DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 48     <-- 48 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI


Kako u 31. knjizi Glasnika za šumske
pokuse samo jedan rad — znanstveni
članak zauzima sedam stranica, na ostalih
osam otpada 434 stranice ili prosječno
po članku 55 stranica. Ispod prosjeka,
s minimumom od 31 stranice,
četiri su članka pa prema tome, daljnja
četiri iznad prosjeka s maksimumom od
85 stranica; dakle svaki od njih je zapravo
jedna knjiga.


1. Sadržaj 31. knjige:
Pernar , R.: Način i pouzdanost
određivanja oštećenosti hrasta lužnjaka
{Quercus robur L.) na infracrvenim
(ICK) aerosnimkama str. 34,


Bojanin, S. & Bruci, V.: Proizvodnja
industrijskog drva (sječa, izrada
i transport) str. 57,


Rauš, D., Vukelić, J., Španjol,
Ž. & Duričič , T.: Istraživanja sukcesije
crnikovih šuma na trajnoj pokusnoj
plohi (br. 36) na Rabu str. 41,


Vrgoč, P.: Fraxinus rotundifolia
Mill., Pinus nigra ssp. austrica (Hoess)
Vid. i Carpinus orientalis u bonsai kulturi
str. 63,


Rauš, D.: Promocija i odjek u tisku
monografije »Šuma u Hrvatskoj«
str. 31,


Pičman, D.: Utjecaj konfiguracije
terena i hidrografskih prilika na ekonomsku
opravdanost izgradnje optimalne
mreže šumskih prometnica


str. 85,
Pentek , I.: Pejzažne značajke Pazinske
jame s gledišta oblikovanja vegetacije
okoliša Pazina str. 73,
Majer, Ž.: Ritske šume Hrvatskog
podunavlja i njihova prirodna obnova
str. 43,
Čavlovič, J.: Linearno programiranje
u planiranju i gospodarenju jednodobnim
šumama str. 7.


Sadržaj članaka i rezultati istraživanja


Istraživanje načina i pouzdanosti
određivanja oštećenosti hrasta lužnjaka
na infracrvenim kolornim (ICK) aero-


GLASNIK
ZA ŠUMSKE POKUSE
Knj. 31. Zagreb, 1994.


snimkama Perna r je proveo na području
šumskog bazena Spačva i u okolici
Lipovljana. Rezultat: Primjenom izrađenog
ključa za određivanje stupnjeva
oštećenosti dobivaju se podaci
koji se ne razlikuju od teretričkih podataka,
pa se ova metoda može koristiti
i u praksi. Na kraju autor naglašava
da je »ovim radom prikazana samo
jedna od mogućnosti primjene fotoinerpretacijskih
metoda u šumarstvu, koje
treba dalje sustavno istraživati«.


Članak Bojanina i Bručija o
proizvodnji industrijskog drva tj. drva
kao sirovine za proizvodnju celuloze,
drvenjače i ploča (suha destilacija nije
navedena) zapravo je udžbenik o sječi,
izradi i transportu tog sortimenta. Autori
su obradili:


— sječu i izradu u zrelim sastojinama,
— sječu i izradu u prorednim sastojinama,
— strojeve za obaranje i strojeve za
obaranje i slaganje te izvlačenje,
— izvođenje radova na sječi i izradi,
— usitnjavanje biomase iz proreda,
— guljenje kore oblog drva,
— transport privlačenje, izvoženje,
utovar i istovar, prijevoz kopnom i vodom
te
— uskladištenje industrijskog drva uz
pogon za preradu.
Veći dio članka D. Rauša i sur.
obrađuje klimatska obilježja i vegetacijske
specifičnosti otoka Raba, a manji
dio rezultat desetgodišnjeg
(1983—1993) razvoja sastojine šume
hrasta crnike i crnog jasena (Orno-
Quercetuum ilicis H-ć 1958) na trajnoj
pokusnoj plohi br. 36. Razvoj je pak
tekao


a) po broju stabala


godine


1983. 1993.
hrast crnika 5460 4154
crni jasen 725 519
ostalo 13388 7535
UKUPNO 19573 12208


b) po drvnoj masi


godine


1983. 1993.
hrast crnikacrni jasenostale vrsteUKUPNO
82,7
1,8
15,1
99,6
105,48 m3
3,31 m3
0,45 m3
109,24 m3


Površina pokusne plohe jedan je ha,
pa su prema tome i ti podaci za jedan
hektar sastojine. Starost sastojine je 40
godina, a porijeklo izdanačko tj. za
sada uzgojni oblik niske šume. Smanjivanje
broja stabala rezultat je isključivo
prirodnog izlučivanja. Preporuk a autora:
»Neopravdano je mediteranske
šume hrasta crnike sječi u kratkim ophodnjama
»čistim sječama«, već ih
treba ostaviti da se prirodno razvijaju
s ophodnjama 100 — 120 godina i
stručnim gospodarskim mjerama provoditi
njegu, prorede i plodnu sječu, te
ih prirodnim putem pomladiti i prevesti
u visoki uzgojni oblik«. Za analogne
sastojine hrasta crnike u Francuskoj M.
Ducre y (v. S. 1. 1992. str. 484) konstatira
da debljinski prirast postiže
maksimum u desetoj godini ali da je
još uvijek značajan i za stabala u starosti
između 30 i 40 godina; ali i da je
biološki optimum za takav način teško
odrediti.


P. Vrgoč, objavio je u Šumarskom
listu (br. 1/1991) da se bavi uzgojem
drveća u bonsai kulturi, a članak u Glasniku
za šumske pokuse zapravo je
škola tog načina uzgoja drveća.
Uvodno je prikazao povijest ovog načina
uzgoja, slijedi »način oblikovanja
japanskog minijaturnog drveća«, uvjete
za uzgoj u posudama i konačno ocjena
kvalitete kultiviranih primjeraka. Na
kraju osvrnuo se na rezultate istraživanja
o uspješnosti uzgajanja u bonsai
kulturi u naslovu članka navedenih
vrsta.
U ovoj knjizi Glasnika prekinuta je
tradicija da Glasnik ne bilježi značajne
publikacije. Tradiciju je prekinuo D.
Rau š s člankom »Promocija i odjek u
tisku monografije »Šume u Hrvatskoj«.