DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630* 228.3001 (Pinus halepensis Mill, P. pinea L.) Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 3-13


KOMPARATIVNI PRIKAZ USPIJEVANJA ALEPSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS
MILL) I PINIJE (PINUS PINEA L.) U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA
U GJ »MUSAPSTAN« ŠUMARIJA ZADAR


COMPARATIVE PRESENTATION FOR GROWTH ABILITY OF ALEPPO PINE
(PINUS HALEPENSIS MILL) AND STONE PINE (PINUS PINEA L.) IN MIXED
STANDS IN THE »MUSAPSTAN« MANAGEMENT UNIT
FOREST OFFICE OF ZADAR


Ante TOMAŠEVIĆ*


SAŽETAK: U članku se uspoređuje alepski bor (Pinus halepensis Mili.)
i pinija (Pinus pinea L.) u dvije mješovite sastojine različitog omjera smjese.
U odjelu 12 alepski bor zastupljen je sa 77%, a pinija s 18%, dok je u
odjelu 16 alepski bor zastupljen s 33%, a pinija s 57%. Dakle, vidjet ćemo
kakva je dinamika visinskog i debljinskog prirašćivanja u različitim omjerima
smjese kroz razdoblje od 40 i 55 godina starosti.


Životna aktivnost obje vrste još je u usponu, što se vidi iz visinske krivulje
i distribucije prsnih promjera. Uspješno se mogu uzgajati mješovite sastojine
alepskog bora i pinije na području krša, u različitim omjerima smjese.


Ključne riječi: Alepski bor, Pinija, srednji promjer, srednja visina,
raspon promjera, visinska krivulja, omjer smjese, vapnenac, kras, skelet,
ilovača, crvenica, listinac, Ph u vodi, Ph u pirofosfatu.


UVOD I PROBLEMATIKA
Introduction and problem


Prednost mješovitih sastojina pred čistim sastoji-ciji i s neznatnim mortalitetom tijekom slijedećih vegenama
dobro je znana šumarskim stručnjacima. Ovdje tacijskih razdoblja, pruža nam se prilika da uspješno
govoriti o tim prednostima bilo bi ponavljanje dobro obavljamo pošumljivanje krasa bez potrebe popunjavaznanih
činjenica. U ovom radu želim samo skrenuti nja. (A. Tomaševi ć 1990.). Činjenica da su »Hrvatpozornost
na postojeće mješovite sastojine pinije i alepske
šume« jedinstveno javno poduzeće za cijelu Repuskog
bora na kraškom području, s ciljem da se upozna bliku Hrvatsku, pruža nam se mogućnost širih radova
šira stručna javnost o mogućnostima podizanja mješona
rekultivaciji kraških goleti koje na taj način privovitih
sastojina pri pošumljavanju krasa, kao i o preddimo
proizvodnji drvne supstance i svih. onih koristi
nostima podizanja mješovitih kultura primorskih borokoje
šuma daje čovjeku u smislu općih koisti nužnih
va. za opstanak života. (A. Tomaševi ć 1986.) Izvjesno


je da je podizanje mješovitih sastojina na krasu mogu


Danas, kada smo usvojili suvremeni način pripreme će, na što ukazuje i primjer našeg istraživanja na podtla
za pošumljivanje krasa podrivanjem riperom, što ručju Šumarije Zadar, pa je i to primjer za potiacj
jamči uspjeh preživljavanja preko 90% u prvoj vegeta-podizanja mješovitih borovih sastojina na krasu.


* Dr. se. Ante Tomašević, Šumarski fakultet Zagreb, Svetošimunska
c. 25


ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 6     <-- 6 -->        PDF

A. Tomašević: KOMPARATIVNI PRIKAZ USPIJEVANJA ALEPSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS MILL) I PINIJE... Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 3-13
PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Research area


Na području Šumarije Zadar, GJ Musapstan odjel
12 i 16, područje je našega rada. U oba odjela postavljene
su pokusne plohe od 1 ha (100 x 100 m), u
kojima smo istraživali. Na svakoj pokusnoj plohi odredili
smo strukturne elemente sastojine, broj stabala,
temeljnicu i volumen. Na pokusnim plohama klupirana


Diapozitiv prikazuje pokusnu plohu kulture pinije i alepskog
bora. Šumarija »Zadar«, šumarski predjel »Musapstan«.


Snimio: A. Tomašević, 1976. godina.


su sva stabla iznad 9 cm prsnog promjera te izvršena
izmjera njihovih visina. Ova mjerenja obavili smo u
dva navrata i to u četrdesetoj (40.) godini starosti,
1976. god. i u pedesetpetoj (55.) godini starosti, 1991.
god. Temeljem ovih izmjera došli smo do određenih
rezultata koje donosimo u ovome radu.


Slika u boji prikazuje panoramski pogled na kulture primorskih
borova (alepski, pinija i primorski bor) i običnog čempresa.
Šumarija »Zadar«, šumski predjel »Musapstan«.


Snimio: A. Tomašević, 1976. godina.


GEOLOŠKA PODLOGA T TLO
Geological parent material and soil


Geološku podlogu čine masivni vapnenci donje krede,
što smo utvrdili u odjelima 12 i 16 GJ »Musapstan
«, na kojima se razvila crvenica, lesivirana, koluvijalna,
glinasta. (Škorić 1979.) Stjenovitost površine
oko profila približno je oko 40%, dok je prema rubnim
dijelovima zaravni znatno veća i približno iznosi 90%.
U cijelom profilu utvrdili smo sastojke teške gline,


dobru poroznost tla te aluvijalni horizont svjetlije boje.
Ph vrijednosti u vodi kreću se od 5,6—7,5, a u n-KCl-u
od 4,6—6,9. Zahvaljujući zaštitnoj ulozi borovih kultura
pH-vrijednosti opadaju u odnosu na gole površine
u istoj gospodarskoj jedinici i kreću 7,3—7,6 u vodi i
u n-KCl-u od 6,7-7,0. (Tomašević 1991.)


FITOCENOLOŠKA PRIPADNOST
Phytocoenological association


U fitocenološkom smislu istraživane kulture nalaze
se na području šume hrasta medunca i bijelog graba.
U ekološkom smislu to je toplija zona medunčeve
šume (Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939.)
(Rauš 1987).


Alepski bor (Pinus halepensis Mili.) i pinija (Pinus


pinea L.) su vrste koje prevladavaju na mediteranu.
U našim prilikama alepski bor dolazi do 400 m n. v.
i uspijeva na najlošijim tlima. Pinija je vrsta saplunara,
ali i pravog krasa (A. Tomašević, Šum. list 6-8/93.)
i prati maslinu i seže do 100 m n. v. rasprostranjenost
pinije prikazana je u karti 1, a alepskog bora u karti


2. (Vidaković 1993.)


ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 7     <-- 7 -->        PDF

A. Tomašević: KOMPARATIVNI PRIKAZ USPIJEVANJA ALEPSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS MILL) I PINIJE... Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 3-13
Rasprostranjenost Pinus pinea L. (prema Critchfieldu i Littleu, 1966).
Distribution Stone Pine (toward Critchfieldu i Littleu, 1966).
Karta 1.


Rasprostranjenost Pinus halepensis Mili. (prema Critchfieldu i Littleu, 1966).
Distribution Aleppo Pine (toward Critchfieldu i Littleu, 1966).
Karta 2.


PODNEBLJE
Climate


Radi boljeg uvida u klimu istraživanog područja šku stanicu Zadar kao najbližu stanicu. (Bertovi ć
donosimo klimadijagram prema H. Walter u te mje1975.,
Tomaševi ć 1991.)
sečni kišni faktor prema M. Gračanuz a meteorolo5




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 8     <-- 8 -->        PDF

A. Tomašević: KOMPARATIVNI PRIKAZ USPIJEVANJA ALEPSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS MILL) I PINIJE... Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 3-13
KLIMATSKI DIJAGRAM PREMA H. WALTERU


a b d


mm


200


35.7°
279*


»oo 50
8o 4o


— 16.9
6o 3o


4o 20


Xo io


f — 3.5°
g -- 9.1 *


i i! ni iv v vi vii vi ix x xi xii


a) Stanica Apsolutni maksimum temperature zraka
b) Nadmorska visina stanice Srednja kolebanja temperature zraka
c) Broj godina motrenja Srednje mjesečna temperatura zraka
d) Srednja godišnja temperatura zraka (°C) Srednje mjesečne količine oborina (mm)
e) Srednja godišnja količina oborina (mm) m) Sušno razdoblje
f) Srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca n) Razdoblje suhoće
g) Apsolutni minimum temperature zraka o) Vlažno razdoblje
h) Srednji maksimum temperature zraka najtoplijeg mjeseca p) Mjeseci s apsolutnom minimum temper, zraka ispod 0°C


MJESEČNI KIŠNI FAKTOR PREMA M. GRAČANINU


Monthly rainfall factor according to M. Gračanin


ZADAR


Prema Gračanin u podneblje se mijenja po mje


Srednje


Srednja Mjesečni Klimatska


secima.


Godina mjesečna kišni oznaka po


oborine


temp, u °C faktor Gračaninu Siječanj, veljača, listopad, studeni i prosinac imaju


u mm
karakter humidne klime.
Siječanj 85,6 6,7 12,78 humidna


Ožujak, travanj, svibanj i rujan imaju karakter se


Veljača 65,8 7,2 9,14 humidna
Ožujak 62,7 9,1 6,89 semihumidna mihumidne klime.
Travanj 60,1 13,0 4,62 semihumidna


Lipanj, srpanj, kolovoz imaju karaker aridne klime.


Svibanj 57,3 17,5 3,27 semihumidna
Lipanj 55,3 21,2 2,61 aridna
Srpanj 34,4 23,6 1,46 aridna
Kolovoz 54,3 23,2 2,34 aridna
Rujan 90,1 20,0 4,51 semihumidna
Listopad 128,3 15,4 8,33 humidna
Studeni 132,8 11,6 11,45 humidna
Prosinac 100,3 8,3 12,08 humidna




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 9     <-- 9 -->        PDF

A. Tomašević: KOMPARATIVNI PRIKAZ USPIJEVANJA ALEPSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS MILL) I PINIJE.. Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 3-13
RAD NA TERENU
Field work


Pokusne plohe u GJ »Musapstan« u odjelima 12 i meljem dobivenih podataka, izmjerom, odredili smo
16 Šumarije Zadar utemeljili smo 1976. god. Iste gostrukturne
elemente sastojina. Tako smo za svaku podine
obavili smo prva klupiranja stabala iznad 9 cm kusnu plohu odredili strukturu sastojine (N, G, V),


p.p. zaokružbenom promjerkom Aldenbriick — Boh-te grafički prikazali distribuciju prsnih promjera po 2
merleove konstrukcije. Visine smo mjerili Blume-Leis-cm i sastojinske visinske krivulje. Vidi tab. 1, 2, 3, 4
sovim visinomjerom. Drugo mjerenje obavili smo 1991. te grafove 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8. U tablici 5 prikazujemo
god. prsnih promjera i visina istim instrumentima. Terazličite
parametre za obe izmjere u odjelima 12 i 16
REZULTATI ISTRAŽIVANJA


Research results
Uspoređujući strukturne elemente sastojine alepa
drvna masa za 96,87 m3 za razdoblje 15 godina u
skog bora u odjelu 12, gdje promatramo 235 stabala mješovitoj sastojini alepskog bora i pinije, u omjeru
(Tab. 1) za godinu 1976. temeljnica (G) je iznosila smjese 77% u korist alepskog bora.
16,02 m2, dok je volumen (V) iznosio 151,75 m3 u Pinija, koja je zastupljena u omjeru smjese s 18%


četrdesetoj godini života. U pedesetpetoj godini staro(
Tab. 2), gdje u istom razdoblju promatramo 86 stabala
sti (mjerenje obavljeno 1991. god.) temeljnica iznos (N), temeljnica (G) je iznosila 1976. god. 4,18 m2,


(G) iznosi 21,94 m2, dok je drvna masa (V) iznosila dok je 1991. god. iznosila 5,07 m2. Povećanje temelj248,68
nr. Dakle, temeljnica se povećala za 5,92 m\ nice iznosilo je za petnaest godina 1,13 m2. Drvna
Šumarija — forest district: Zadar
Gospodarska j . — Managment unit: Musapstan
Odjel — division 12


Struktura i visinska krivulja za alepski bor (Pinus halepensis Mili.)


Structure and Height Curve for Aleppo Pine (Pinus halepensis Mill.) Tablica 1


dan 13.
Stanje
Struktura preživjelih stabala dc
na dan 13. 12. 1976. Stanje
05. 08.
na dan
1991.
05. 08. 1991.
Struktura mrtvih
(posječenih) stabala
d N G V h N G V h N G V h N G V
10 1 .01 .010 10.34 1 .01 .01
12 5 .06 .148 11.67 5 .06 .15
14 4 .06 .246 12.74 1 .02 .061 12.74 3 .04 .18
16 8 .17 .835 13.62 1 .02 .104 13.62 1 .02 .118 15.04 7 .15 .73
18 25 .64 3.933 14.34 4 .11 .629 14.34 3 .08 .536 15.86 21 .53 3.30
20 17 .53 3.738 14.95 4 .12 .880 14.95 0 . 0 0 16.56 13 .41 2.86
22 39 1.47 11.374 15.47 18 .69 5.250 15.47 6 .23 1.979 17.15 21 .78 6.12
24 40 1.78 14.891 15.92 27 1.21 10.051 15.92 9 .41 3.783 17.66 13 .57 4.84
26 61 3.23 28.155 16.31 37 1.97 17.078 16.31 16 .84 8.328 18.11 24 1.26 11.08
28 47 2.89 26.291 16.66 37 2.28 20.697 16.66 25 1.54 15.749 18.50 10 .61 5.59
30 32 2.21 21.300 16.96 25 1.72 16.641 16.96 31 2.19 23.211 18.84 7 .49 4.66
32 33 2.61 25.747 17.23 27 2.14 21.065 17.23 20 1.60 17.535 19.15 6 .47 4.68
34 23 2.07 20.770 17.48 20 1.80 18.061 17.48 33 2.97 33.460 19.43 3 .27 2.71
36 18 1.82 18.615 17.70 16 1.62 16.547 17.70 23 2.31 26.686 19.68 2 .20 2.07
38 7 .79 8.214 17.89 6 .68 7.041 17.89 11 1.25 14.472 19.91 1 .11 1.17
40 9 1.12 11.889 18.07 7 .87 9.247 18.07 17 2.14 25.163 20.11 2 .25 2.64
42 2 .27 2.953 18.24 2 .27 2.953 18.24 15 2.06 24.807 20.30
44 1 .15 1.641 18.39 1 .15 1.641 18.39 10 1.52 18.366 20.47
46 1 .17 1.813 18.53 1 .17 1.813 18.53 6 1 12.171 20.63
48 1 .18 1.993 18.66 1 .18 1.993 18.66 5 .90 11.147 20.78
50 1 .19 2.440 20.92
52 1 .22 2.659 21.04
54 1 .23 2.888 21.16
56 1 .24 3.125 21.27
suma: 374 22.23 204.56 235 16.02 151.75 235 21.94 248.62 139 6.21 52.80


Visine izjednačene Mihajlovom funkcijom h = b() * e
Vrsta: god. b,i
Alep. bor. 1976. 20.6109 8.238 Korištene tablice:


1991. 23.1927 8.375 Inventrao forestale nazionale italiano (I.F.N.I.)




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 10     <-- 10 -->        PDF

A. Tomašević: KOMPARATIVNI PRIKAZ USPIJEVANJA ALEPSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS MILL) I PINIJE... Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 3-13
Šumarija — forest district: Zadar
Gospodarska j . — Managment unit: Musapstan
Odjel — division 12


Struktura i visinska krivulja za piniju (Pinus pinea L.


Structure and Height Curve for Stone Pinea (Pinus pinea L.) Tablica 2


dan 13. 12. 1976.
Stanje
Struktura preživjelihna dan 13. 12. 1976.
stabala do 05. 08.
Stanje na dan
1991.
05. 08. 1991.
Struktura mrtvih
(posječenih) stabala
d N G V h N G V h N G V h N G V
10 1 .01 .062 10.62 1 .01 .06
12 3 .04 .277 11.25 3 .04 .28
14 5 .08 .643 11.73 5 .08 .64
16 12 .24 2.053 12.10 2 .04 .342 12.10 10 .20 1.71
18 23 .59 5.062 12.40 6 .16 1.321 12.40 2 .05 .511 14.56 17 .43 3.74
20 18 .55 4.961 12.65 11 .34 3.032 12.65 10 .32 3.235 15.01 7 .21 1.93
22 21 .80 7.095 12.86 17 .66 5.744 12.86 9 .34 3.602 15.40 4 .14 1.35
24 14 .62 5.697 13.03 11 .49 4.476 13.03 17 .78 8.262 15.72 3 .13 1.22
26 15 .79 7.244 13.18 13 .68 6.278 13.18 7 .37 4.067 16.00 2 .11 .97
28 17 1.04 9.623 13.31 16 .97 9.057 13.31 8 .49 5.482 16.25 1 .07 .57
30 4 .29 2.626 13.42 4 .29 2.626 13.42 15 1.06 11.988 16.46
32 3 .24 2.262 13.52 3 .24 2.262 13.52 7 .56 6.460 16.65
34 1 .09 .859 13.61 1 .09 .859 13.61 7 .63 7.395 16.83
36 1 .11 .972 13.69 1 .11 .972 13.69 2 .20 2.400 16.98
38 1 .11 1.092 13.76 1 .11 1.092 13.76 17.12
40 1 .13 1.519 17.24
42 1 .14 1.694 17.36
suma: 139 5.60 50.53 86 4.18 38.06 86 5.07 56.62 53 1.42 12.47


Visine izjednačene Mihajlovom funkeijom h = b0 * e


Vrsta: god. b0 b.


Pinija 1976. 13.8280 3.949 Korištene tablice:
1991. 18.5364 6.026 Inventrao forestale nazionale italiano (I.F.N.I.)


Šumarija — forest district: Zadar
Gospodarska j . — Managment unit: Musapstan
Odjel — division 16


Struktura i visinska krivulja za piniju (Pinus pinea L.


Structure and Height Curve for Stone Pine (Pinus pinea L.) Tablica 3


Struktura preživjelih stabala do 05. 08. 1991.


Struktura mrtvih
i (posječenih) stabala


Stanje na dan 13. 12. 1976. 1 Stanje na dan 05. 08. 1991.


d N G V h N Ci V h N G V h N G V


12 1 .01 .087 10.57 1 .01 .09
14 3 .05 .365 11.07 3 .05 .36
16 10 .20 1.624 11.46 5 .10 .812 11.46 2 ,04 .362 12.86 5 .10 .81
18 17 .43 3.558 11.77 7 .18 1.465 11.77 7 .18 1.656 13.39 10 .25 2.09
20 28 .87 7.353 12.03 21 .67 5.514 12.03 8 .26 2.401 13.84 7 .20 1.84
22 42 1.59 13.538 12.25 38 1.44 12.249 12.25 23 .89 8.555 14.22 4 .15 1.29
24 40 1.82 15.547 12.43 38 1.73 14.770 12.43 29 1.30 13.112 14.55 2 .09 .78
26 45 2.42 20.777 12.59 41 2.21 18.931 12.59 24 1.26 12.983 14.83 4 .21 1.85
28 35 2.13 18.956 12.72 35 2.13 18.956 12.72 42 2.59 26.819 15.08
30 32 2.27 20.110 12.84 30 2.13 18.853 12.84 36 2.55 26.823 15.29 2 .14 1.26
32 29 2.33 20.948 12.95 28 2.25 20.225 12.95 26 2.09 23.381 15.49 1 .08 .72
34 16 1.44 13.175 13.04 16 1.44 13.175 13.04 31 2.82 30.560 15.66
36 12 1.22 11.182 13.13 12 1.22 11.182 13.13 22 2.23 24.646 15.81
38 4 .44 4.191 13.20 4 .44 4.191 13.20 13 1.48 16.438 15.95
40 6 .74 7.026 13.27 6 .74 7.026 13.27 10 1.23 14.184 16.08
42 16.20


3 .42 4.747
44 16.30


4 .62 7.026
46 16.40


1 .16 1.941
suma: 320 17.96 158.44 281 16.68 147.35 281 20.12 214.63 39 1.28 11.09


8




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 11     <-- 11 -->        PDF

A. Tomasević: KOMPARATIVNI PRIKAZ USPIJEVANJA ALEPSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS MILL) I PINIJE.. Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 3-13
Visine izjednačene Mihajlovom funkcijom h = b(> * e


Vrsta: god. b„


Pinija 1976. 13.3587 4.379


Korištene tablice:


1991. 17.4150 6.563


Inventara forestale nazionale italiano (I.F.N.I.)


masa (V) iznosila je 1976. god. 38,06 m3, a 1991. god. 1976. godine 214,63 m3, odnosno povećava se za 67,28
56,62 m , tj. povećala se za 18,56 m
U odjelu 16, pinija je u omjeru smjese zastupljena


U tablici 4 promatramo alepski bor i to (N) 93
s 574, dok je alepski bor zastupljen s 33% (Tab. 3 i 4).


stabala u starosti od 40 godina, temeljnica iznosi 9,27


U tablici 3 promatramo 281 stablo pinije u starosti m2, a petnaest godina kasnije, 1991. god., temeljnica
od 40 godina. Temeljnica je iznosila (G) 16,68 m2, a (G) iznosi 12,05 m2 i povećala se za 2,78 m2. Drvna
volumen (V) iznosio je 147,35 m3. Petnaest godina masa 1976. god. dakle, u četrdesetoj godini starosti
kasnije, tj. 1991. godine temeljnica (G) iznosi 20,12 sastojine iznosi 83,83 m3, dok je 1991. godine iznosila
m2 i povećala se za 3,44 m2. Drvna masa (V) iznosi 125,79 m3 i povećala se za 41,96 m3.


Šumarija — forest district: Zadar
Gospodarska j . — Managment unit: Musapstan
Odjel — division 16


Struktura i visinska krivulja za alepski bor (Pinus halepensis Mili.)


Structure and Height Curve for Aleppo Pine (Pinus halepensis Mill.) Tablica 4


Struktura preživjelih stabala do 05. 08. 1991.


Struktura mrtvih


dan 13.


(posječenih) stabala


Stanje na dan 13. 12. 1976. Stanje na dan 05. 08. 1991.


d N G V h N G V h N G V h N G V


18 3 .08 .344 11.25 3 08 .34
20 6 .19 1.000 12.02 2 .06 .333 12.02 2 .07 .386 13.46 4 .13 .67
22 4 .15 .914 12.69 4 .15 .914 12.69 1 .04 .261 14.13 0 0 0
24 3 .14 .898 13.27 13.27 3 .13 1.017 14.71 3 14 .90
26 9 .48 3.414 13.80 6 .32 2.276 13.80 1 .05 .426 15.23 3 .16 1.14
28 10 .62 4.681 14.26 5 .31 2.340 14.26 15.68 5 .31 2.34
30 11 .77 6.220 14.68 8 .56 4.524 14.68 9 .65 5.646 16.09 3 .21 1.70
9
34 15 1.34 11.789 15.40 14 1.25 11.003 15.40 6 .54 5.185 16.79 i .09 .79


32 9 .71 6.043 15.06 7 .56 4.700 15.06 5 .39 3.707 16.46 .15 1.34
36 9 .90 8.179 15.71 9 .90 8.179 15.71 9 .93 8.961 17.09
38 12 1.36 12.481 15.99 L2 1.36 12.481 15.99 6 .66 6.816 17.36
40 7 .88 8.258 16.25 7 .88 8.258 16.25 5 .61 6.424 17.61
42 9 1.23 11.948 16.49 9 1.23 11.948 16.49 10 1.36 14.424 17.84
44 3 .46 4.451 16.71 3 .46 4.451 16.71 11 1.66 17.695 18.05
46 5 .82 8.241 16.91 4 .66 6.593 16.91 7 1.16 12.485 18.25 i .16 1.65
48 1 .17 1.821 17.10 1 .17 1.821 17.10 6 1.09 11.802 18.43
50 2 .40 4.004 17.28 .40 4.004 17.28 3 .59 6.478 18.59
52 1 .22 2.191 17.45 4 .85 9.440 18.75 i .22 2.19
54 1 .23 2.570 18.90
56 1 .24 2.788 19.03
58 2 .52 6.030 19.16 !
60 1 .28 3.251 19.28
suma: 119 10.92 96.88 93 9.27 83,83 93 12.05 125.79 26 1.65 13.05


i


Visine izjednačene Mihajlovom funkcijom h = bo * e
Vrsta: god. b„


alep. bor 1976. 20.8594 13.321


Korištene tablice:


1991. 21.8671 11.729


inventara forestale nazionale italiano (I.F.N.I.)


Promatramo li distribucije prsnih promjera prikazaVisinske
krivulje prikazane su u grafovima 2, 4, 6
nih u grafovima 1, 3, 5 i 7 vidimo da se distribucije i 8 vidimo da za obje vrste visinski prirast još uvijek
pomiču u desno, tj. imaju tendenciju desne asimetrije, postoji i u 55. god. starosti u oba odjela. (Pranjić,
što je karakteristično za jednodobne sastojine te staroLuki
ć 1990.)
sti.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 12     <-- 12 -->        PDF

A. Tomašević: KOMPARATIVNI PRIKAZ USPIJEVANJA ALEPSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS MILL) I PINIJE.. Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 3-13
Pojedinačni grafovi distribucije prsnih promjera i visinskih krivulja.


Graf. I - Graph 1 Distribucije promjera - Diameter distribution Graf. 2 - Graph 2 Visinski krivulje - Height curves
N/ha


aiepskl ho, Šumanis - Forest district: Zadar Km) Šumarija - Forest district Zadar


alepskibai


70 i´Pinus hak

Odjal - Division: 12


Odjel - Division: 12


20


15


-1331


1376


rmtva stabla dead
liees


10


j -i—t—i—i—i— i —i—r—i—i—i—i—i—i—i—i— -i —i—^— 1 i—i— -t—I—I—I 1—I—h10
12 14 16 18 2022 24 262830323436384042444648505254565860 1012141618202224 2628303234363840 4244 4648505254565860
d(cm] djcm)


Graf. 3 - Graph 3 Distribucije promjera Diameter distribution Graf. 4 - Graph 4 Visinske krivulje - Height curves
N/ha


pnjp Šumarija - Forast dtstiot: Zadar orma Šumarija - Fore3t district: Zadar


25T (Plrmi ptnaa L! Gospodarska J. - Managment unit: Musapstan 18 T iFtnut pineaU) Gospodarska j. - Managmant unit: Musapstan


Odjel - Division


Odjal - Division: 12


16 +


14


12 4


-1931


10
rr«tva stabla - dead


1976


tiees


6 4


i


H 1 1 1-H 1 1 1 H


10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42
d(cm]


Graf 5- Graph 5 Distribucije promjera - Diameter distribution Graf. 6 - Graph 6 Visinske krivulje - Height curves
N/ha ,,


Sumanja - Forest district: Zadat Km)
Alepskiboi Ajepskj bot Šumarija - Forast district: Zadar 16 -iPmus halepensis MiLL) Gospodarska j. - Managment unit; Musapstan 20 -r (Pinuj halepcwsMilL) Gospodarska j. - Managment unit: Musapstan


\ Odjel - Division: 16 Odjal - Drvisiorv1J5____—


18


14


16


12 l\ . \ ^^^^´


1 14


199>


10 -i / V /\^´
\l \ / \ 12


X \ h \ 1976


8 J / \ /\ l /´ \ 10 -,


i / \


/ \ \´j \ \ mtlva stabla dead


6 -/ / \ / \ \ \ tiees


8


s^ \ , \


4 -
,´ ´ A/ \ / \ \ 6


\ / \ \ y\


\´ v \X \ 4


2 sA /i \ / 1 ´\ \ ss. 2


o N r´´...x. \ / \ 0
182022 24 26283032


34363840 42 444648505254565860 1B2022 24 2628X3234X3840 42 444648505254565860
d(cml drm]


10




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 13     <-- 13 -->        PDF

A. Tomašević: KOMPARATIVNI PRIKAZ USPIJEVANJA ALEPSKOO BORA (PINUS HALEPENSIS MILL) I PINIJE... Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 3-13
Graf. 7 - Graph 7 Distribucije promjera - Diameter distribution
pjrqd Šumarija Forest
district: Zadar
iGospodarska j. . Managmant unit: Musapstan
Urn
18
Graf. % - Graph I Visinske krivulje - Height curves
Šumarija Forest
district: Zadar
Gospodarska j. Managmant
unit: Musapstan
P«|a
(Pinus pinea I-)
. / Orjjetv Division: 16
16
Odjel -Division: 16
14
12 +
10 1391
rralva stabla - dead
ttee*
8
1976
6
4
2
H I 1 1 1 1 r—
12 14 IB 1 12 14 16 18 20 22 24 26 30323436384 0 42 444 6
otctn)


ZAKLJUČCI - Conclusion


Uspoređujući ove dvije sastojine u odjelu 12 i 16, 4. Visinski prirast za obje istraživane vrste i u 55.
možemo zaključiti da su to mješovite sastojine. godini starosti još je vrlo značajan.
Odjel 12 je mješovita sastojina alepskog bora


5. Debljinski prirast u 55. godini života još uvijek
(77%) i pinija (18%), a u odjelu 16 je mješovita


ima pomak u desno, desna asimetrija.


sastojina pinije (57%) i alepskog bora (33%) Tab.


6. Životna aktivnost obje vrste još je u usponu, što
1 i tab. 2.


se vidi iz visinske krivulje i distribucije prsnih proUspješno
se mogu uzgajati mješovite sastojine


mjera.
alepskog bora i pinije na području krasa, u razli


7. Alepski bor u odjelu 16 postiže bolje dimenzije
čitim omjerima smjese.


srednjeg prsnog promjera (d = 40,6 cm), a manji
Prosječna drvna masa jednog stabla u odjelu 12 volumni prirast (Iv = 2,08 m3), dok u odjelu 12
iznosi 0,95 m3, a u odjelu 16 0,91 m3. ima manje dimenzije promjera (d = 34,5 cm), a


Šumarija — forest district: Zadar
Gospodarska j . — Management unit: Musapstan
Odjel 12 i 16 — divisions 12 and 16


Sastojinski strukturni parametri


Stand Structure Parameters Tablica 5


VRSTA DRVEĆA ODJEL 12 ODJEL 16


PARAMETRI 1976. 1991. 1976. 1991.


Pinus halepensis Mili.
Srednji promjer — Average
diameter (ds) cm 29.50 34.50 35.60 40.60


Srednja visina — Average
height (h,) m 16.90 19.50 15.60 17.70
Raspon promjera — Diameter
range (draax -dmi„) cm 36 42 32 42
Omjer smjese — Mixture rate % 76.10 77.30 32.70 33.90
lvl5 m3 6.46 2.80
N/ha 374 235 320 281


Pinea pinea L.
Srednji promjer - Average


diameter (ds) cm 24.90 27.40 27.50 30.20
Srednja visina - Average
height (hs) m 13.10 16.20 12.70 15.30


Raspon promjera - Diameter
range (dmax -dmin) cm 24 26 26 32
Omjer smjese — Mixture rate %3
19.80 17.80 58.80 56.70
lvl5 m1.24 4.43
N/ha 139 86 320 281




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 14     <-- 14 -->        PDF

A. Tomašević: KOMPARATIVNI PRIKAZ USPIJEVANJA ALEPSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS MILL) I PINIJE.. Šumarski list te. 1-2, CIX (1995), 3-13
veći volumni prirast (iv = 6,46 m3) Tab. 5. veće konkurencije vrsta srednja visina srednjeg
Srednja visina srednjeg prsnog promjera veća je u prsnog promjera za obje vrste manja u odjelu 16.
odjelu 12 nego u odjelu 16. 10. Pinija u odjelu 16 postiže bolje dimenzije srednjeg
Za pretpostaviti je da je zbog različitog omjera
smjese alepskog bora i pinije u odjelu 12 i 16 i
prsnog promjera (d = 30,20 cm) i veći volumni
prirast (iv = 4,43 m3) nego u odjelu 12 (Tab. 5.).


LITERATURA


Anić, M., (1945): Dendrologija, pp. 163, Zagreb. Tomašević, A., (1986): Rekultivacija kraških goleti pošumljivanjem
u SR Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse.


Bertović , S., (1975): Prilog odnosa klime i vegetacije u


Posebno izdanje 2, 147—160.


Hrvatskoj, Acta biologica VII/2 89-2/5.
Castell Ani, C, Scrinzi, G., Tabacchi, G., Tosi.


Tomašević, A., (1990): Podrivanje kao prva faza pripreme


V., (1984): Tavole di cubatura a doppia entrata I.


tla za pošumljivanje. Glas. šum. pokuse 26: 393—404,


F. N. 1. Trento 111 pp. Zagreb.
Horvat, A., (1965): Melioracije degradiranih šumskih terena,
Svezak I. Krš, Skripta pp 178, Zagreb Tomašević, A., (1991): Meliorativni utjecaj kulture alepskog
bora (Pinus halepensis Mili.) i pinije (Pinus pi


R. del Favero, G. de Mas, C. Ferrari, R. Gerdol,
nea Endl.) na degradirano stanište hrasta medunca


C. Lasen, L. Masutti, R. de Battisti, P. Paie(
Querco pubescentis — Carpinetum orientalis H-ić,


ro, C. Colpi, T. Urso, S. Zanotto, (1989): Lc


Anić (1959): u zadarskom području. Doktorska diser


pinete litorali nel Vento, pp. 144, Venezia.


tacija, Zagreb.
Klepac, D., (1963): Rast i prirast šumskih vrsta drveća i
sastojina pp 299, Zagreb. Tomašević, A., (1993): uspjevanje kultura austrijskog
crnog bora (Pinus nigra Arn. ssp. austriaca) i zelene


Pavari, A., (1954): Pino domestico (Pinus pinea L.) Monti


američke duglazije (Pseudotsuga menziesii(M\rb.)


e Bosch, 5: 242-547, Milano.


Franco na području Šumarije Poreč. Šum. list br.


Pranjić, A., Lukić, N., (1990): Razvoj stabala crnog bora


3-5/93.


i hrasta medunca istarskog područja. Glas. Šum. po


Tomašević, A., (1993): Pinija (Pinus pinea L.) kao vrsta


kuse 26, 443-446, Zagreb.


za pošumljavanje krasa. Šumarski list br. 6—8/93.


Prpić, B., (1986): Odnos hrasta crnike i nekih njegovih
pratilaca prema vodi i svijetlu. Glas. Šum. pokuse, Topić, V., (1990): Prirast nekih vrsta četinjača na submeposebno
izdanje 2, 69—77. diteranskom kraškom području Dalmacije. Šum. list


11-12: 441-450.


Rauš, D., (1987): Šumarska fitocenologija, Zagreb.
Škorić, A., (1979): Tipovi naših tala. Sveučilišna naklada Vidaković , M., (1982): Četinjače morfologija i varijabilLiber,
Zagreb. nost, Zagreb


SUMMARY: These studies were carried out in the area of the Forest
Office of »Zadar« within the management unit »Musapstan«. The study started
in 1976 when experimental plots were established in compartments 11 and


12. The experimental plots were 100 x 100 m in size, namely 1 hectare. In
all plots diameter breast height was measured for each tree above 9 cm cross
section by means of AEDENBRUCK -BOHMEREEOVE construction
rounded gauge. The height of every tree was measured by BLUME — LE1SS
hypsometre. On the basis of measurd d b h the structural elements of the
stand (N, G, V) were determined and the distribution of d b hs by 2 cm.
together with stand height curves, were graphically presented. See Tables 1,
2, 3, 4 and graphs 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 and 8. The first measurings were
carried out in 1976 and the second in 1991. Thus, the plantation trees were
measured in the fourtieth and fiftieth year. The plantations were raised on a
characteristically Karst terrain. The soil was terra rosa, luvic, colluvial, clayey
(Škorić, 1979). Rockiness of the terrain ranges from 40 to 90%.
Phytocoenologically these studies are concerned with the plant association
of Pubescent Oak and Oriental Hornbeam. Ecologically this area belongs to
the warm zone of the Pubescent Oak and Oriental Hornbeam forests (Queco


— Carpinetum orientalis H-ić 1939, Rauš 1987). With regard to climate this
area has a Mediterranean climate. With regard to the Karst factor by M.
Gračanin the climate changes monthly. Thus, the months of January, Februa12




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 15     <-- 15 -->        PDF

A. Tomašević: KOMPARATIVNI PRIKAZ USPIJEVANJA ALEPSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS MILL) I PINIJE... Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 3-13
ry, October, November and December display characteristics of a humid
climate. The months of March, April, May and September are characterized
by a semihumid climate. The months of June, July and August have the
characterisics of an arid climate, as in this period there is almost no precipitation.
Structural elements of the stands (N, G, V) are shown in Tables 1,
2, 3 and 4. Table 5 presents various parameters for both measurings in
compartments 12 and 16.


Research was carried out in mixed plantations of Aleppo Pine and Stone
Pine. Compartment 12 includes 77% of Aleppo Pine and Stone Pine 18%.
Compartment 16 includes 33%o of Aleppo Pine and 57% Stone Pine.


D b h distribution is shown in Graphs 1, 3, 5 and 7 and a shift to the
right is visible, i.e. they have a tendency to right asymmetry. Height curve
is given in Graphs 2, 4, 6 and 8, and it can be seen that height increment
for both species is still very active, even in the 55th year.


Average volume of wood per one tree in compartment 12 amounts to 0.95
m3, and 0.91 m3 in compartment 16.


Mean height for mean d b h is greater in compartment 12 than in compartment
16. It is assumed that this can be explained by the different mixture
retion of Aleppo Pine and Stone Pine.