DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 45     <-- 45 -->        PDF

IN MEMORIAM


MIRKO ŠPIRANEC
dipl. ing. šumarstva


Kolega i prijatelj Mirko Špiranec
umro je nakon duge i teške bolesti u 86.
godini života. Kolega Mirko rodio se u
Zagrebu gdje je maturirao 1928. godine
kada se upisao na Šumarski odsjek Poljoprivredno-
šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Bio je vrijedan i uzoran student
a diplomirao je 1933. godine.


Šumarsku praksu započeo je kao pripravnik
u poduzeću "Šipad" u Bosni na
nekoliko njihovih pogona. Nakon završene
prakse i položenog stručnog ispita
bio je postavljen za pristava u Banskoj
upravi u Skoplju, gdje je ostao do
1938. godine kada je premješten u šumariju
Pisarovina, a odatle u šumariju
Zelina. Kao upravitelj te šumarije ostao
je u Zelini do 1943. godine, kada je ponovo
premješten u šumariju Velika Gorica.
Godine 1946. premješten je u šumariju
Garešnica, zatim 1947. u Kutinu,
da bi već 1949. godine bio postav


ljen za šumarskog stručnjaka u tadašnji
Oblasni narodno-oslobodilački odbor —
referadu za šumarstvo. Osnivanjem Instituta
za šumarska i lovna istraživanja
dolazi u Institut u kome je radio sve do
svog umirovljenja na izradi domaćih
drvno gromadnih tablica za naše najglavnije
vrste drveća. Iz popisa njegovih
radova vidi se kako je bilo široko
polje njegove djelatnosti i stručnog interesa.


U zasluženu mirovinu otišao je
1975. godine i još je neko vrijeme surađivao
s Institutom dovršavajući svoje započete
radove te prenoseći svoja iskustva
na mlađe kolege. Mnogi ga pamte
kao mirnog i tihog radnika koji skromno,
uporno i neumorno radi na poslovima
koje je preuzeo.


Osim redovnih poslova na svom radnom
mjestu, Mirko Špiranec surađivao
je u "Šumarskom listu" i "Šumarskim
novinama" pišući članke za šumarske
inženjere i za lugarsko osoblje. Bio je
također angažiran kao suradnik u izradbi
"Šumarskog priručnika" kao i "Lugarskog
priručnika".


Prikaze i rezultate svojeg znanstveno-
istraživačkog rada objavljivao je u
ediciji "Obavijesti" Instituta za šumarska
i lovna istraživanja iz Zagreba, kao
i u kasnijoj ediciji "Radovi" Šumarskog
instituta. Osim tih objavljenih radova,
kolega Špirnec je isto tako izradio nekoliko
referata kao i više predavanja.


Posebno je potrebno naglasiti njegov
interes za manju sastojinu močvarnog
taksodija na području Motovunske šume,
gdje je više od jednog desetljeća pratio
razvoj sastojina, smatrajući da bi ta
vrsta drveća mogla korisno poslužiti za
pošumljivanje močvarnih područja. Bio
je i nositelj radova na izradbi drvno-gro


madnih tablica za više vrsta šumskog
drveća, organizator i voditelj tih projekata,
organizirao masovno prikupljanje
podataka na terenu. Problem koji je također
trebalo riješiti bio je i pitanje kako
ubrzati kancelarijski rad. Došavši u
kontakt sa stručnjacima informatike prenio
im je svoj problem te surađivao s
njima na izradi programa za obračune.
Program je bio relativno brzo gotov i testiran.
Posao koji je ranije trajao po nekoliko
godina bio je dovršen u nekoliko
mjeseci i operativa je u znatno kraćem
vremenu mogla koristiti potrebne tablice.
To se posebice naglašava jer je to
bio početak prodora nove djelatnosti u
šumarstvu, početak ere informatike.


Da bi se dobila potpunija slika o Mirku
Špirancu korisno je naglasiti i neke
njegove djelatnosti, neke sfere njegovog
interesa, za što nije imao dovoljno vremena
za vrijeme svog radnog vijeka.


Služio se njemačkim, francuskim i
engleskim jezikom, kao i esperantom,
koga je naučio kao samouk. Osobno zadovoljstvo
predstavljali su mu prijevodi
djela nekoliko pisaca, a isto je tako
pristupio i sastavljanju esperantskohrvatskog
rječnika, kojeg nije dovršio,
a koji sadrži oko 17.000 riječi. U tom je
rječniku težište stavio na šumarsko-botaničke
termine. Posljednjih je godina
započeo pisati i prozu, napisavši nekoliko
novela. Na upit zbog čega se bavi
tim poslovima, rekao je ukratko da ga
to veseli i popunjava mu vrijeme.


Pokopavši na Mirogoju dragog kolegu,
rastali smo se od čovjeka kojeg će
se dugo sjećati svi koji su ga poznavali
i cijenili, a struka je izgubila jednog od
doajena hrvatskoga šumarstva.


Neka mu je laka zemlja!




ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 46     <-- 46 -->        PDF

POPIS RADOVA


ŠUMARSKI LIST


1. O količini biljaka proizvedenih iz sjemena. Br. 7—8/1950.
2. Izdvajanje površina za pošumljavanje na tlima izvan krša. Br. 12/1950.
3. Još o početnoj fiziološkoj zrelosti šumskog drveća. Br. 6/1951.
4. Diferencijalna renta položaja u šumarstvu. Br. 8/1952.
5. O pojmu "diferencijalna renta položaja". Br. 3/1953.
6. Bilješke iz bavarskog šumarstva. Br. 7—8/1957.
7.
Močvarni taksodij i mogućnost njegova uzgoja u našim krajevima.
Br. 6—7/1959.
8. Tablice drvnih masa za hrast lužnjak u Spačvanskom bazenu
(s ing. M. Markićem i dr. B. Emrovićem). Br. 4—5/1959.
9. Metode pojačavanja vidljivosti godova na bukovim izvrtcima.
Br. 1—3/1959.
10. Prilog poznavanju obličnog broja. Br. 9—10/1961.
11. Desetgodišnji razvoj sastojine taksodija u Motovunskoj šumi.
Br. 9—10/1966.
12. Drugi prilog poznavanju obličnog broja graba. Br. 1—2/1973.
13. Dvoulazne tablice drvnih masa za brezu na Papuku. Br. 1—2/1969.
14. Tablice drvnih masa hrasta lužnjaka za krupno drvo. Br. 5—6/1961.
(Same tablice štampane u Šumarsko-tehničkom priručniku, Zagreb 1966).
15. O prirastu nizinskog brijesta u mješovitim sastojinama. Br. I—2/1971.
16. O našoj šumarskoj brojidbi. Br. 5/1942.
17. Korištenje podataka inventarizacije privatnih šuma u NRH.
Br. 9—10/1955.
"RADOVI"


1. Proučavanje normalne proizvodnosti šuma. Br. 14/1969.
2. Oblični broj i tablice drvnih masa za pitomi kesten. Br. 19/1972.
3. Drvno-gromadne tablice. Radovi, br. 22, Zagreb 1975.
4. Prirasno-prihodne tablice. Radovi br. 25, Zagreb 1975.
5. Tablice drvnih masa za jelu i smreku. Radovi br. 29, Zagreb 1976.
PRIRUČNICI


a) Lugarski priručnik, Zagreb 1953.


1) Uzgajanje šuma


2) Sporedni šumski proizvodi


b) Šumarska enciklopedija II. sv. Zagreb 1963.
Živica


"OBAVIJESTI" ŠUMARSKOG INSTITUTA
(Institut za šumarska i lovna istraživanja)


1. O pouzdanosti medijana kao srednje vrijednosti kod računanja vremena
prijelaza. Br. 7/1957.
2. Iznošenje drvnih sortimenata u planini. Br. 4/1957.
3. Prirast kestenovih panjača. Br. 11/1959.
4. Debljina i postotak kore kestenovih panjača. Br. 11/1959.
5. Debljina i postotak kore hrasta lužnjaka u Motovunskoj šumi. Br. 11/1959.
6. Oblični broj i drvno-gromadne tablice za močvarni taksodij. Br. 7/1960.
7. Izrada domaćih prirasno-prihodnih tablica i Upute za snimanje elemenata
u primjernim sastojinama u svrhu izrade prirasno-prihodnih tablica. Br.
7/1960.
8. Prirast taksodija u Motovunskoj šumi. 1962.
9. O računanju postotka prirasta u praksi. Br. 2/1955.
10. Postotak tehničkog drveta kod hrasta lužnjaka. Br. 2/1956.
ŠUMARSKE NOVINE


1. Zašto se kanadska topola i jablan ne uzgajaju iz sjemena? Br. 4/1952.
2. Zašto lišće ujesen opada? Br. 10/1952.
3. Potrebno je stalno usavršavanje u struci. Br. 6/1953.
4. Kubatora i težina željezničkih pragova. Br. 7/1953.
5. O starosti šumskog drveća. Br. 12/1953 i 1/1954.
6. Računanje pomoću obličnog broja. Br. 4/1955.
7. Zaštita korisnih ptica u Njemačkoj. Br. 9—11/1957.
8. Prirast stabala i sastojine. Br. 9/1959.
9. Živica kao ograda šumskog vrta. Br. 5—6/1955.
10. Oprez kod sadnje američkog jasena. Br. 9/1955.
11. Egzote u šumarstvu. Br. 10/1955.
18. Sjemenarstvo. Br. 11—12/1955.
ELABORATI


1. Istraživanja o prirastu niskih šuma pitomog kestena na području Banije i
Korduna (izrađeno u Institutu za šumarska i lovna istraživanja,
Zagreb 1958).
2. Stanje i proizvodne mogućnosti šumskog fonda na području Slavonije u
periodu od 1963—1982. (Izrađeno za Zavod za ekonomiku u Osijeku),
Zagreb 1963.
PREDAVANJA


1. Utisci s puta po Bavarskoj (održano u Šumarskom klubu u Zagrebu
31. V.1957).
2. O drvno-gromadnoj liniji običnoga graba (referat održan 19. XI. 1960. na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu prilikom savjetovanja šumarskih struč
njaka u okviru proslave 100-godišnjice šumarske nastave).
3. Šumarstvo u planskoj privredi (predavanje održano 14. IV. 1948. u Domu
kulture u Kutini, u organizaciji Narodnog sveučilišta u Kutini).
Oto Žunko, dipl. inž.
šumarstva