DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Doduše, to nije uobičajeni način prikaza izašle publikacije, ali govori Stjepana Mesića, tada predsjednika Sabora Republike Hrvatske, Dr. Ivana Majdaka ministra poljoprivrede i šumarstva, dipl. inž. šum. Ivana Tarnaja, zastupnika u Saboru, a napose Akademika Dušana Klepca s raznih stajališta ocjenjuju ovu monografiju. Preneseni su i prikazi iz dnevnika Večernji list i Novi list, tjednika Vikend te časopisa Hrvatska vodoprivreda uz pismo »taksatora u mirovini« dipl. inž. Milana Drndelića. D. Rauš glavni urednik monografije, naglašava »bio samo uporan« (da se monografija ostvari te da je ona) »naš doprinos domovinskom ratu«. Reproducirana je i Povelja Zagrebačkog velesajma, osnivača nagrade JOSIP JURAJ STROSSMAYER, glavnom uredniku Dr. D. Raušu i nakladnicima Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Javnom poduzeću »Hrvatske šume«. Budući čitatelj Glasnika upitat će se zar se hrvatske šumarske publikacije (Hrvatske šume ili Šumarski list) nisu osvrnule na monografiju? Nije možda spomenuta stoga što su u prikazu objavljenom u Šumarskom listu (br. 3—5/1993.) navedeni i neki nedostaci preko kojih se nije moglo prijeći u jednoj objektivnoj analizi. »Izgradnja šumskih prometnica traži mnogo znanja iz različitih struka i grana znanosti, kako bioloških tako i tehničkih. Izgradnja dobro prostorno raspoređene mreže šumskih prometnica različitih vrsta i kategorija nije nimalo jednostavan posao. U današnje vrijeme sa stajališta zaštite čovjekova okoliša šumske ceste izvrgnute su većoj kritici *) Dodjela ove nagrade zabilježena je u Šumarskom listu br. 3-5, str. 122. 1993. Radovi kao glasilo Šumarskog instituta Jastrebarsko izlaze polugodišnje pa prema tome Vol. 29. s dva broja predstavlja jedno godište. 1. Prvi broj sadrži 10 izvornih znanstvenih članaka i dva prethodna priopćenja. Znanstveni su radovi: F. Mrva: Urod češera, klijavost sjemena i rast sadnica europskog ariša iz klonskog arhiva. — Ispitivano je sjeme iz klonskog arhiva ariša Šumarskog innego prije i samim time rad na njima opterećen je »dodatnim faktorom«. Nažalost, poznato je kako se ni jedna šumska cesta ne može izgraditi a da se ne učini barem mala šteta na okolišu. Mislimo da pravilnim rasporedom, količinom, vrstama, kategorijama i položajem šumskih cesta ne činimo ono negativno što iz svega proizlazi«. To su prve rečenice D. Pičmanau raspravi o izgradnji optimalne mreže šumskih prometnica. Nakon teoretskog razmatranja prikazano je rješenje za gospodarsku jedinicu »bistranska gora« na zapadnoj strani Medvednice. Ivan Pen tek, dugogodišnji upravitelj Šumarije u Pazinu, odužio se, ili je zadužio svoj grad ovom radnjom u 31. knjizi Glasnika za šumske pokuse. U njemu je »za buduća pokoljenja . . . zapisao određeno iskustvo radnog vijeka od osamnaest godina, od kojih šesnaest na poslovima uređenja parkova i pejzaža«. Svako iskustvo vrijedno je zabilježiti, jer takve »zabilješke« omogućuju kasnijim radnicima da koriste pozitivna iskustva. Kako je Pentek jedan od rijetkih stručnjaka koji objavljuju svoja iskustva, to zaslužuje puno priznanje. Pazinska jama (fojba) ponor je rječice Pazinčice iznad kojeg se s jedne strane uzdiže 102 m visoka stijena na kojoj se nalazio dio grada Pazina i autor priopćuje o dosadašnjim istraživanjima jame. Slijedi pregled geološke građe šire okolice (u tekstu navedena »pregledna karta« nije priložena mome primjerku knjige), klimatološke značajke Pazinštine, pedološke karakteristike, hidrološke prilike Pazina, vegetacijske Pazinštine, prikaz faune i pregled prošlosti Pazina. U drugom dijelu rada analizirano je postojeće stanje a u tre- RADOVI Šumarskog instituta Jastrebarsko Vol. 29, br. 1. i 2. Jastrebarsko 1994. stituta Jastrebarskog, osnovanog 1971. i dopunjenog 1975. godine. »Dobiveni rezultati iz ovih istraživanja jasno pokazuju da u populaciji selekcioniranih klonova iz živog arhiva nije prisutan negativan učinak »inbreedinga« koji bi se odrazio bilo u smanjenim količinama sjemena, bilo u klijavosti sjemena ili pak u depresivnom rastu sadnica.« B. Liović: Djelovanje herbicida na drvenaste vrste u priobalnom jadranskom području. - O učinkovitosti herćem su dane smjernice za radove o čuvanju i njezi te specifični zahvati kako bi se pojedini objekti pripremili za odmor i rekreaciju. Detaljniji osvrt na predložene smjernice premašuju opseg ovoga prikaza. Na kraju rada dat je prilog od 10 stranica nacrta za izradu natpisnih ploča, stepenica, ograda, mostića, putokaza i klupa; građevni materijal za sve te objekte je drvo. »Svrha ovog rada«, izjavljuje Ž. Ma- j e r, »bila je da se ustanovi je li moguća prirodna obnova ritskih šuma vukovarskih ada i ritova, posebno u šumi crne i bijele topole (Populetum nigro-albae Slav. 1952)«. Odgovor je da »rezultati istraživanja broja pomlatka pokazuju da se nakon prve vegetacije javlja znatan broj stabalaca koja potječu iz žilja, panjeva ili sjemenja (37 561 kom/ha). Osim crne i bijele topole te bijele vrbe javljaju se pajavac, dud, američki jasen. . . . Najbolju izbojnu snagu iz ozljeđenog žilja ima bijela topola, slabiju crna topola, dok bijela vrba nema mogućnosti izbojne snage iz žilja.« Jedan od zaključaka J. Čavlovića je da se »uz primjenu računala linearnim programiranjem mogu vrlo brzo riješiti različiti problemi pri planiranju i gospodarenju jednodobnim šumama kada se za dani problem definira model linearne jednadžbe.« Kao primjer uzeo je nizinsku hrastovu šumu Šumarije Slatine od 1000 ha i 80 godinu staru na II. bonitetu i 500 ha grabove panjače 20 godine stare. Masa hrastove sastojine u I. dobnom razredu po ha iznosi 521 m3, II. dobnog razreda 738 m3 itd. do mase Vi. dobnog razreda 1193 m3 a VII. dobnog razreda 1260 m3! O. Piškorić bicida za usmrćenje drvenastih vrsta zapravo ne treba sumnjati pa je težište bilo ispitivanje djelotvornosti u odnosu na troškove održavanja propupožarnih prosjeka u zimzelenim šumama čistim od vegetacije. Kako, odgovor je u ovom izvještaju. Sanja Novak-Agbaba, B. Liović i Dinka Matošević: Novi fungicidi u suzbijanju pepelnice na hrastovom podmlatku. — »Na osnovi rezultata ovih istraživanja može se zaključiti |