DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1995 str. 6     <-- 6 -->        PDF

A. Tomašević: KOMPARATIVNI PRIKAZ USPIJEVANJA ALEPSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS MILL) I PINIJE... Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 3-13
PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Research area


Na području Šumarije Zadar, GJ Musapstan odjel
12 i 16, područje je našega rada. U oba odjela postavljene
su pokusne plohe od 1 ha (100 x 100 m), u
kojima smo istraživali. Na svakoj pokusnoj plohi odredili
smo strukturne elemente sastojine, broj stabala,
temeljnicu i volumen. Na pokusnim plohama klupirana


Diapozitiv prikazuje pokusnu plohu kulture pinije i alepskog
bora. Šumarija »Zadar«, šumarski predjel »Musapstan«.


Snimio: A. Tomašević, 1976. godina.


su sva stabla iznad 9 cm prsnog promjera te izvršena
izmjera njihovih visina. Ova mjerenja obavili smo u
dva navrata i to u četrdesetoj (40.) godini starosti,
1976. god. i u pedesetpetoj (55.) godini starosti, 1991.
god. Temeljem ovih izmjera došli smo do određenih
rezultata koje donosimo u ovome radu.


Slika u boji prikazuje panoramski pogled na kulture primorskih
borova (alepski, pinija i primorski bor) i običnog čempresa.
Šumarija »Zadar«, šumski predjel »Musapstan«.


Snimio: A. Tomašević, 1976. godina.


GEOLOŠKA PODLOGA T TLO
Geological parent material and soil


Geološku podlogu čine masivni vapnenci donje krede,
što smo utvrdili u odjelima 12 i 16 GJ »Musapstan
«, na kojima se razvila crvenica, lesivirana, koluvijalna,
glinasta. (Škorić 1979.) Stjenovitost površine
oko profila približno je oko 40%, dok je prema rubnim
dijelovima zaravni znatno veća i približno iznosi 90%.
U cijelom profilu utvrdili smo sastojke teške gline,


dobru poroznost tla te aluvijalni horizont svjetlije boje.
Ph vrijednosti u vodi kreću se od 5,6—7,5, a u n-KCl-u
od 4,6—6,9. Zahvaljujući zaštitnoj ulozi borovih kultura
pH-vrijednosti opadaju u odnosu na gole površine
u istoj gospodarskoj jedinici i kreću 7,3—7,6 u vodi i
u n-KCl-u od 6,7-7,0. (Tomašević 1991.)


FITOCENOLOŠKA PRIPADNOST
Phytocoenological association


U fitocenološkom smislu istraživane kulture nalaze
se na području šume hrasta medunca i bijelog graba.
U ekološkom smislu to je toplija zona medunčeve
šume (Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939.)
(Rauš 1987).


Alepski bor (Pinus halepensis Mili.) i pinija (Pinus


pinea L.) su vrste koje prevladavaju na mediteranu.
U našim prilikama alepski bor dolazi do 400 m n. v.
i uspijeva na najlošijim tlima. Pinija je vrsta saplunara,
ali i pravog krasa (A. Tomašević, Šum. list 6-8/93.)
i prati maslinu i seže do 100 m n. v. rasprostranjenost
pinije prikazana je u karti 1, a alepskog bora u karti


2. (Vidaković 1993.)