DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 35     <-- 35 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS


UDK 630* 432.0 + 232 Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 105—107


O ODABIRU OŠTEĆENIH STABALA I SANACIJI


SELECTION OF DAMAGED TREES AND REMEDATION


Tomislav STARČEVIĆ*


SAŽETAK: Sve izraiajnijim rastom broja oštećenih stabala naših najvrednijih
vrsta drveća, rastu i dva problema koji prate pojavu propadanja
šuma.


Prvi je problem nedovoljno stručna i odgovorna provedba kriterija za odabir
oštećenih stabala, što onda rezultira vrlo velikim gubicima (do 40%) od
potencijalne tržišne vrijednosti šumskih sortimenata.


Drugi je problem paralelna provedba šumskouzgojnih radova sanacije na
površinama nastalim sječom oštećenih stabala sa ciljem spriječavanja degradacije
stojbine, te osiguranja proizvodnih i općekorisnih funkcija šume.


Aktivnost izrade dugoročnog programa sanacije izmjenit će prioritete unutar
vrsta šumskouzgojnih radova i promijeniti politiku ulaganja financijskih
sredstava unutar biološke reprodukcije.


Ključne riječi: Odabir oštećenih stabala, stručna odgovornost,
poštivanje utvrđenih kriterija, plan šumskouzgojnih radova, sanacije, gubici,
promjena u rasadničkoj proizvodnji; prioriteti uzgojnih radova.


UVOD


Istina o propadanju šuma odavno je prisutna u šuKod
bjelogorice najveći rast oštećenosti pokazuje
marstvu gotovo čitave zemaljske kugle. hrast lužnjak, dok obična bukva pokazuje u prosjeku
relativno visoku stabilnost s izrazito malim pogoršanjem


U Hrvatskoj, opsežnija sušenja hrasta lužnjaka zabi


stanja u posljednjih osam godina.


lježena su početkom ovog stoljeća. Već se tada znalo
kako je promjena vodnog režima lužnjakovih sastojina Po kriteriju značajne oštećenosti (stupnjevi 2+3+4)
zasigurno jedan od glavnih uzoraka njegova sušenja. najugroženija vrsta drveća jest jela sa 65,4%, a odmah


Sustavno praćenje propadanja šuma u Hrvatskoj oriza
nje hrast lužnjak sa 42,5% te kitnjak s 38,6% oštećeganizirano
je 1987. g. Od tada svake godine po jedinsnosti.
tvenoj metodologiji Europske zajednice provodi se proKod
bukve značajno je oštećeno još uvijek »samo«
cjena oštećenih stabala. 8% stabala.
U istom razdoblju (1987 - 1994. g. ) obavljena su Opće stanje šumskog drveća značajnije je pogrešno
kod nas brojna istraživanja uzroka propadanja naših najkod
bjelogorice. Značajno oštećenih stabala bilo je 1987.
vrednijih vrsta drveća (lužnjak, kitnjak, joha i bukva). g. 7,87%, dok je 1994. g. utvrđeno izrazito visokih 28,8%
dakle 3,6 puta više.
Uz klimatske ekcese i promjenu kemijske klime, bi*
Tomislav Starčević. dipl. inž. šum., J P »HRVATSKE ŠUME« lježimo i jaču pojavu gljivičnih bolesti te štetnih inseVukotinovićeva
2, Zagreb kata.




ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 36     <-- 36 -->        PDF

T. Starčević: O ODABIRU OŠTEĆENIH STABALA I SANACIJI Šumarski list br. 3. CXIX (1995), 105—107
Kad se svemu tome dodaju opožarene površine, pa va sanacije biti veći od svih naših očekivanja i procjepovršine
prvog dobnog razreda gdje je nužna intervenna.
Što poduzima i kako reagira struka na ove pojave,
cija zbog neuspjelih obnova i loše strukture mladih sa-razlogom je ovog javljanja.
stojina, sigurno je da će se opseg šumskouzgojnih rado-


PROBLEMATIKA


Od samog početka ozbiljnije pojave sušenja stabala
problem je koji je stalno prisutan; koji to kriteriji moraju
biti zadovoljeni da bi stručnjak mogao donijeti presudu
o tome da li će se određeno stablo odabrati za sječu
ili ne.


Činjenica je naime, da su skoro svi propisi koji reguliraju
područje šumarstva opterećeni potrebom štićenja
šume od šumara.


Ne želeći se baviti polemikom o tome koliko je spomenuti
strah opravdan ili ne, želio bih povući vrlo jasnu
liniju razgraničenja između krajnosti u nestručnosti, nemoralu
i neodgovornosti.


O tome, da li netko ne poštuje utvrđene kriterije, da
li netko neodgovorno zlorabi mogućnost odabira stabala
za sječu brinut će, nadamo se, inspekcijska služba
Ministarstva i Služba interne kontrole poduzeća. Bježeći
od ozbiljnog, stručnog i moralnog zahvaćanja problema,
nerjetko se komentari svode na dva pristupa.


Jedni će reći kako bi blaži kriterij za odabir oštećenih
stabala odvukao struku u opasnost sječe zdravih stabala,
dok će drugi tvrditi kako isuviše izoštreni kriteriji
za odluku o odabiru stabala za sječu voditi upropaštenju
vrijednosti drvne mase i stvaranju nerazumnih gubitaka.


Problematika o kojoj je riječ, svakako nadrasta slobodu
neargumentiranih rasprava i paušalnih ocjena.


Isključimo li iz rasprave ove krajnosti, a problemu
pristupimo odgovorno, stručno i moralno, svi ćemo se
naći najednom stajalištu.


Odabirom oštećenih stabala za sječu potrebno je uz
suha stabla i ona jako oštećena (stupnjevi 3b i 4) odabrati
i ona zelena stabla koja su iz zdravstvenih razloga
u stanju brzoga propadanja (kukci, gljive, akutna trovanja)
i to bez obzira na stupanj oštećenosti.


Takav odabir oštećenih stabala može obavljati samo
diplomirani inženjer šumarstva čije iskustvo jamči potpuno
poznavanje sastojine i stojbine.


Na taj način osigurati će se osim kvalitetne odluke u
odabiru oštećenih stabala i odluka o planu šumskouzgojnih
radova sanacije na dijelovima odsjeka.


U praksi, nažalost, nerjetko, odabir oštećenih stabala
za sječu rade nedovoljno stručni ljudi s malim iskustvom,
pa se promatraju pojedinačna stabla a ne dijagnosticira
se stanje sastojine.


Često, u uvjerenju da se manje griješi, odabir oštećenih
stabala svodi se na suha stabla i vrlo mali broj onih
stabala koja još imaju ponešto žutog lišća.


Ostaje tako značajan broj stabala čija bezizgledna
stručna zdravstvena dijagnoza nije sporna, a njihov odabir
ostavljamo za iduću godinu. Iduće godine njihova
je vrijednost drastično smanjena zbog gubitaka na drvnoj
masi (trula bjel) i deklasiranju oblovine uz vrlo jasan
rast troškova sječe i izrade te transporta.


Zbroj ovih gubitaka ide do 40% od potencijalne tržišne
vrijednosti. Treba li sada ići u rečenicu reduciranja i
potencijalne vrijednosti ukupne drvne mase oštećenih
stabala pa onda ustanoviti da su nam sredstva biološke
reprodukcije izdvojena od tako smanjene osnovice bitno
smanjena, a upravo je tu srž problema; problema kontinuiranih
šumskouzgojnih radova sa ciljem sprječavanja
degradacije stojbine i osiguravanjem obnove na povrpinama
nastalim sušenjem i propadanjem šuma. Zbog
tako značajnog rasta broja oštećenih stabala nužne su
trenutne intervencije uzgojnim radovima.


Svakako, jedno gospodarsko polurazdoblje je isuviše
dugo da bi operativa tek redovnom revizijom prepoznala
što treba činiti na špvršinama nastalim sušenjem i
propadanjem šuma.


Na tom putu, uz značajan angažman struke, »dogodio
« se članak 25 Pravilnika o uređivanju šuma (NN
52/94) koji operativu obvezuje na sanaciju površina nastalih
sječom stabala koja propadaju već od 0,1 ha i to
iste godine ili najkasnije do kraja idućeg vegetacijskog
razdoblja nakon izvršene sječe. Tako evidentirani radovi
biti će podloga revidiranog ili novog uređajnog elaborata.


Pokret ozbiljnijeg zahvata u šumskouzgojne radove
sanacije vezan je uz terensko savjetovanje održano na
području US Bjelovar — Šumariji Čazma 12. svibnja
1994. godine. Evo zaključaka s tog skupa:


1. JP »Hrvatske šume« terenski će snimiti stanje površina
gdje je nužno vršiti radove sanacije i obnove. Terensko
snimanje obavit će revirnici.
2. Nakon dobivanja podataka o ukupnim površinama
za sanaciju, Proizvodna služba Direkcije JP »Hrvatske
šume« napravit će dugoročnu dinamiku provedbe
radovasanacije.


ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 37     <-- 37 -->        PDF

T. Starccvić: O ODABIRU OŠTEĆENIH STABALA I SANACIJI Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 105—107
3. Za radove sanacije bit će nužno osigurati nabavu izvore financiranja.
odgovarajuće mehanizacije (specijalni traktori, usitnji5.
Svi sudionici i savjetovanja dali su punu podršku
vači zemlje, sadilice, bušilice, rotosjekači i dr.) te odgo


akciji sustavnog pokretanja izrade i provedbe šumskou


varajuću dinamiku proizvodnje sadnica.


zgojnih radova sanacije i obnove sastojina zahvaćenih


4. JP »Hrvatske šume« svojom će politikom struke sušenjem i propadanjem.
dati prioritet radovima sanacije, te dugoročno osigurati
STO TREBA OČEKIVATI? (UMJESTO ZAKLJUČKA)


1. Terenska snimka stanja površina koje treba sani5.
Investicije u uzgojnu opremu morat će pratiti prorati,
vrlo jasno će iskazati veličinu zadatka. gramiranu dinamiku radova.
2. Na razini Poduzeća, ti će podaci omogućiti izradu 6. Opseg i značaj šumskouzgojnih radova sanacije
dugoročnog programa šumskouzgojnih radova sanaciizmijenit
će u konačnici i prioritete uzgojnih radova unuje,
uz obvezu da se program godišnje nadopunjuje notar
proširene biološke reprodukcije, a zbog nijenog udjela
vim površinama, uvažavajući dijagnozu zdravstvenog od svega 11,8% u ukupnoj biološkoj reprodukciji morat
staja sastojine, a ne stabala pojedinačno. će se osigurati dopunska sredstva i iz jednostavne bio


3. Godišnji opseg radova sanacije ovisit će o: loške reprodukcije.
a) fizičkim mogućnostima Očuvanje naših šuma, njihove prirodnosti, mora biti
b) osiguranju financijskih sredstava trajna preokupacija šumarske struke i znanosti.


4. Utvrđena godišnja dinamika radova sanacije uvStanje
šuma budućih desetljeća bit će svedočanstvo
jetovat će odgovarajuću dinamiku proizvodnje sadnica. koliko smo u tome uspjeli.
LITERATURA:


P r p i ć, B. 1992. ŠL 11-12: Odabiranje oštećenih stabala za P r p i ć, B., S e 1 e t k o v i ć, Z. i I v k o v M. 1991. SL 3-5:
sječu i obnova sastojina opustošenih propadanjem. Propadanje šuma u Hrvatskoj i odnos pojave prema biotskim i abiotskim
činiteljima dans i u prošlosti.


G o 1 u b o v i ć, U. 1994. ŠL 9-10: Istraživanja ekonomskih
posljedica truljenja i bonificiranja bjelike pri sušenju hrasta lužnjaG
o 1 u b o v i ć, U. 1989. ŠL 11-12: Nekoliko usporednih poka.
dataka iz zdravih i sušenih sastojina hrasta lužnjaka.


SUMMARY
With the increasing number of damaged valuable tree speciel in Croatia
two problems have arisen, which follow the occurrence of forest decline.
The first problem is insufficientlz professional and responsible application
of criteria in the selection of damaged trees, which consequently results in
great losses (up to 40%) of the potential market value of wood assortments.
The second problem is the parallel carrying out of silvicultural remediation
work on areas created by the felling of damaged trees — with the intention
of preventing degradation of the stand, and further securement of productive
and generally beneficial forest funcitons.
The production of a long-term remediation programme will alter priorities
in silvicultural interventions and change the funding policy within biological
reproduction.
Key words: selection of damaged trees, professional responsibility,
appreciation of determined criteria, plan of silvuciultural works, remediation
works, losses, change in nursery production; silvicultural work prorities.