegov utjecaj na uspijevanje
crnog bora i hrasta lužnjaka.
— »Tetraetil olovo pokazalo je negativan
učinak na rast crnog bora i kitnjaka
za razliku od olovnog nitrata koji nije
pokazao takvo djelovanje. Oba oblika
olova izrazito su negativno utjecala na
sadržaj klorofila te karatenoida.«
P. Kovačević: Analiza numeričke
obrade površina kartografskih jedinica
na karti bonitete tala Hrvatske.
J. Martinović: Periodična karakterizacija
acidifikacije šumskih tala na
kršu Hrvatske. Autor je prikazao »prve
bilančne podatke promjene pH vrijednosti
tla na području krša zapadne Hrvatske
(Primorje, Gorski kotar i NP
Plitvička jezera) za razdoblje 1965. do