DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 46 <-- 46 --> PDF |
OBLJETNICE SPOMENICA (uz obljetnice) MIHOVILA GRAČANINA Izdavač Hrvatsko agronomsko društvo Prof. dr. Mihovil Gračanin bio je profesor tloznanstva, na Gospodarskošumarskom fakultetu u Zagrebu u razdoblju od 1928. do 1952. godine, kada je premješten »po službenoj potrebi u Savjet za poljoprivredu i šumarstvo NR Hrvatske«. Rješenje o uklanjanju prof. Gračanina s profesorske dužnosti je bez ikakvog obrazloženja, bilo isključivo političke naravi, jer je smatrao da »zatvoreni jednopartijski društveno-politički sustav omogućuje čitavom nizu minus — varijanta .. . da nekoga onemogući ili ukloni radi ostvarenja određenih ciljeva«. Stoga je tek u drugom izdanju Šumarske enciklopedije 1980. godine našao mjesto, a potom i u Šumarskom listu 1981. godine prigodom njegove smrti. Izvan šumarskih krugova prethodila je Spomenica k 70-oj obljetnici njegovog rođenja zamišljena i ostvarena po grupi štovatelja i sljedbenika »svoga velikog učitelja«. Nakon dvadeset godina, odnosno u samostalnoj Hrvatskoj Hrvatsko agronomsko društvo i Hrvatsko društvo za proučavanje tla iz zaborava izvlače lik i djelovanje Mihovila Gračanina podsjećaju na njegovo značenje u području tloznanstva ne samo u Hrvatskoj nego uopće. Poticaj je prihvaćen i poduprt od Agronomskog fakulteta, Šumarskog fakulteta. Poljoprivrednog instituta u Križevcima, Šumarskog instituta Jastrebarsko, Matice Hrvatske te HAZU i Rektorata Sveučilišta. Rezultat je izdavanje »Spomenice« i održavanje znanstvenog skupa. Ostvarivanje prihvaćene ideje povezuje se s 90-om obljetnicom rođenja i 10-om obljetnicom smrti Gračanina. Za pripremu obilježavanja ovih godišnjica izabran je odbor od četiri člana: Prof, dr. Ferdo Bašić, Prof. dr. Stjepan Bertović, Dr. Jakob Martinović i Prof. dr. Ivo Miljković, predsjednik. SADRŽAJ SPOMENICE Spomenica je objavljena kao sastavni dio br. 1-2/1994. Agronomskog glasnika što je »u znatnoj mjeri pridonijelo realizaciji izlaženja Spomenice« stoji u Zagreb, 1994. Proslovu. Inače Spomenicu je sufinanciralo Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske te niz drugih institucija a među kojima i Šumarski institut Jastrebarsko. U Spomenicu nas uvodi Proslov iza kojeg slijedi slika Prof. dr. M. Gračanina s autogramom. Pod naslovom »Prof. dr. Mihovil Gračanin domoljub i znanstvenik (1901-1981)« Organizacijski odbor ukratko je prikazao Gračaninov život. Slijede članci: Jelka Anić i I. Miljković: Genetske specifičnosti mineralne ishrane sorata jabuka — »na temelju šestogodišnjeg istraživanja biljno hranidbenog kapaciteta tla u plantažama jabuka na pseudogleju u Hrvatskoj«, autori su došli do zaključka da postoje razlike i između pojedinih sorata jabuka te da je »folijama dijagnoza pouzdanija za ocjenu stupnja opskrbljenosti jabuka hranjivim elementima nego analiza tla. F. Bašić, M. Mcsić i A. B u tora c: Teške kovine u tlima općine Glina. — »Temeljni je cilj istraživanja utvrditi sadržaj teških kovina u oraničnim tlima općine Glina i na taj način ocijeniti pogodnost tala toga područja za uzgoj povrća koje bi služilo za proizvodnju hrane za dojenčad«. Rezultati istraživanja: Sadržaj kadmija i olova je nešto povećan u odnosu na prirodno stanje ali u granicama karakterističnim za čista ili neopterećena tla. Onečišćenja su veća u nižim pozicijama nego u zoni odnošenja tla erozijom tla vodom. Po ostalim elementima (Hg, Cu, Zn, As) tla su čista. Autori predlažu »kalcifikaciju tih tala kao pouzdan, djelotvoran i racionalan put za smanjenje mobilnosti svih teških kovina u kiselim tlima istraživanog područja«. U literaturi navedeni su i članci s tematikom teških metala objavljenih u Šumarskom listu 1980, 1990. i 1991. godine te Martinović — Vranković sa skupa održanom u Cazinu 1986. kao i B. Prpića Opširniji prikaz o M. Gračaninu slijedi u Šumarskom listu. et al. objavljenog u publikaciji Kongress Bodenschutz, Arge Alp und Alpen — Adria, Miinchen 1987. S. Bertović: Podneblje i ostale prirodne osobitosti u okolišu meteorologijske postaje Lividraga (Gorski kotar). Rad je »posvećen uspomeni na poštovanog profesora dr. inž. Mihovila Gračanina i njegovo životno geslo: Budi svoj!« To je i naslov Šenoine pjesme objavljene u Vijencu 1874. godine iz koje Bertović citira zadnju kiticu koja završava s »BIO SI SVOJ!« Da, prof. Gračanin bio je svoj i zato je 1952. godine morao napustiti profesuru na zagrebačkom, tada, Poljoprivredno-šumarskom fakultetu. Za članak preporuka nabaviti fotokopiju. Z. Gračanin: Tla — ugrožen dio čovjekova okoliša. »Iako tla«, prva je rečenica članka, »pripadaju prijeko potrebnim osnovicama čovjekova života na zemlji već i kao nositelji praktički cjelokupne poljoprivredne i šumske proizvodnje« ipak »globalno gledano sam opstanak i funkcije tala nisu nikada bili tako ugroženi kao danas!« Ugroženost se očituje u: eroziji tla, antropogenom doprinosu u aktiviranja klizišta, spuštanjem tla prouzročenog djelovanjem čovjeka, onečišćenjem nanosa rijeka kao opasnost za tla nizinskih područja i acidifikacijom. N. Kom 1 eno vi ć: Unos olova u šume Hrvatske te njegov utjecaj na uspijevanje crnog bora i hrasta lužnjaka. — »Tetraetil olovo pokazalo je negativan učinak na rast crnog bora i kitnjaka za razliku od olovnog nitrata koji nije pokazao takvo djelovanje. Oba oblika olova izrazito su negativno utjecala na sadržaj klorofila te karatenoida.« P. Kovačević: Analiza numeričke obrade površina kartografskih jedinica na karti bonitete tala Hrvatske. J. Martinović: Periodična karakterizacija acidifikacije šumskih tala na kršu Hrvatske. Autor je prikazao »prve bilančne podatke promjene pH vrijednosti tla na području krša zapadne Hrvatske (Primorje, Gorski kotar i NP Plitvička jezera) za razdoblje 1965. do |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 47 <-- 47 --> PDF |
1990. godine«. Bilanca pokazuje, da je »u gotovo svim slučajevima utvrđeno zamjetno sniženje pH vrijednosti u humusno- akumulativnom horizontu tala.« Acidifikacija »je najjače izražena u bioklimatu šume bukve i jele na području Gorskog kotara, a najmanje u submediteranskom području Hrvatskog primorja «. N. Pernar : Prilog istraživanja količine i tijeka biogenih elemenata u organičnom horizontu brezovih (Bela pendula Roth.) i bukovih (Fagus sylvatica L.) sastojina na Papuku ovisno o vrsti drveća i elemenata reljefa. — Rezultati: Na Papuku u OI-podhorizontu u brezovim sastojinama 1. ima više dušika (0,70%), kalija (0,86) i magnezija (0,25%) nego u bukovim sastojinama (0,66%, 0,64%, 0,14%); 2. na prisojnoj ekspoziciji ima više kalija 60,86%) nego na osojnoj (0,63); 3. na blažim nagibima također ima više kalija (0,81%) nego na strmijim (0,68%); 4. »U okviru ovih istraživanja breza ima povoljniji meliorativni učinak nego bukva (a) prisojne ekspozicije imaju povoljniji utjecaj nego osojne.« Z. Racz: Pregled istraživanja profesora M. Gračanina u fizici tla i današnje stanje znanosti na tom području. — »Rad je posvećen uspomeni na pokojnog prof. Gračanina i u njemu se ukratko osvrćem na bit i značenje njegovih istraživanja u fizici tla« osvrtom na »nekoliko aktualnih pitanja kojima se danas bave istraživači u svijetu i kod nas u fizici tla i primijenjenoj pedologiji za hidrotehničke i agrotehničke potrebe «. F. Tomić, I. Šimunić, i D. Peto šić: Djelotvornost različitih sustava detaljne odvodnje cijevnom drenažom na teškom pseudoglejskom tlu Srednje Posavina. — Objekt istraživanja je melioracijsko pokusno polje Jeleščak Kutina. Cilj istraživanja je utvrditi optimalni razmak cjevne drenaže sa i bez filtracijskog materijala (šljunka) te s dubinskim, do- 65 cm, rahljenjem i bez rahljenja tla. Ž. Vidaček: Prilog sistematici i klasifikaciji hidromorfnih tala Hrvatske. — Autor je ovaj Prilog posvetio prof. Gračaninu, koji je »prvi u nas istraživao, sistematizirao i klasirao močvarna tla (a) mnoge njegove spoznaje još su i danas aktualne«. Gračanin je nadalje i »detaljno objasnio hidrogenizaciju kao tipski proces odnosno postanak močvarnih ili hidrogenih tala«. Prenosimo i statistički podatak da su »do početka devedesetih godina hidromelioracijski sustavi površinske odvodnje izgrađeni potpuno na 600 054 ha, a nepotpuno na 518 831 hektar močvarnih površina« s 26 357 km melioracionih kanala III. i IV. reda. Od ukupne površine na Dalmaciju, Istru i Primorje otpada 12 001 ha potpune i 24 386 ha nepotpune melioracije. A. Vranković, N. Pernar, J. Martinović i Š. Ricov: Prilog poznavanju ekoloških odnosa u zagrebačkom gradskom rastlinstvu. - Na 18 lokaliteta s 21 primjernim objektom autori su istražili tipove tla i stratigrafiju profila, mehanički sastav neke fizikalne značajke i važnije kemijske značajke. Cilj istraživanja bio je utvrđivanjem plošnog prirasta, koji je mjereni za unazad 15 godina. Od rezultata istraživanja ograničavamo se na konstataciju, da »radijalni rast šumskog drveća pokazuje jaku varijetetnost i u više slučajeva nizak postotak prirasta (manje od 1,5%).« Lužnjak u Maksimiru ne pokazuje smanjenje plošnog prirasta, a i na drugim lokalitetima, u park-šumama Tuškanac i Zelengaj, promjene su znatno manje nego na ostalim vrstama i unutar uličnog sklopa. Vrijedno je zabilježiti i činjenice da »stare platane na Zrinjevcu još ne pokazuju većih promjena u postotku plošnog prirasta«. Na kraju »Iz ostavštine prof. dr. ing. Mihovila Gračanina« nalazi se njegov govor kojeg je održao na kememoraciji 10-godišnjice smrti botaničara Prof. Ive Horvata održane 25. IV. 1973. u Botaničkom institutu PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, i fotokopije Rješenja o smjenjivanju s dužnosti profesora, Svjedočanstvo odnosno točnije zahtjev da se Gračanin vrati na profesorsku dužnost potpisanog po Prof. dr. D. Nenadiću, Prof. dr. A. Petračiću, Prof. dr. A. Levakoviću i Prof. ing. R. Fantoniju 1954. godine, te pismo Gračaninu Dr. V. Vouku, tajniku Prirodoslovnog odjela JAZU da je podnio ostavku na članstvo u Jug. akademiji »u čast onim zaslužnim hrvatskim prirodoslovcima, koji su cijeli život posvetili nauci i dali narodu svome djela znatne vrijednosti, a vrata im Prirodnoslovnog odjela Akademije ostadoše zatvorena.« ZNANSTVENI SKUP Obilježavanju ovih obljetnica Prof, dr. M. Gračanina uključilo se i Sveučilište pa je skup održan u sveučilišnoj auli 18. listopada 1994. godine. Aulu su popunili predstavnici Ministarstva znanosti i tehnologije, poljoprivrede i šumarstva, Agronomskog i Šumarskog fakulteta, te brojni agronomi, šumari, prirodoznanstvenici i drugi javni djelatnici. Nazočni je bio i sin Prof. M. Gračanina Dr. Zlatko Gra čanin, umirovljeni profesor Sveučilišta u Bochumu (Njemačka) a sestra M. Gračanina, redovnica u Varaždinu, poslala je pozdravni brzojav. U okviru Programa rektor Sveučilišta Prof. dr. Marijan Šunjić kao domaćin pozdravio je nazočnost naglasivši, da se Skup održava prigodom 325 obljetnice Sveučilišta u Zagrebu i 75. obljetnice Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao i to da je to početak odavanja priznanja zaslužnim znanstvenim radnicima o kojima prošli komunistički režim nije dopustio govoriti kao o botaničaru Prof. dr. Ivi Horvatu, rektoru Sveučilišta iz vremena NDH i dr. Skup je otvorio ministar znanosti i tehnologije Prof. dr. Branko Jeren , a o »životu i djelu Prof. dr. Mihovila Gračanina« Dr. Jakob Martinović. Spomenicu je prikazao Prof. dr. Ivo Miljković. U »raspravi — sjećanje na prof. dr. Mihovila Gračanina« bilo je više govornika, a prof. Radovan Grge č posebno je govorio o M. Gračaninu i njegovom stavu u poratnim godinama kojeg poglavlje mogu opisati Šenoini stihovi: »drži čelo kao sunce čisto . . . Poštenjak, čovjek na zemlji je bio, Bio si svoj!« O. Piškorić |