DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 50 <-- 50 --> PDF |
da se uporabom sistemičnih fungicida može postići visoka zaštita hrastovog podmiatka od pepelnice i u šumskim uvjetima.« . . . Posebno se ističu fungicidi Anvil 5 SC i Alto 320 SC«. M. Ocvirek i S. Orlić: Prilog istraživanjima kultura i uspijevanja obične breze (Betula pedula Roth) u području bujadnica i vriština Hrvatske. — Lokalitet »Lokve« u Šumariji Duga Resa na smeđe kiselom tlu. Sadene su biljke uzgojene u tuljcima, Nisula roli i s golim korijenjem. Sedmogodišnja stabalca s golim korijenjem i iz Nisula roli postigle su prosječni promjer 4,1 cm i visine prva s 376 cm, a druga 460 cm, ali sadnice u Nisula roli bile su stare 2 godine pa su po prosječnom godišnjem visinskom prirastu u prednosti biljke s golim korjenom: 53,7 cm : 50,75 cm, a i % preživljavanja bio je veći: u sedmoj godini 85 : 72. S. Orlić: Razmak sadnje i razvoj obične smreke u kulturama. — Kultura u starosti od 33 godine, pokus je osnovan po 1963. godine, gustoće sadnje 1,5 x 1,5 m ili 4 440 sadnica po ha imala je najveću drvnu masu — 436,44 m3 od čega stabala preko 15 cm prsnog promjera 222,58 m3. Kod sadnje od 1 250 sadnica po ha (razmaka 4 x 2 m) udio stabala preko 15 cm pp bio je po masi 99%, ali je pad promjera bio veći nego na stablima gušće sadnje. V. ViličićiVl. Krejči: Oštećenja drvenastog šumskog raslinja koja izaziva divljač u ekološko-gospodarskom tipu II-G-10 (šuma hrasta lužnjaka i običnog graba). - Ispitivanja su obavljena na 25 lokaliteta u Upravama šuma Bjelovar, Karlovac i Zagreb. Rezultat: »Obgrizanjem mladih sastojina se dovodi u pitanje uspješna obnova i razvitak kvalitetnih lužnjakovih sastojina pa ih je potrebno štititi dok ne izmaknu dohvatu zuba srneće i jelenske divljači (ali) oštećivanje ostalih drvenastih vrsta nije od naročitog značenja ni s uzgajivačkog ni s ekološkog motrištra jer se njime bitno se narušava stabilnost ekosustava tipa II-G-10«. 4 B. May er: Utjecaj dinamike vlažnosti tla, podzemne vode, oborina i defolijacije na sezonsku dinamiku prirasta radijalnog prirasta i sušenja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Varoškom lugu. — »Provedenim istraživanjima dobiveni su novi kvantitativni pokazatelji o nedostatku vlage u tlu kao vodećem činitelju sušenja hrasta lužnjaka u nizinskim šumama hrasta lužnjaka.« N. Komlenović: Utjecaj gnojiva »Osmocote plus« na uspijevanje biljaka crnog bora (Pinus nigra Arn.) — Pokus u kontejnerskoj sjetvi. »Osmocote« je pozitivno djelovao u dozi 3 kg po 1 m supstrata u prvoj godini, a u drugoj bila je potrebna prihrana. Dodaje li se superfosfat tada prihrana s Osmocoteom nije potrebna. N. Komlenović, B. Mayer i P. Rastovski: Sadržaj teških kovina u tlima Jastrebarskog. — Ispitivanja su obavljen na 38 lokaliteta ne samo pod šumom nego i livadnim te vinogradskim tlima na dubinama 0—5 i 5—15 cm ne samo teških kovina (Pb, Zn, Cu, Mn i Fe) nego i N, te P i K oksida, reakcije, kao i udjeli humusa i gline. Na jednoj lokaciji bankine uz cestu u gornjem sloju utvrđeno je 186 mg/kg Pb a na drugoj bankini čak 300 mg/kg; u vinogradskom tlu visok je udio Cu, u jednom slučaju čak 675 mg/kg u gornjem sloju a 425 mg/kg u donjem sloju, dok npr. u kulturi običnog bora i europskog ariša te količine iznose 3 i 2 mg/kg. Zanimljivo je da se na profilu od Sv. Jane do žitnice Pb i Zn nalaze više u šumskom nego u poljoprivrednom tlu. J. Medvedović: Prehrambeni potencijal za divljač u šumama hrasta lužnjaka i graba Sjeverne Hrvatske. — Masa biljaka (17 vrsta grmašica i 108 vrsta prizemnog rašća) »u svježem stanju bila je prosječno 847,02 kg/ha odnosno na zraku osušene 234,62 kg/ha (a) šumskog sjemenja u suhom stanju 1 105 kg/ha te listinca 1 672 kg/ha. Prethodna su priopćenja: 1. Primjena citogenetskih i biokemijskih analiza u utvrđivanju oštećenosti šuma hrasta lužnjaka T. Littvayaiz Šumarskog instituta Jastrebarsko te Vlatke Zoldo š iz Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s četiri suradnika s istog Fakulteta. 2. Utjecaj horizontalne projekcije krošanja hrasta lužnjaka na debljinski prirast V. Novotnya, V. Krejčija, M. BenkaiT. Dubrave a. — Prethodno je priopćenje, jer bi »daljnim istraživanjima bilo potrebno istražiti i utjecaj dužine i volumen krošanja na debljinski prirast stabala«, rezultati prikazanog istraživanja pokazuju da se »s povećanom širinom krošanja povećava i debljinski prirast«. 2. Drugi broj sadrži šest izvornih znanstvenih radova i tri pregledna članka. Izvorni znanstveni radovi su: B. Mayer i G. Bušić: Detaljna pedološka karta šumsko-gospodarske jedinice »Varaždinske podravske šume« sa stanjem dvadeset godina nakon iz gradnje HC Varaždin. — Površina ove gospodarske jedinice iznosi 1410 ha, a proteže se od slovenske granice na zapadu do Varaždina na istoku poput necjelovitog pojasa dužine 25 km. Pedološki je obrađen svaki odsjek i tako dana sigurna podloga za uzgoj šuma. Sastavni dio članka je i pedološka karta u boji kategorija za šumsku proizvodnju. Kako se odrazila akumulacija na vodni režim u zaključku rada stoji: »Nakon izgradnje hidrocentrale Varaždin s Ormoškom akumulacijom došlo je do stabilizacije podzemnih voda u ekološkom profilu tla uz akumulaciju i koji kilometar uzvodno od nje sa smirenijim oscilacijama vodostaja unutar jednog metra. Suprotno tome, najniže razine podzemne vode s većim oscilacijama utvrđene su u širem okolišu odvodnog kamala oko strojarnice HC Varaždin«. M. Ocvirek: Kontejnerska proizvodnja četinjača. — »Za jednogodišnji ciklus uzgoja (europskog ariša, običnog bora i obične smreke) povoljniji su bili rani termini sjetve i presadnje, dok su kod dvogodišnjeg uzgoja bili jednako povoljni i kasniji (ljetni) i rani (proljetni) termini .. . Na temelju provedenih analiza predlažu se optimalne dužine uzgoja: za Bosnaplast 12 jedna puna vegetacija, za Bosnaplast 18 do dvije vegetacije, a za nisulu jedna i pol do dvije vegetacije«. Dakle ne »proizvodnje četinjača« nego proizvodnja sadnica četinjača. T. Littvay : Varijabilnost nekih kvantitativnih svojstava običnog bora (Pinus sylvestris L.) uzgojenog iz sjemena gama zrakama. — Godine 1961. na pokusnom polju Goič Odjela za oplemenjivanje i sjemenarstvo Šumarskog instituta Jastrebarsko, a koja se nalazi u 35. odjelu g. j . Jastrebarske prigorske šume posađene su biljke običnog bora, crnog bora, obične smreke, europskog ariša i japanskog ariša proizvedene sjetvom ozračenog sjemena gama zrakama Co60. U starosti sastojine — nasada običnog bora od 26. godina utvrđena je drvna masa, zatim postotak preživljavanja biljaka i broj grana na sedmom metru od vrha u 1986. godini. U usporedbi s kontrolnim nasadom konačan je zaključak da se »metoda oplemenjivanja zračenjem nije pokazala efikasnom« tj. nisu utvrđene značajnije razlike između biljaka — stabala iz tretiranog i netretiranog sjemena. S. Orlić: Rezultati istraživanja kompatibilnog uzgoja domaćih i stranih vrsta četinjača na bukovoj stojbini. — |