DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 35     <-- 35 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS


UDK 630* 432.0 + 232 Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 105—107


O ODABIRU OŠTEĆENIH STABALA I SANACIJI


SELECTION OF DAMAGED TREES AND REMEDATION


Tomislav STARČEVIĆ*


SAŽETAK: Sve izraiajnijim rastom broja oštećenih stabala naših najvrednijih
vrsta drveća, rastu i dva problema koji prate pojavu propadanja
šuma.


Prvi je problem nedovoljno stručna i odgovorna provedba kriterija za odabir
oštećenih stabala, što onda rezultira vrlo velikim gubicima (do 40%) od
potencijalne tržišne vrijednosti šumskih sortimenata.


Drugi je problem paralelna provedba šumskouzgojnih radova sanacije na
površinama nastalim sječom oštećenih stabala sa ciljem spriječavanja degradacije
stojbine, te osiguranja proizvodnih i općekorisnih funkcija šume.


Aktivnost izrade dugoročnog programa sanacije izmjenit će prioritete unutar
vrsta šumskouzgojnih radova i promijeniti politiku ulaganja financijskih
sredstava unutar biološke reprodukcije.


Ključne riječi: Odabir oštećenih stabala, stručna odgovornost,
poštivanje utvrđenih kriterija, plan šumskouzgojnih radova, sanacije, gubici,
promjena u rasadničkoj proizvodnji; prioriteti uzgojnih radova.


UVOD


Istina o propadanju šuma odavno je prisutna u šuKod
bjelogorice najveći rast oštećenosti pokazuje
marstvu gotovo čitave zemaljske kugle. hrast lužnjak, dok obična bukva pokazuje u prosjeku
relativno visoku stabilnost s izrazito malim pogoršanjem


U Hrvatskoj, opsežnija sušenja hrasta lužnjaka zabi


stanja u posljednjih osam godina.


lježena su početkom ovog stoljeća. Već se tada znalo
kako je promjena vodnog režima lužnjakovih sastojina Po kriteriju značajne oštećenosti (stupnjevi 2+3+4)
zasigurno jedan od glavnih uzoraka njegova sušenja. najugroženija vrsta drveća jest jela sa 65,4%, a odmah


Sustavno praćenje propadanja šuma u Hrvatskoj oriza
nje hrast lužnjak sa 42,5% te kitnjak s 38,6% oštećeganizirano
je 1987. g. Od tada svake godine po jedinsnosti.
tvenoj metodologiji Europske zajednice provodi se proKod
bukve značajno je oštećeno još uvijek »samo«
cjena oštećenih stabala. 8% stabala.
U istom razdoblju (1987 - 1994. g. ) obavljena su Opće stanje šumskog drveća značajnije je pogrešno
kod nas brojna istraživanja uzroka propadanja naših najkod
bjelogorice. Značajno oštećenih stabala bilo je 1987.
vrednijih vrsta drveća (lužnjak, kitnjak, joha i bukva). g. 7,87%, dok je 1994. g. utvrđeno izrazito visokih 28,8%
dakle 3,6 puta više.
Uz klimatske ekcese i promjenu kemijske klime, bi*
Tomislav Starčević. dipl. inž. šum., J P »HRVATSKE ŠUME« lježimo i jaču pojavu gljivičnih bolesti te štetnih inseVukotinovićeva
2, Zagreb kata.