DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 45 <-- 45 --> PDF |
IN MEMORIAM MIRKO ŠPIRANEC dipl. ing. šumarstva Kolega i prijatelj Mirko Špiranec umro je nakon duge i teške bolesti u 86. godini života. Kolega Mirko rodio se u Zagrebu gdje je maturirao 1928. godine kada se upisao na Šumarski odsjek Poljoprivredno- šumarskog fakulteta u Zagrebu. Bio je vrijedan i uzoran student a diplomirao je 1933. godine. Šumarsku praksu započeo je kao pripravnik u poduzeću "Šipad" u Bosni na nekoliko njihovih pogona. Nakon završene prakse i položenog stručnog ispita bio je postavljen za pristava u Banskoj upravi u Skoplju, gdje je ostao do 1938. godine kada je premješten u šumariju Pisarovina, a odatle u šumariju Zelina. Kao upravitelj te šumarije ostao je u Zelini do 1943. godine, kada je ponovo premješten u šumariju Velika Gorica. Godine 1946. premješten je u šumariju Garešnica, zatim 1947. u Kutinu, da bi već 1949. godine bio postav ljen za šumarskog stručnjaka u tadašnji Oblasni narodno-oslobodilački odbor — referadu za šumarstvo. Osnivanjem Instituta za šumarska i lovna istraživanja dolazi u Institut u kome je radio sve do svog umirovljenja na izradi domaćih drvno gromadnih tablica za naše najglavnije vrste drveća. Iz popisa njegovih radova vidi se kako je bilo široko polje njegove djelatnosti i stručnog interesa. U zasluženu mirovinu otišao je 1975. godine i još je neko vrijeme surađivao s Institutom dovršavajući svoje započete radove te prenoseći svoja iskustva na mlađe kolege. Mnogi ga pamte kao mirnog i tihog radnika koji skromno, uporno i neumorno radi na poslovima koje je preuzeo. Osim redovnih poslova na svom radnom mjestu, Mirko Špiranec surađivao je u "Šumarskom listu" i "Šumarskim novinama" pišući članke za šumarske inženjere i za lugarsko osoblje. Bio je također angažiran kao suradnik u izradbi "Šumarskog priručnika" kao i "Lugarskog priručnika". Prikaze i rezultate svojeg znanstveno- istraživačkog rada objavljivao je u ediciji "Obavijesti" Instituta za šumarska i lovna istraživanja iz Zagreba, kao i u kasnijoj ediciji "Radovi" Šumarskog instituta. Osim tih objavljenih radova, kolega Špirnec je isto tako izradio nekoliko referata kao i više predavanja. Posebno je potrebno naglasiti njegov interes za manju sastojinu močvarnog taksodija na području Motovunske šume, gdje je više od jednog desetljeća pratio razvoj sastojina, smatrajući da bi ta vrsta drveća mogla korisno poslužiti za pošumljivanje močvarnih područja. Bio je i nositelj radova na izradbi drvno-gro madnih tablica za više vrsta šumskog drveća, organizator i voditelj tih projekata, organizirao masovno prikupljanje podataka na terenu. Problem koji je također trebalo riješiti bio je i pitanje kako ubrzati kancelarijski rad. Došavši u kontakt sa stručnjacima informatike prenio im je svoj problem te surađivao s njima na izradi programa za obračune. Program je bio relativno brzo gotov i testiran. Posao koji je ranije trajao po nekoliko godina bio je dovršen u nekoliko mjeseci i operativa je u znatno kraćem vremenu mogla koristiti potrebne tablice. To se posebice naglašava jer je to bio početak prodora nove djelatnosti u šumarstvu, početak ere informatike. Da bi se dobila potpunija slika o Mirku Špirancu korisno je naglasiti i neke njegove djelatnosti, neke sfere njegovog interesa, za što nije imao dovoljno vremena za vrijeme svog radnog vijeka. Služio se njemačkim, francuskim i engleskim jezikom, kao i esperantom, koga je naučio kao samouk. Osobno zadovoljstvo predstavljali su mu prijevodi djela nekoliko pisaca, a isto je tako pristupio i sastavljanju esperantskohrvatskog rječnika, kojeg nije dovršio, a koji sadrži oko 17.000 riječi. U tom je rječniku težište stavio na šumarsko-botaničke termine. Posljednjih je godina započeo pisati i prozu, napisavši nekoliko novela. Na upit zbog čega se bavi tim poslovima, rekao je ukratko da ga to veseli i popunjava mu vrijeme. Pokopavši na Mirogoju dragog kolegu, rastali smo se od čovjeka kojeg će se dugo sjećati svi koji su ga poznavali i cijenili, a struka je izgubila jednog od doajena hrvatskoga šumarstva. Neka mu je laka zemlja! |