DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 47 <-- 47 --> PDF |
1990. godine«. Bilanca pokazuje, da je »u gotovo svim slučajevima utvrđeno zamjetno sniženje pH vrijednosti u humusno- akumulativnom horizontu tala.« Acidifikacija »je najjače izražena u bioklimatu šume bukve i jele na području Gorskog kotara, a najmanje u submediteranskom području Hrvatskog primorja «. N. Pernar : Prilog istraživanja količine i tijeka biogenih elemenata u organičnom horizontu brezovih (Bela pendula Roth.) i bukovih (Fagus sylvatica L.) sastojina na Papuku ovisno o vrsti drveća i elemenata reljefa. — Rezultati: Na Papuku u OI-podhorizontu u brezovim sastojinama 1. ima više dušika (0,70%), kalija (0,86) i magnezija (0,25%) nego u bukovim sastojinama (0,66%, 0,64%, 0,14%); 2. na prisojnoj ekspoziciji ima više kalija 60,86%) nego na osojnoj (0,63); 3. na blažim nagibima također ima više kalija (0,81%) nego na strmijim (0,68%); 4. »U okviru ovih istraživanja breza ima povoljniji meliorativni učinak nego bukva (a) prisojne ekspozicije imaju povoljniji utjecaj nego osojne.« Z. Racz: Pregled istraživanja profesora M. Gračanina u fizici tla i današnje stanje znanosti na tom području. — »Rad je posvećen uspomeni na pokojnog prof. Gračanina i u njemu se ukratko osvrćem na bit i značenje njegovih istraživanja u fizici tla« osvrtom na »nekoliko aktualnih pitanja kojima se danas bave istraživači u svijetu i kod nas u fizici tla i primijenjenoj pedologiji za hidrotehničke i agrotehničke potrebe «. F. Tomić, I. Šimunić, i D. Peto šić: Djelotvornost različitih sustava detaljne odvodnje cijevnom drenažom na teškom pseudoglejskom tlu Srednje Posavina. — Objekt istraživanja je melioracijsko pokusno polje Jeleščak Kutina. Cilj istraživanja je utvrditi optimalni razmak cjevne drenaže sa i bez filtracijskog materijala (šljunka) te s dubinskim, do- 65 cm, rahljenjem i bez rahljenja tla. Ž. Vidaček: Prilog sistematici i klasifikaciji hidromorfnih tala Hrvatske. — Autor je ovaj Prilog posvetio prof. Gračaninu, koji je »prvi u nas istraživao, sistematizirao i klasirao močvarna tla (a) mnoge njegove spoznaje još su i danas aktualne«. Gračanin je nadalje i »detaljno objasnio hidrogenizaciju kao tipski proces odnosno postanak močvarnih ili hidrogenih tala«. Prenosimo i statistički podatak da su »do početka devedesetih godina hidromelioracijski sustavi površinske odvodnje izgrađeni potpuno na 600 054 ha, a nepotpuno na 518 831 hektar močvarnih površina« s 26 357 km melioracionih kanala III. i IV. reda. Od ukupne površine na Dalmaciju, Istru i Primorje otpada 12 001 ha potpune i 24 386 ha nepotpune melioracije. A. Vranković, N. Pernar, J. Martinović i Š. Ricov: Prilog poznavanju ekoloških odnosa u zagrebačkom gradskom rastlinstvu. - Na 18 lokaliteta s 21 primjernim objektom autori su istražili tipove tla i stratigrafiju profila, mehanički sastav neke fizikalne značajke i važnije kemijske značajke. Cilj istraživanja bio je utvrđivanjem plošnog prirasta, koji je mjereni za unazad 15 godina. Od rezultata istraživanja ograničavamo se na konstataciju, da »radijalni rast šumskog drveća pokazuje jaku varijetetnost i u više slučajeva nizak postotak prirasta (manje od 1,5%).« Lužnjak u Maksimiru ne pokazuje smanjenje plošnog prirasta, a i na drugim lokalitetima, u park-šumama Tuškanac i Zelengaj, promjene su znatno manje nego na ostalim vrstama i unutar uličnog sklopa. Vrijedno je zabilježiti i činjenice da »stare platane na Zrinjevcu još ne pokazuju većih promjena u postotku plošnog prirasta«. Na kraju »Iz ostavštine prof. dr. ing. Mihovila Gračanina« nalazi se njegov govor kojeg je održao na kememoraciji 10-godišnjice smrti botaničara Prof. Ive Horvata održane 25. IV. 1973. u Botaničkom institutu PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, i fotokopije Rješenja o smjenjivanju s dužnosti profesora, Svjedočanstvo odnosno točnije zahtjev da se Gračanin vrati na profesorsku dužnost potpisanog po Prof. dr. D. Nenadiću, Prof. dr. A. Petračiću, Prof. dr. A. Levakoviću i Prof. ing. R. Fantoniju 1954. godine, te pismo Gračaninu Dr. V. Vouku, tajniku Prirodoslovnog odjela JAZU da je podnio ostavku na članstvo u Jug. akademiji »u čast onim zaslužnim hrvatskim prirodoslovcima, koji su cijeli život posvetili nauci i dali narodu svome djela znatne vrijednosti, a vrata im Prirodnoslovnog odjela Akademije ostadoše zatvorena.« ZNANSTVENI SKUP Obilježavanju ovih obljetnica Prof, dr. M. Gračanina uključilo se i Sveučilište pa je skup održan u sveučilišnoj auli 18. listopada 1994. godine. Aulu su popunili predstavnici Ministarstva znanosti i tehnologije, poljoprivrede i šumarstva, Agronomskog i Šumarskog fakulteta, te brojni agronomi, šumari, prirodoznanstvenici i drugi javni djelatnici. Nazočni je bio i sin Prof. M. Gračanina Dr. Zlatko Gra čanin, umirovljeni profesor Sveučilišta u Bochumu (Njemačka) a sestra M. Gračanina, redovnica u Varaždinu, poslala je pozdravni brzojav. U okviru Programa rektor Sveučilišta Prof. dr. Marijan Šunjić kao domaćin pozdravio je nazočnost naglasivši, da se Skup održava prigodom 325 obljetnice Sveučilišta u Zagrebu i 75. obljetnice Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao i to da je to početak odavanja priznanja zaslužnim znanstvenim radnicima o kojima prošli komunistički režim nije dopustio govoriti kao o botaničaru Prof. dr. Ivi Horvatu, rektoru Sveučilišta iz vremena NDH i dr. Skup je otvorio ministar znanosti i tehnologije Prof. dr. Branko Jeren , a o »životu i djelu Prof. dr. Mihovila Gračanina« Dr. Jakob Martinović. Spomenicu je prikazao Prof. dr. Ivo Miljković. U »raspravi — sjećanje na prof. dr. Mihovila Gračanina« bilo je više govornika, a prof. Radovan Grge č posebno je govorio o M. Gračaninu i njegovom stavu u poratnim godinama kojeg poglavlje mogu opisati Šenoini stihovi: »drži čelo kao sunce čisto . . . Poštenjak, čovjek na zemlji je bio, Bio si svoj!« O. Piškorić |