DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 24     <-- 24 -->        PDF

D. Pičman: ODREĐIVANJE TEŽIŠTA ODJELA PRIMJENOM OSOBNIH RAČUNALA U SVRHU . . . Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 91—103
Blok diagram
terena


r´:-^T^i´.´Jt Pritaz Plana


Procjena topografskih karakteristika:
podaci o nadmorskoj visini (prosječnanadmorski visba, odstupanja od ta
visino), razlikovni čjrđef (nagb. izgbdi dr.), prostorni člnlte|t (momant, spaktaridr.)


na ekranu


Crtanje biock cRagrama na
ekranu ili ptoteru 03^ a


Histogram DTM podataka


f{ H 0
Program operaefa za DTM


\


/ /


Kore iaajska karta za
dva DTM plana Izračunavanje područja drenaža
nadmorska visina - nagb RASTER PODATAKA i skica vodenih tokova


CIzračunavanje perspektive \


i&


V
V
*WSŠ Pretvaranje rastera podataka Pretvaranje podataka o vektoru | 8
^IIP I u podatke o vektoru u raster podataka ^
Stereo pretvarač
nagi 4t


^


Izrada slojnica na
ekranu ili ploteru " -I PODACI O VEKTORU


Mjerenje udafenosti i perimetriranje
na površini osnovne karte
Digitalizirani prikaz slojnica


(OSNOVNA KARTA)


Slika 3. Prikaz, nastajanja digitalnog modela terena i obrade podat "ka TERDAS programa, S h i b a & L off l e r (1990)


Fig. 3. Presentation of an Attempted Digital Model for Terrain and Data Processing, TERDES Programme Shiba and Loffler (1990)


Proučavajući problematiku izgradnje šumskih prometnica
promatramo između ostalog i kretanje otvorenosti
šuma određenog šumskog područja ili gospodarske
jedinice. Pri tome uvijek polazimo od tvrdnje daje
sječiva količina drva jednakomjerno raspoređena na cjelokupnoj
površini odjela ili odsjeka. U ovom je radu
kao najmanja šumska površina (jedinica) poslužio je
odjel s odsjecima određene površine izražene u (ha).


Cijela problematika određivanja srednje udaljenosti
privlačenja u ovom se radu odnsi na područje brdskih
(prigorskih) šuma u kojima su odjeli nepravilnog oblika,
različitih površina odsjeka, različitog nagiba terena
(inklinacija), različite geološke podloge i ostalog. Određivanje
točnog položaja težišta takvih odjela predstavlja
zapravo problematiku koja će se u ovom radu izučavati.


Kako smo naveli jednoličan raspored sječive drvne
mase po površini odjela određuje u ovom slučaju težište
sječive površine i biti će isto kod težišta određenog
odsjeka. U svojim radovima Knežević, Pičman&
Jakovac(1991) određuju optimalnu gustoću traktor


skih vlaka u odjelu u kojem je točno određen položaj
svakog stabla predviđenog za sječu, a kasnije je praćeno
kretanje svakog trupca koji se privlačio po slobodnoj
šumskoj površini ili tzv. zajedničkim linijama privlačenja.


Raspored sječina (sječivog drva) na određenom predjelu
odnosno odjelu predviđena je Osnovnom gospodarenja
gospodarske jedinice. Kod odjela koji se sastoje
od nekoliko odsjeka ovakvo određivanje težišta klasičnim
načinom predstavlja vrlo veliki problem. Točnost
izrade zasniva se na nizu kako smo ranije naveli
subjektivnih odnosa. Sve mogućnosti koje se mogu pojaviti
pri rješavanju ovog problema u ovom se radu neće
obrađivati, dok će se najveća pozornost pokloniti
onom dijelu istraživanja koje se odnosi na stvarno stanje
i određene šumske prilike.


Kod određivanja otvorenosti šuma bilo mrežom šumskih
cesta (primarna otvorenost) ili mrežom traktorskih
vlaka (sekundarna otvorenost) možemo slobodno reći
da se određuju tri veličine: