DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 228.3001 (Pinus halepensis Mill, P. pinea L.) Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 3-13 KOMPARATIVNI PRIKAZ USPIJEVANJA ALEPSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS MILL) I PINIJE (PINUS PINEA L.) U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA U GJ »MUSAPSTAN« ŠUMARIJA ZADAR COMPARATIVE PRESENTATION FOR GROWTH ABILITY OF ALEPPO PINE (PINUS HALEPENSIS MILL) AND STONE PINE (PINUS PINEA L.) IN MIXED STANDS IN THE »MUSAPSTAN« MANAGEMENT UNIT FOREST OFFICE OF ZADAR Ante TOMAŠEVIĆ* SAŽETAK: U članku se uspoređuje alepski bor (Pinus halepensis Mili.) i pinija (Pinus pinea L.) u dvije mješovite sastojine različitog omjera smjese. U odjelu 12 alepski bor zastupljen je sa 77%, a pinija s 18%, dok je u odjelu 16 alepski bor zastupljen s 33%, a pinija s 57%. Dakle, vidjet ćemo kakva je dinamika visinskog i debljinskog prirašćivanja u različitim omjerima smjese kroz razdoblje od 40 i 55 godina starosti. Životna aktivnost obje vrste još je u usponu, što se vidi iz visinske krivulje i distribucije prsnih promjera. Uspješno se mogu uzgajati mješovite sastojine alepskog bora i pinije na području krša, u različitim omjerima smjese. Ključne riječi: Alepski bor, Pinija, srednji promjer, srednja visina, raspon promjera, visinska krivulja, omjer smjese, vapnenac, kras, skelet, ilovača, crvenica, listinac, Ph u vodi, Ph u pirofosfatu. UVOD I PROBLEMATIKA Introduction and problem Prednost mješovitih sastojina pred čistim sastoji-ciji i s neznatnim mortalitetom tijekom slijedećih vegenama dobro je znana šumarskim stručnjacima. Ovdje tacijskih razdoblja, pruža nam se prilika da uspješno govoriti o tim prednostima bilo bi ponavljanje dobro obavljamo pošumljivanje krasa bez potrebe popunjavaznanih činjenica. U ovom radu želim samo skrenuti nja. (A. Tomaševi ć 1990.). Činjenica da su »Hrvatpozornost na postojeće mješovite sastojine pinije i alepske šume« jedinstveno javno poduzeće za cijelu Repuskog bora na kraškom području, s ciljem da se upozna bliku Hrvatsku, pruža nam se mogućnost širih radova šira stručna javnost o mogućnostima podizanja mješona rekultivaciji kraških goleti koje na taj način privovitih sastojina pri pošumljavanju krasa, kao i o preddimo proizvodnji drvne supstance i svih. onih koristi nostima podizanja mješovitih kultura primorskih borokoje šuma daje čovjeku u smislu općih koisti nužnih va. za opstanak života. (A. Tomaševi ć 1986.) Izvjesno je da je podizanje mješovitih sastojina na krasu mogu Danas, kada smo usvojili suvremeni način pripreme će, na što ukazuje i primjer našeg istraživanja na podtla za pošumljivanje krasa podrivanjem riperom, što ručju Šumarije Zadar, pa je i to primjer za potiacj jamči uspjeh preživljavanja preko 90% u prvoj vegeta-podizanja mješovitih borovih sastojina na krasu. * Dr. se. Ante Tomašević, Šumarski fakultet Zagreb, Svetošimunska c. 25 |