DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 26 <-- 26 --> PDF |
D. Pičman: ODREĐIVANJE TEŽIŠTA ODJELA PRIMJENOM OSOBNIH RAČUNALA U SVRHU . . . Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 91—103 sadašnja otvorenost (odjela ili cijele gospodarske jedinice), otvorenost dobivena na osnovi planirane izgrad 3. PODRUČJE Za određivanje težišta potrebnih za izračunavanjesrednje udaljenosti privlačenja odabrano je područje Moslavačke gore koje je karakterizirano mnogim vodotocima i orografskim elementima. Istraživanje je prove- Površina odjela prema Osnovi gospodarenja Compartment Area According to Management Basis NAGIB nje šumskih prometnica u vremenskom trajanju neke gospodarske osnove, optimalna otvorenost. ISTRAŽIVANJA deno u gospodarskoj jedinici »Južna Garjevica« i u njoj je odabran i obrađen odjel 64. Površina odjela iznosi 48,38 ha i podijeljena je na odsjeke: a, b, c, d, e. POVRŠINA UDALJENOST TEČAJNI ODSJEK TERENA MASA PRIRAST ha (°) m m3 mVha a 14,43 45 400 1000 3,23 b 13,89 45 450 3202 9,53 c 15,22 30 200 2999 9,50 d 1,92 45 400 653 8,55 e 2,92 60 300 642 14,07 UKUPNO 48,38 350 8496 GODIŠNJI DRVNA Tablica — Table 1. DESETGODIŠNJI ETAT 3 m 1226 431 517 96 108 2378 Napomena: Podaci korišteni pri izradi ove tablice uzeti su iz Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu »Južna Garjevica« u razdoblju 1986 — 1995. Površina ove gospodarske jedinice prostire se južnim obroncima planine Garjevica, koja predstavlja središnje uzvišenje Moslavine. Gospodarska jedinica omeđena sa četiri rijeke zapad (Zelina), sjever (Česma), istok (ilova) i jug (Sava). Moslavačka gora — »Garjevica« u sednjem je vijeku nazvana i »Zaprta gora« bila je podijeljena među više plemenskih župa koje postepeno prelaze u posjede plemićkih obitelji. Na temelju Zakona o segregaciji iz 1875. dio vlastelinskih šuma prelazi u vlasništvo općina bivših kmetova, kako bi oni mogli na vrijeme namiriti svoje potrebe za drvom. Prva uređivanja šuma za dijelove područja »Južna Garjevice« izrađena su u tzv. »francuski posjed« 1925., a prva cjelovita Osnova gospodarenja za ovu jedinicu izrađena je za razdoblje 1951 — 1970. g. Kako smo naveli gospodarska se jedinica pruža južnim obroncima Moslavačke planine »Garjevica« nadmorske visine 125—488 m. središnji dio gorja izgrađen je iz paleozojskih granita i gnajsa zrnate građe. Utjecajem različitih čimbenika (podloga, biljni pokrov i dr.) nalazimo sljedeće tipove tla: distrični silikatni koluvij, euteričko smeđe tlo, distrično smeđe tlo, srednje paleozolsko tlo i pseudoglej. Biljne zajednice (prema Osnovi gospodarenja) na cijelom području g.j. podijeljene su u sljedeće: a — šuma kitnjaka i običnog graba (Querco carpinetum illvricum) i podvrsta šuma hrasta kitnjaka s grabom i bukvom (Querco carpinetu illvricum var. Fagus sulvatica), b — šuma kitnjaka s bekicom (Luzulo - Quercetum petraeae), c — šuma crne johe (Carici bryoides - Alnetum). Nadmorskim visinama iznad 250 m prevladavaju bukove šume sveze Fagetum illvricum i to na dubljem svježijim tlima zajednice Asperula - Fagetum, a na plitkim tlima strmih strana i na kiselim podlogama Blechnum - Fagetum i Luzula-Fagetum. Na cijelom području gospodarske jedinice prema istraživanjima Šumarskog instituta iz Jastrebarskog (Osnova gospodarenja) postoje sljedeći ekološko-gospodarski tipovi: II-D-10, II-D-20, II-E-10, II-E-11, II.E 30. Na osnovi podjele gospodarske jedinice na uređajne razrede na području istraživanja 64 odjela imamo sljedeće uređajne razrede: 64 a - panjača bagrema 64 b - hrast kitnjak 64 c - hrast s bukvom 64 d - bukva s hrastom 65 e - bukva s kitnjakom |