DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 50     <-- 50 -->        PDF

da se uporabom sistemičnih fungicida
može postići visoka zaštita hrastovog
podmiatka od pepelnice i u šumskim
uvjetima.« . . . Posebno se ističu fungicidi
Anvil 5 SC i Alto 320 SC«.


M. Ocvirek i S. Orlić: Prilog istraživanjima
kultura i uspijevanja
obične breze (Betula pedula Roth) u
području bujadnica i vriština Hrvatske.
— Lokalitet »Lokve« u Šumariji Duga
Resa na smeđe kiselom tlu. Sadene su
biljke uzgojene u tuljcima, Nisula roli
i s golim korijenjem. Sedmogodišnja
stabalca s golim korijenjem i iz Nisula
roli postigle su prosječni promjer 4,1
cm i visine prva s 376 cm, a druga 460
cm, ali sadnice u Nisula roli bile su
stare 2 godine pa su po prosječnom
godišnjem visinskom prirastu u prednosti
biljke s golim korjenom: 53,7 cm :
50,75 cm, a i % preživljavanja bio je
veći: u sedmoj godini 85 : 72.
S. Orlić: Razmak sadnje i razvoj
obične smreke u kulturama. — Kultura
u starosti od 33 godine, pokus je osnovan
po 1963. godine, gustoće sadnje
1,5 x 1,5 m ili 4 440 sadnica po ha
imala je najveću drvnu masu — 436,44
m3 od čega stabala preko 15 cm prsnog
promjera 222,58 m3. Kod sadnje od
1 250 sadnica po ha (razmaka 4 x 2 m)
udio stabala preko 15 cm pp bio je po
masi 99%, ali je pad promjera bio veći
nego na stablima gušće sadnje.
V. ViličićiVl. Krejči: Oštećenja
drvenastog šumskog raslinja koja izaziva
divljač u ekološko-gospodarskom
tipu II-G-10 (šuma hrasta lužnjaka i
običnog graba). - Ispitivanja su obavljena
na 25 lokaliteta u Upravama šuma
Bjelovar, Karlovac i Zagreb. Rezultat:
»Obgrizanjem mladih sastojina se dovodi
u pitanje uspješna obnova i razvitak
kvalitetnih lužnjakovih sastojina pa
ih je potrebno štititi dok ne izmaknu
dohvatu zuba srneće i jelenske divljači
(ali) oštećivanje ostalih drvenastih vrsta
nije od naročitog značenja ni s uzgajivačkog
ni s ekološkog motrištra jer se
njime bitno se narušava stabilnost ekosustava
tipa II-G-10«.
4


B. May er: Utjecaj dinamike vlažnosti
tla, podzemne vode, oborina i defolijacije
na sezonsku dinamiku prirasta
radijalnog prirasta i sušenja hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.) u Varoškom
lugu. — »Provedenim istraživanjima dobiveni
su novi kvantitativni pokazatelji
o nedostatku vlage u tlu kao vodećem
činitelju sušenja hrasta lužnjaka u nizinskim
šumama hrasta lužnjaka.«
N. Komlenović: Utjecaj gnojiva
»Osmocote plus« na uspijevanje biljaka
crnog bora (Pinus nigra Arn.) — Pokus
u kontejnerskoj sjetvi. »Osmocote« je
pozitivno djelovao u dozi 3 kg po 1 m
supstrata u prvoj godini, a u drugoj
bila je potrebna prihrana. Dodaje li se
superfosfat tada prihrana s Osmocoteom
nije potrebna.


N. Komlenović, B. Mayer i P.
Rastovski: Sadržaj teških kovina u
tlima Jastrebarskog. — Ispitivanja su
obavljen na 38 lokaliteta ne samo pod
šumom nego i livadnim te vinogradskim
tlima na dubinama 0—5 i 5—15 cm ne
samo teških kovina (Pb, Zn, Cu, Mn
i Fe) nego i N, te P i K oksida, reakcije,
kao i udjeli humusa i gline. Na
jednoj lokaciji bankine uz cestu u gornjem
sloju utvrđeno je 186 mg/kg Pb
a na drugoj bankini čak 300 mg/kg; u
vinogradskom tlu visok je udio Cu, u
jednom slučaju čak 675 mg/kg u gornjem
sloju a 425 mg/kg u donjem sloju,
dok npr. u kulturi običnog bora i europskog
ariša te količine iznose 3 i 2
mg/kg. Zanimljivo je da se na profilu
od Sv. Jane do žitnice Pb i Zn nalaze
više u šumskom nego u poljoprivrednom
tlu.
J. Medvedović: Prehrambeni potencijal
za divljač u šumama hrasta lužnjaka
i graba Sjeverne Hrvatske. —
Masa biljaka (17 vrsta grmašica i 108
vrsta prizemnog rašća) »u svježem stanju
bila je prosječno 847,02 kg/ha odnosno
na zraku osušene 234,62 kg/ha (a)
šumskog sjemenja u suhom stanju 1 105
kg/ha te listinca 1 672 kg/ha.
Prethodna su priopćenja:


1. Primjena citogenetskih i biokemijskih
analiza u utvrđivanju oštećenosti
šuma hrasta lužnjaka T. Littvayaiz
Šumarskog instituta Jastrebarsko te
Vlatke Zoldo š iz Prirodoslovno-matematičkog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
s četiri suradnika s istog Fakulteta.
2. Utjecaj horizontalne projekcije
krošanja hrasta lužnjaka na debljinski
prirast V. Novotnya, V. Krejčija,
M. BenkaiT. Dubrave a. — Prethodno
je priopćenje, jer bi »daljnim
istraživanjima bilo potrebno istražiti i
utjecaj dužine i volumen krošanja na
debljinski prirast stabala«, rezultati prikazanog
istraživanja pokazuju da se »s
povećanom širinom krošanja povećava
i debljinski prirast«.
2. Drugi broj sadrži šest izvornih
znanstvenih radova i tri pregledna članka.
Izvorni znanstveni radovi su:


B. Mayer i G. Bušić: Detaljna
pedološka karta šumsko-gospodarske
jedinice »Varaždinske podravske šume«
sa stanjem dvadeset godina nakon iz


gradnje HC Varaždin. — Površina ove
gospodarske jedinice iznosi 1410 ha, a
proteže se od slovenske granice na zapadu
do Varaždina na istoku poput necjelovitog
pojasa dužine 25 km. Pedološki
je obrađen svaki odsjek i tako
dana sigurna podloga za uzgoj šuma.
Sastavni dio članka je i pedološka karta
u boji kategorija za šumsku proizvodnju.
Kako se odrazila akumulacija na
vodni režim u zaključku rada stoji:
»Nakon izgradnje hidrocentrale Varaždin
s Ormoškom akumulacijom došlo
je do stabilizacije podzemnih voda u
ekološkom profilu tla uz akumulaciju i
koji kilometar uzvodno od nje sa smirenijim
oscilacijama vodostaja unutar
jednog metra. Suprotno tome, najniže
razine podzemne vode s većim oscilacijama
utvrđene su u širem okolišu
odvodnog kamala oko strojarnice HC
Varaždin«.


M. Ocvirek: Kontejnerska proizvodnja
četinjača. — »Za jednogodišnji
ciklus uzgoja (europskog ariša, običnog
bora i obične smreke) povoljniji su bili
rani termini sjetve i presadnje, dok su
kod dvogodišnjeg uzgoja bili jednako
povoljni i kasniji (ljetni) i rani (proljetni)
termini .. . Na temelju provedenih
analiza predlažu se optimalne dužine
uzgoja: za Bosnaplast 12 jedna puna
vegetacija, za Bosnaplast 18 do dvije
vegetacije, a za nisulu jedna i pol do
dvije vegetacije«. Dakle ne »proizvodnje
četinjača« nego proizvodnja sadnica
četinjača.
T. Littvay : Varijabilnost nekih
kvantitativnih svojstava običnog bora
(Pinus sylvestris L.) uzgojenog iz sjemena
gama zrakama. — Godine 1961.
na pokusnom polju Goič Odjela za
oplemenjivanje i sjemenarstvo Šumarskog
instituta Jastrebarsko, a koja se
nalazi u 35. odjelu g. j . Jastrebarske
prigorske šume posađene su biljke
običnog bora, crnog bora, obične smreke,
europskog ariša i japanskog ariša
proizvedene sjetvom ozračenog sjemena
gama zrakama Co60. U starosti
sastojine — nasada običnog bora od 26.
godina utvrđena je drvna masa, zatim
postotak preživljavanja biljaka i broj
grana na sedmom metru od vrha u
1986. godini. U usporedbi s kontrolnim
nasadom konačan je zaključak da se
»metoda oplemenjivanja zračenjem nije
pokazala efikasnom« tj. nisu utvrđene
značajnije razlike između biljaka — stabala
iz tretiranog i netretiranog sjemena.
S. Orlić: Rezultati istraživanja
kompatibilnog uzgoja domaćih i stranih
vrsta četinjača na bukovoj stojbini. —