DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 38     <-- 38 -->        PDF

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


UTJECAJ ONEČIŠĆENJA ZRAKA NA ŠUME 5. SASTANAK
EUROPSKIH EKSPERATA O PROMJENAMA KEMIJSKIH SVOJSTAVA ŠUMSKIH TALA


Europska ekonomska komisija UN i
EU organizirali su 12. i 13. siječnja u
Briselu 5. sastanak europskih eksperata
koji u okviru »Međunarodnog programa
suradnje na procjeni i motrenju
utjecaja onečišćenja zraka na šume« (ICIP-
Forests) istražuju utjecaj onečišćenja
zraka na kemijska svojstva šumskih
tala.


Na ovom radnom skupu bili su nazočni
predstavnici 21 zemlje te T.
Hahssmann ispred EU. Najviše seje
raspravljalo o sljedećoj problematici:


— Dovršetak analiza uzoraka tla sa
ploha 16x16 km,
— Kontrola kvalitete kemijskih analiza
tla,
— Metodologija i rokovi dostave laboratorijskih
rezultata Koordinacijskom
centru za šumska tla u Gentu
(FSCC).
Konstrukcija baze podataka i interpretacija
provedenih analiza,


— Aktivnosti Koordinacijskog centra
za šumska tla u 1995. godini.
Drugog dana organiziran je posjet
Laboratoriju za šumarstvo u Gontrodeu
kraj Genta te Koordinacijskom centru
za šumska tla u Gentu. Sudionicima
skupa podijeljen je priručnik koji sadrži
metodologiju uzimanja i analize uzoraka
tla, biljnog materijala i depozicija
u okviru projekta ICP-Forests, te dva
kontrolna uzorka tla.


Hrvatska je do sada sakupila uzorke
s 80 ploha. To su praktički sve 16x16
km plohe na kojima se provodi procjena
oštećenosti krošanja. Analize su
provedene za uzorke sa 63 plohe, s tim
da na nekim plohama nisu uzeti uzorci
O-horizonta. U tijeku je laboratorijska
obrada preostalih uzoraka.


Na osnovi iznesenog proizlazi da će
Hrvatska u ovoj godini dovršiti analize
tla sa 16x16 km ploha. Iz pismenih i
usmenih izvješća, međutim, proizlazi da
niz zemalja neće do kraja 1995. godine
dostaviti rezultate ovih istraživanja u
FSCC. Među tim zemljama nalaze se
i neke članice EU. Kemijske analize
uzoraka tla dovršile su do sada samo
Austrija i Belgija, za Flandriju.


Radi utvrđivanja valjanosti i komparabilnosti
rezultata provedenih analiza
tijekom 1992. godine obavili smo analize
4 kontrolna uzorka tla koja smo
dobili iz Belgije. Sada su nam ponovno
dostavljena nova dva uzorka. Te analize
dužni smo obaviti zajedno s preostalim
uzorcima tla sa 16x16 km ploha.
Radna grupa za kemijske analize uzoraka
tla izradila je priručnik u kom se
nalaze referentne metode. Zbog vrlo
velikih razlika u opremljenosti mnogi
laboratoriji nisu u mogućnosti provesti
sve analize metodama opisanim u ovom
priručniku.


Neke od odabranih metoda rezultat
su kompromisa, ali i nadglasavanja na
jednom ranijem sastanku. Tako npr. za
određivanje ukupnog dušika za metodu
Kjeldahla bilo je 14, a za određivanje
dušika suhim spaljivanjem 15 nazočnih
eksperata. Suho spaljivanje je
brži i jednostavniji postupak ali zahtijeva
relativno skupu opremu. Kako je
prevagnuo jedan glas službenom metodom
opstala je metoda suhog spaljivanja.


Slično je bilo i s metodom za određivanje
organskog ugljika. Međutim,
kod suhog spaljivanja uzoraka ne oslobađa
se samo organski C, već i C iz
karbonata. Zato je na ovom sastanku
prevladalo mišljenje da metoda suhog
spaljivanja uzoraka nije najbolje rješenje
za analize organskog ugljika. Sve
to ukazuje na složenost problematike
obrade i interpretacije rezultata analiza
koje će pojedine zemlje dostaviti u
Koordinacijski centar za šumska tla.


Drugog dana organiziran je posjet
Laboratoriju za šumarstvo u Sveučilištu
u Gentu te Koordinacijskom centru za
šumska tla u Gentu.


Laboratorij za šumarstvo pripada
Agronomskom fakultetu i Fakultetu
bioloških znanosti u Gentu. Smješten
je u eksperimentalnoj šumi Aelmoeseneie,
veličine 30 ha kraj mjesta Melle-
Gentrode.


U Laboratoriju je zaposleno 15 djelatnika,
od kojih 10 ima akademsku titulu.
Njime rukovodi prof. N. Lust.


U Belgiji nema posebnog fakulteta
za šumarstvo, već se ono studira na
Odjelu za šumarstvo pri Poljoprivrednom
fakultetu. Svi studenti na Agronomskom
fakultetu dvije godine pohađaju
nastavu zajedno, a nakon treće
godine kandidati za šumarstvo, njih
5—15, odvajaju se te nastavljaju studij
na Odjelu za šumarstvo kroz iduće tri
godine. Po završetku studija kandidati
stječu diplomu bio inženjera. U Laboratoriju
se provode istraživanja koja se
prvenstveno odnose na funkcioniranje
šumskih ekosustava (dinamika i sukcesija
šumske vegetacije, učinci uzgojnih
zahvata, tehnika pošumljivanja i dr.)


U najnovije vrijeme glavni pravci istraživanja
usmjereni su na vitalitet šuma,
procese acidifikacije šumskih tala,
dinamiku mješovitih listopadnih šuma,
ekotehnologiju i pošumljavanja napuštenih
površina. Laboratorij izdaje i
svoj časopis »Silva Gandavensis«. Ovdje
se obavljaju i servisne usluge za sve
zainteresirane, a posebno tijesno surađuje
se sa Flamanskim šumarskim društvom
koje ima svoje prostorije u istoj
zgradi.


Koordinacijski centar za šumska tla
smješten je u zgradi Instituta za geološka
istraživanja u Gentu. Njime rukovodi
prof. Van E. Ranst s dva suradnika.
Najvažniji zadaci Centra u 1995.
i 1996. su:


— Prikupljanje podataka o analizama
kemijskih svojstava prosječnih
uzoraka tla sa 16x16 km ploha iz zemalja
koje su uključene u »međunarodni
projekt suradnje na procjeni i motrenju
utjecaja onečišćenja zraka na šume«,
— Obrada rezultata analiza primljenih
od zemalja koje su uključene u projekt
IC-Forests,
— Obrada rezultata testa kontrolnih
uzoraka tla,
— Izrada izvješća o kemijskim svojstvima
tla na bioindikacijskim plohama,
— Organiziranje sjedećeg sastanka
eksperata koji istražuju utjecaj onečišćenja
zraka na šumske ekosustave.
Dr. se. Nikola Komlenović