DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 377.2 001 Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 75—90 IZNOŠENJE TRUPACA HRASTA LUŽNJAKA ŽIČAROM STEYR KSK 16 YARDING PEDUNCULATE OAK LOGS WITH THE STEYR KSK 16 CABLE CRANE Ante P. B. KRPAN, Željka IVANOVIĆ* SAŽETAK: Ispitana je pokretna žičara sa stupom Steyr KSK 16 pri iznošenju trupaca hrasta lužnjaka iz dovršne sječe u nizini. Studijem rada i vremena uz primjenu povratne metode kronometrije te mjerenjem pomoćnih podataka omogućena je analiza efektivnog vremena i općih vremena, te sinteza dodatnog vremena, pogonskoga vremena i vremena ciklusa. Regresijskom analizom ispitana su varijabilna vremena iz kojih su izvedene brzine kretanja punih i praznih kolica, kao i vremena i brzine izvlačenja užeta i privlačenja tovara do trase žičare. Provedena je analiza norme vremena i dnevnog učinka i njihove promjene s obzirom na udaljenost iznošenja. Ključne riječ i: pokretna žičara, nizina, studij rada i vremena, norme vremena, proizvodnost. 1. PROBLEM, MJESTO I TEHNIKA RADA TE METODE ISTRAŽIVANJA Problem, object and work technique, methods of research 1.1 PROBLEM — Problem ka u kojima je ograničavajući čimbenik nosivost tla. Krpan (1988) navodi daje u nizinskim šumama eksploatacija s manje šteta na tlu izvediva tek pri dubokom Eksploatacija šuma nužno se odvija i na teškim tere smrznutom ili suhom tlu i traži primjenu prilagođenih nima pri čemu se postavljaju ako ne viši onda drukčiji tehnologija. Klimatska zbivanja kasnijih godina poten tehničko-tehnološki zahtjevi u odnosu na eksploataciju ciraju ovaj zahtjev jer su uobičajene tehnologije u oplod šuma na »lakšim« terenima. U pravilu ekstremni teren nim i dovršnim sječama hrasta lužnjaka zbog blagih zi ski uvjeti iziskuju iznošenje drva zrakom. Težinu tere ma i visokog stupnja mokrine tla u doba sječe i privla na zapravo određuje mogućnost kretnosti vozila i ljudi. čenja uzrokovale nedopustive štete na tlu i pomlatku, Najutjecajniji čimbenici na kretnost po bespuću su pov čime je neposredno ugrožena obnova sastojina, a time ršinske prepreke, nosivost tla i nagib terena. Stoga te uredni slijed biološke proizvodnje. ške terene za eksploataciju šuma nalazimo i u području rasprostiranja nizinskih poplavnih šuma hrasta lužnja-Sučeljena s tim problemom Uprava šuma Bjelovar krajem 1993. godine za iznošenje trupaca hrasta lužnja ka izrađenih u dovršnoj sječi na prirodno pomlađenim Autori: Izv. prof. dr. se. Ante P. B. Krpan površinama uvodi pokretnu žičaru s jarbolom STEYR Željka Ivanović, dipl. inž. KSK 16 (si. 1.). Neki tehnički podaci za žičaru prikaza Šumarski fakultet Zagreb Katedra za iskorišćivanje šuma ni su u prilogu 1. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 6 <-- 6 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Z. Ivanović: IZNOŠENJE TRUPACA HRASTA LUŽNJAKA ZICAROM STEYER KSK 16 Šumarski list br. 3, CXIX (1995). 75—90 PRILOG — Supplement 1 NEKI TEHNIČKI PODACI — Some technical data Duljina vozila sa stupom u transportnom položaju Length of truck in travel position Širina vozila — Width of truck Visina vozila — Height of truck Masa bez užadi i kabine — Mass without lines and cabin Visina stupa — Tower height Snaga motora — Engine power 16 400 mm 2 850 mm 3 900 mm 27 000 kg 16 m 191 -236 kW Podaci o vitlima — Data about drums Vitla Najveće dimenzije Najveća vučna Faktor Najveća brzina užadi užeta snaga sigurnosti Max. lines speed Drums Max. diameter and Max. pulling Safety 191 kW 235 kW length of lines power factor m/sec 0 mm m daN (Kp) Nosivo uže -0 24 700 13 600 3,5 8,7 10,4 Skyline Povratno uže -0 14 1 300 4 100 4 7,8 9,4 Haulbackline Vučno uže -0 16 650 4 100 4 7,8 9,4 Mainline Pomoćno uže -0 9 650 2 100 3 18,3 22 Strowline Montažno uže -0 6,5 1 500 2 100 1,6 18,3 22 Mountingline Užad za sidrenje -0 24 60 + 30 3 100/6 200 15/7,5 Anchoring lines Užad i naprave od užadi smatraju se najstarijim tehničkim pomagalima, pa je za vjerovati kako su korištena od davnina pri radovima u šumi. Užad od vlakna i drugih prirodnih materijala zamijenjena su uzetima od brončane žice, a nakon usvajanja Bessemerovog i Thomasovog postupka proizvodnje čelika pojavila se kvalitetna čelična užad - B o j a n i n (1987), koja su omogućila razvoj žicanih naprava za šumarstvo u današnjem smislu. Žičare u obliku točila od konopljinih užadi u službi privlačenja drva pojavile su se 1825. godine u Sorrentu u Njemačkoj. Istovjetno se drvo privlači na obroncima Vezuva najprije po točilu od konopljinih užadi, a potom od čeličnih užadi. Žičare njihalice kao i gravitacijske kružne žičare se u Švicarskoj, Njemačkoj, Francu SI. 1. Pokretna žičara STEYR KSK 16 skoj i Rusiji koriste već oko 1870. godine -Kosi r Fig. 1. The STEYR KSK 16 mobile cable crane (1987). |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 7 <-- 7 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Ivanović: IZNOŠENJE TRUPACA HRASTA LUŽNJAKA ŽIČAROM STEYER KSK 16 Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 75—90 Prema S tampf eru (1994) kao i * (1981) žičare u šumarstvu počinju se ponovno primjenivati polovicom 19. stoljeća uvođenjem žicanih točila. Imenovani autor navodi Dietrichov u (1908) zabilješku o uporabi žičane riže u Hohensteinu 1859. godine. Znatnija zastupljenost žičara u šumarstvu zapravo počinje nakon drugog svjetskog rata. H e i n i m a n n (1986) navodi kako je u to doba u Austriji razvijen »Pohlig - Gerat«, a u Italiji, Švicarskoj i Francuskoj »Valtellina Seilbahn«, što ujedno potvrđuje činjenicu da su poticaji za razvoj i primjenu žičara stizali iz alpskih zemalja. Navedene žičare imale su utovarnu i istovarnu stanicu te nisu mogle raditi kao žičare dizalice. Švicarac Jakob Wyssen konstruirao je 1939. godine prvu šumarsku žičaru dizalicu s kolicima koja su se mogla zaustaviti po volji na bilo kojem mjestu uzduž trase. Godine 1963. na zapadnoj obali Sj. Amerike u uporabi je pokretna žičara sa stupom opremljena nosivim i vučnim uzetom. Kasnije dobiva naziv »Gosser Seilkran «. Stup i vitla nosi pokretno gusjenično vozilo. Tom konstrukcijom otvara se era pokretnih žičara. Heinimann (1986) je mišljenja da su nakon vjetroloma 1967. godine traktori pritisnuli žičare iz eksploatacije šuma u Srednjoj Europi. Spoznavši razorno djelovanje traktora (kolotragovi, zbijanje tla, štete u sastojim) šumarski stručnjaci ponovo se okreću žičarama. Prema austrijskim normama (ONORM 5219) pokretne naprave od užadi za privlačenje drva dijele se na: žičare bez integriranog stupa (Seilgerate) žičare s ugrađenim stupom (Mastseilgerate), žičare sa samopokretnim kolicima. Kriteriji za podjelu žičara su različiti. Obzirom na dužinu trase žičare mogu biti: kratke, dužine trase do 300 m (400 m) srednje duge, dužine trase od 300 do 800 m duge, dužine trase od 800 do 2000 m Prema Stampferu(l 994) u Sj. Americi i Norveškoj najčešće su u primjeni žičare s gibajućim nosivim uzetom (Running Skyline), a u Srednjoj Europi su u uporabi sustavi s nepokretnim nosivim uzetom ( Standing Skyline). Trzesniowsk i (1993) navodi slijedeće varijante žičara u austrijskim seljačkim šumama: vitlo na sanjkama za gravitacijski način iznošenja vitlo na sanjkama za sve terene pokretne žičare s dva užeta pokretne žičare s tri užeta pokretne žičare s četiri užeta žičare sa samovoznim kolicima (radio upravljanje) Prema G r a m m e 1 u (1988) prednosti rada žičarom su: tlo se ne gazi, pogodne su za rad na slabonosivim tlima i strmim padinama; rad žičarom ima ekološke i estetske prednosti; pri uporabi srednjih i drugih žičara potrebna je manja gustoća cesta; u odnosu na traktor smanjuje se zbijanje tla, izostaju kolotragovi s oštećenjem korijenskog sustava kao i štete na preostalim stablima; u usporedbi s drugim sredstvima mehaničke vuče žičare troše manje energije. Kao nedostatak isti autor navodi manju proizvodnost (0,5 m3 do 1,5 m3 po ranom satu) u odnosu na traktor (2-6 m3 po r. s.) te više troškove rada. Smatra da će u zemljama s visokim plaćama privlačenje traktorima biti pogodnije u troškovnom smislu, ali smanjenje šteta i estetsko djelovanje pri radu žičarom te dvije tehnike rada približuju jednu drugoj. Po učinak žičare odlučni su sljedeći čimbenici: količina izrađenoga drva po jedinici površine, obujam komada, duljina komada (stablo, deblo, kratko drvo), vrsta uzgojnog zahvata, pravac iznošenja (uzbrdo, nizbrdo), srednje udaljenosti privlačenja po nosivom užetu, udaljenost postranog privlačenja, nagib terena i oblik terena, gustoća prepreka, padavine i temperatura, osposobljenost i učinkovitost poslužitelja. 1.2 MJESTO I TEHNIKA RADA Object and work technique Odjel 25b u gospodarskoj jedinici Ilovski lug garešničke šumarije, površine 34,48 ha, odlično je prirodno pomlađen. Stabla hrasta lužnjaka stara 135 godina posječena su dovršnim sijekom. Drvna zaliha prije sječe iznosila je 350 m3/ha, srednje plošno stablo ima prsni promjer 73 cm, a srednje kubno stablo ima obujam od 7,20 m3. Tehničko drvo odvojeno je od prostornog i izrađeno sortimentnom metodom. Prostorno drvo predviđeno je za prodaju okolnom pučanstvu uz samoizradu. Tehničko drvo iznosi se žičarom. Pogonsko vozilo sa stupom je usidreno na okretnici šumske ceste, s kojeg je položaja lepezastim postavljanjem trasa žičare pokrivena površina cijelog odjela. Dužina trase žičare iznosila je najviše 630 m. Na svim duljim trasama žičare, na posebno odabranim i za tu svrhu neposječenim stablima, postavljane su podupore. Žičaru su posluživala 3-5 radnika. Međusobnu suradnju ostvarivali su radio-vezom. Kolica žičare zaustavljaju se nad mjestom utovara, spušta se vučno uže koje radnik prihvaća i izvlači ga do trupca, koji zatim veže. Vezanje se izvodi čokerima. Kad je trupac (tovar) vezan privlači se okomito ili koso prema trasi žičare po tlu, a zatim se djelomično odiže od tla i privlači po nosivom užetu do mjesta istovara. Na mje |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 8 <-- 8 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Z. Ivanović: IZNOŠENJE TRUPACA HRASTA LUŽNJAKA ZICAROM STEYER KSK \t Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 75—90 stu istovara trupci se spuštaju te odvezuju, a uže zatim odiže iza čega sijedi novi ciklus. Iz navedenog sijedi da se tovar pri privlačenju cijelom dužinom trase oslanjao donjim krajem na tlo. Pri izvlačenju užeta za vezanje opuštano je nosivo uže s kolicima, koje je zatim napinjano u trenutku postranog privlačenja tovara. Time je pasivna uloga nosivog užeta pri privlačenju trupaca do trase žičare prelazila u aktivnu činidbu postranog privlačenja. S obzirom da mjesto istovara nije moguće mijenjati, nužno gaje oslobađati od trupaca, za što se koristio kamion opremljen hidrauličnom dizalicom. 1.3. METODE ISTRAŽIVANJA Research methods Rad žičare istražen je standardnom metodom studija vremena. Primijenjena je povratna kronometrijska metoda uz snimku radnoga dana. U tu svrhu rad žičare podijeljen je na radne operacije, odnosno zahvate s unaprijed odabranim fiksažnim točkama. Isti postupak primijenjen je pri snimanju montiranja i demontiranja žičare, odnosno premještanju trase žičare. Na odgovarajući način izvršena su sva mjerenja pomoćnih podataka. Podaci su obrađeni računalom uz primjenu matematičke statistike. 2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Results of investigation Nakon provedene obrade podataka matematičko-statističkim metodama i analize sintetizirani su rezultati istraživanja i prezentirani u daljnjem tekstu. 2.1 PODACI O TOVARU Load data U 339 snimljenih turnusa žičarom je izneseno ukupno 740 komada trupaca hrasta lužnjaka, odnosno 863,02 Podaci o tovaru — Load data Broj turnusa — Number of cycles Ukupni broj trupaca — Total number of logs Komada po turnusu — Average number of logs per load Ukupna drvna neto masa, m3 — Total wood, m3 Obujam tovara, m3 — Load volume, m3 Prosječni obujam trupaca, m3 — Average log volume, m3 Duljina trupca, m — Mean length of log, m m3 drvne mase. Podaci su prikazani u tablici 1. Uz prosječne prikazane su najmanje i najveće vrijednosti pojedinih podataka. Uz prosječnu duljinu trupca od 4,93 m i srednji promjer bez kore od 54,9 cm, prosječni obujam trupca je 1,17 m3. Prosječni obujam tovara je 2,55 m3. Vidljivo je kako je najveći obujam tovara (4,30 m3) gotovo 6 puta veći od najmanjega, a 1,7 puta od prosječnoga obujma tovara. Najveća zabilježena duljina trupca bila je 9,2 m, najveći promjer u sredini 90 cm, a najveći obujam 4,20 m3. Najveći obujam tovara bio je 4,3 m3. 2.2 ANALIZA UTROŠENIH VREMENA Total time consumption analysis Pod ovom točkom razmotrit će se strukture utrošenih vremena, zatim pogonsko vrijeme žičare, varijabilna vremena i brzine kretanja kolica, vremena i brzine izvlačenja užeta s čokerima i privlačenja tovara, utrošci vremena za montiranje i demontiranje žičare te vremena premještanja trasa (linija) žičare. 2.2.1 UKUPNO UTROŠENA VREMENA Total time consumption Rad žičare na privlačenju trupaca praćen je ukupno 6 162 minuta, odnosno 102, 7 sati. Relativni pokazatelji strukture utrošenih vremena izraženi su prema ukupno utošenom i efektivnom vremenu. Rezultati su prikazani u tablici 2. U navedenoj tablici detaljno je prikazano zapravo efektivno vrijeme dok je struktura općih vremena prikazana zasebno u tablici 4. Udio općih vremena gotovo je jednak utrošku efektivnog vremena. Efektivno vrijeme čine četiri operacije: vožnja neopterećenih kolica (prazna vožnja), vožnja opterećenih kolica (puna vožnja), rad na sječini (utovar) i rad na pomoćnom stovarištu (istovar). Rad na sječini podijeljen je na šest, a rad na pomoćnom stovarištu na tri zahvata tab. 2. Tablica — Table 1 339 740 (1)* 2,18 (4)** 863,02 (0,73)* 2,55 (4,30)** (0,20)* 1,17(4,20)** (2,0)* 4,93 (9,2)** Srednji promjer trupca bez kore, cm — Log mean diameter, cm (27)* 54,9 (90)** * Minimum — Lat minimum ** Maksimum — Lat maximum |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 9 <-- 9 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Z. Ivanović: IZNOŠENJE TRUPACA HRASTA LUŽNJAKA ŽIČAROM STEYER KSK 16 Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 75—90 Unutar efektivnog vremena za punu vožnju i rad na sječini troši se podjednako vremena. Za te operacije trošilo se više vremena u odnosu na druge operacije privlačenja drva žičarom. Za punu vožnju kolica troši se svega 1,3 puta više vremena nego za praznu vožnju. Puna i prazna vožnja odvijala se na udaljenosti do najviše 575 m. Za istovar troši se 2,17 puta manje vremena nego za utovar. Potpuno jednak navedenom je odnos između utroška vremena za zahvate vezanja tovara i odvezivanja tovara. Polovica vremena rada na sječini otpada na vezanje trupaca. Isti odnos zapaža se kod odvezivanja tovara, za koji zahvat se troši polovica ukupnog vremena istovara. Unatoč velikom udjelu općih vremena proizvodnost žičare u navedenim uvjetima rada je znatna. Ostvareni prosječni dnevni učinak od 67, 42 m3, odnosno 8, 42 m3 po satu rada. Prema ostvarenom učinku i ugovorenoj cijeni rada po jedinici proizvoda od 87 kn/m3, dnevna zarada poduzetnika iznosila je 5.873,34 kn. 2.2.2 POGONSKO VRIJEME ŽIČARE Operating time Pogonsko vrijeme žičare je vrijeme rada stroja u smislu izvršenja radnog naloga, a može se definirati kao vrijeme kada se užad svrsishodno pokreću. Iz strukture efektivnog vremena (tablica 2) moguće je precizno utvrditi pogonsko vrijeme. U pogonsko vrijeme bez sumnje pripadaju varijabilna vremena pune i prazne vožnje kolica, zatim dio vremena utovara koji se odnosi na zahvate spuštanja užeta sa čokerima, napinjanje vučnog užeta, postrano privlačenje i podizanje tovara. Prilikom istovara pogonsko vrijeme čine zahvati spuštanja tovara i podizanja užeta sa čokerima. Kako se može vidjeti u tablici 3 pogonsko vrijeme žičare čini 72,3% efektivnog vremena, odnosno 35,8% ukupnog vremena rada. U cilju boljeg iskorištenja strojeva i sniženja troškova strojnog rada kao i pratećih troškova teži se povećanju udjela efektivnog vremena, a onda i pogonskog vremena u dnevnom radnom vremenu. Kod nekih strojeva angažiranih na radovima eksploatacije šuma pogonsko vrijeme dostiže preko 80% dnevnog radnog vremena, ali takve vrijednosti kod traktora pa i forvardera koji rade u našim uvjetima nisu zabilježene prilikom snimanja. 2.2.3 OPĆA VREMENA — Delay times Opća vremena čine prekidi nastali tijekom rada iz najrazličitijih uzroka, povremeni radovi i pripremno — završno vrijeme. Prekidi su podijeljeni na tehničke, opravdane, neopravdane i prekide za jelo. Tehnički prekidi pomno su proučavani, jer su po učestalosti i trajanju najzastupljeniji čineći 62,9% općih vremena. Zabilježeno je osam izvora tehničkih prekida. Prekidi najduljeg trajanja vezani su za sustav užadi i čine 55,7% svih općih vremena, odnosno 88,6% svih tehničkih prekida. Svi ostali tehnički prekidi čine 7,2% općih vremena. Prekid za jelo je drugi po trajanju čineći 26,6% općih vremena, povremeni radovi 7,5%, a opravdani i neopravdani prekidi prisutni su sa zanemarivo malim udjelom. Pripremno-završno vrijeme čini 2,1% općih vremena. Znatan udio tehničkih prekida, posebice tehničkih prekida zbog užadi, može se pripisati velikoj obujmenoj, odnosno ukupnoj masi tovara (preko 5,5 t), nenaviknutosti operatera na takva opterećenja te dotrajalosti užadi. Odmori i osobni prekidi, s obzirom na broj radnika, nisu utjecali na rad žičare. Stoga ih ne nalazimo zabilježene u snimačkim listovima. Opća vremena, kako je poznato, izvorišta su dodatnog vremena. 2.2.4 DODATNO VRIJEME — Allowance Iz općih vremena izlučeno je dodatno vrijeme na način kako je to prikazano u tablici 5. Dodatno vrijeme za radove u eksploataciji šuma moguće je realno utvrditi tek dugotrajnim snimanjem jednom od priznatih metoda snimanja ali isključivo uz snimku radnog dana. Dodatno vrijeme čine prekidi nastali tijekom rada bez krivnje radnika, pa se stoga istima moraju priznati, zatim povremeni radovi, odmori te pripremno-završno vrijeme. U ovom slučaju iz općih vremena isključeni su tehnički prekidi pojedinačnog trajanja preko deset minuta, neopravdani prekidi i vrijeme za jelo. Vrijeme za jelo (objed) prekid je rada za vrijeme kojeg se unosi energija potrebna za održavanje radne sposobnosti radnika. U studiju rada i vremena pristupa mu se dvojako - ili se uključuje u dnevno radno vrijeme koje tada iznosi 480 min/dan, ili se isključuje iz dnevnog radnog vremena koje tada iznosi 450 min/dan. Zavisno o navedenom, prekid za jelo jest sastavni dio dodatnog vremena ili nije. Postupivši na opisani način prihvaćeno je dodatno vrijeme od 23,9%. Takva vrijednost dodatnog vremena odgovara, prema dosadašnjim čvrstim spoznajama iz dugogodišnjih istraživanja, za rad traktora na privlačenju drva. Kako je ovo prvo praćenje rada žičare u našim nizinskim, a što se tiče dodatnog vremena i u drugim uvjetima, dobiveno dodatno vrijeme mora se potvrditi ili korigirati daljnjim ozbiljnjim istraživanjima. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 10 <-- 10 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Ivanović: IZNOŠENJE TRUPACA HRASTA LUŽNJAKA ŽIČAROM STEYER KSK 16 Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 75—90 Struktura ukupno utrošenog vremena i prosječni dnevni učinak Tablica — Table 2 Structure of total time consumption and mean daily output OPERACIJA — OPERATION 1. Prazna vožnja — Travel empty 2. Puna vožnja — Travel loaded 3. Rad na sječini — Felling site work 3.1. Spuštanje vučnog užeta Skidding line lowering 3.2. Izvlačenje vučnog užeta od trupaca Skidding line pulling to the logs 3.3. Vezanje tovara — Load hooking 3.4. Napinjanje vučnog užeta Stretching of mainline 3.5. Privlačenje tovara — Load skidding 3.6. Podizanje tovara — Pick up load 4. Rad na pomoćnom stovarištu Auxiliary timber yard work 4.1. Spuštanje tovara — Lowering of load 4.2. Odvezivanje tovara — Load unhooking 4.3. Podizanje vučnog užeta Skiding line lifting 5. Efektivno vrijeme (1.+2.+3.+4.) Effective time (1.+2.+3.+4.) 6. Opća vremena — Delay times 7. Ukupno vrijeme — Total time 8. Ukupno privučena d. masa, m3 — Total wood, m3 9. Utrošak efektivnog vremena po jedinici, min/m3 Effective time consumption per unit, min/m3 10. Utrošak ukupnog vremena po jedinici, min/m3 Total time consumption per unit, min/m3 11. Prosječni ostvareni dnevni učinak, m3/dan Average daily output, m3/day Utrošak vremena Time consumption min. 747,63 963,90 923,63 74,29 162,89 468,21 103,79 80,40 34,05 425,16 81,88 216,87 126,41 3 060,32 3 102,35 6 162,67 836,02 3,55 7,14 67,42 Postotni udio - Percentage of prema ukupnom prema efektiv, vremenu vremenu total time effective time 12,1 15,7 15,0 1,2 2,6 7,6 1,7 1,3 0,6 6,9 1,3 3,5 2,1 49,7 50,3 100,0 % 24,5 31,5 30,2 2,4 5,3 15,3 3,4 2,7 1,1 13,8 2,6 7,1 4,1 100,0 Dodatno vrijeme uobičajeno se iskazuje postotkom u apsolutnom iznosu (tab. 6) ili se efektivno vrijeme prema efektivnom vremenu. U određenim kalkulacija- povećava množidbom efektivnog vremena koeficijenma studija vremena nadjeljuje se efektivnom vremenu tom dodatnog vremena (Kd = 1,0 p). |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 11 <-- 11 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Z. Ivanović: IZNOŠENJE TRUPACA HRASTA LUŽNJAKA ŽIČAROM STEYER KSK 16 Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 75—90 2.2.5 VRIJEME TURNUSA — Cycle time Efektivno vrijeme turnusa analizirano je prema operacijama i zahvatima u odnosu na ukupno i efektivno vrijeme turnusa, tab. 6. Ukupno vrijeme turnusa sastavljeno je od efektivnog vremena i dijela općih vremena sažetih u dodatno vrijeme. Postotni udio dijelova efektivnog vremena prema efektivnom vremenu jednak je onom u strukturi ukupnih vremena (tab. 2). U odnosu na ukupno vrijeme došlo je do promjena uzrokovanih smanjenjem općih vremena prilikom kreiranja dodatnog vremena. Prema podacima, efektivno vrijeme čini 80,7% ukupnog vremena turnusa, a očekivano pogonsko vrijeme turnusa činilo bi u ovom slučaju 72,3% efektivnog, odnosno 58,3% ukupnog vremena turnusa. Pogonsko vrijeme iičare Operating time of the cable crane OPERACIJA — OPERATION Prazna vožnja Travel empty Puna vožnja Travel loaded Rad na sječini Felling site work Rad na pomoćnom stovarištu Auxiliary timber yard work Pogonsko vrijeme Operating time Efektivno vrijeme Effective time Ukupno vrijeme Ciklus traje ukupno 11,19 min, od kojih na efektivno vrijeme otpada 9,03 min. Uz obujam tovara od 2,55 m3 norma vremana iznosi 4,39 min/m3, a mogući prosječni učinak za udaljenost vožnje punih i praznih kolica od 352 m je 102,50 m3/dan. Prosječna udaljenost postranog privlačenja iznosila je 17,5 m. 2.2.6 VARIJABILNA VREMENA I BRZINE KRETANJA KOLICA Variable times and carriage speed U varijabilna vremena spadaju vremena pune i prazne vožnje te druga vremena čija veličina je zavisna o udaljenosti. Pri obradi podvrgavaju se regresijskim analizama pri čemu se izabire linija izjednačenja koja najbolje izjednačuje mjerene podatke. Izjednačena vremena vožnje praznih i punih kolica prikazana su u tablici 7, a njihov grafički prikaz na si. 2. Odgovarajuće brzine izvedene iz izjednačenih vremena i udaljenosti vožnje prikazane su numerički i grafički u istoj tablici i slici. Snimljena vremena prazne vožnje kolica izjednačena su jednadžbom pravca: y = 61,25476 + 0,44968x Tablica — Table 3 Postotni udio - Percentage of Vrijeme Time na ukupno na efektivno vrijeme vrijeme total time effective time min . % 747,63 12,1 24,4 963,90 15,6 "31,5 292,53 4,7 9,6 208,29 3,4 6,8 2 212,35 35,8 72,3 3 060,32 100,0 6 162,67 100,0 Pri tome je utvrđena korelacija između mjerenih i izjednačenih podataka jer je koeficijent korelacije r = 0,86428, a pogreška koeficijenta korelacije fr = 0,01374. Snimljena vremena pune vožnje također su izjednačena jednadžbom pravca: y = 69,10938 + 0,61144x |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 12 <-- 12 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Ivanovic: IZNOŠENJE TRUPACA HRASTA LUŽNJAKA ŽIČAROM STEYER KSK 16 Suinarski list br. 3, CXIX (1995), 75—90 Čvrstoća veze određena je koeficijentom korelacije r = 0,81871 uz pogrešku koeficijenta korelacije fr = 0,01791. Vremena i brzine istraživane su za udaljenosti od 75 m do 575 m. Utrošak vremena za kretanje praznih kolica žičare logično raste s povećanjem udaljenosti vožnje i to od 0,95 min za 75 m do 3,20 min za 575 m. Opterećena kolica kreću se sporije od praznih, trošeći za 75 m udaljenosti 1,15 min, a za 575 m4,21 min. U odnosu na prazna kolica povećanje utroška vremena punih kolica iznosi za 75 m 21%, a za 575 m 31,5%. Takav odnos Struktura općih vremena Structure of delay times VRSTA OPĆIH VREMENA TYPE OF DELAY TIMES 1. Prekidi - Delays 1.1. Tehnički prekidi - Tehnical delays 1.1.1. Pogonski stroj i vitla Engine and winches 1.1.2. Užad - Lines do 10 min - up to 10 minutes iznad 10 min - over 10 minutes 1.1.3. Kolica - Carriage 1.1.4. Radio veza - Radio tir 1.1.5. Podupora - Support 1.1.6. Gorivo - Fuel 1.1.7. Sidrena uža - Guylines 1.1.8. Koloture- Blochs 1.2. Opravdani prekidi Organizational delay times 1.3. Neopravdani prekidi Unnecessary delay times 1.4. Prekid za jelo - Meal time 2. Povremeni radovi - Productive delays 2.1. Pri utovaru - at loading 2.2. Pri istovaru - at unloading 3. Pripremno-završno vrijeme - Preparation time Ukupno opća vremena - Total delay times indicira veći kut nagiba pravca 3 u odnosu na pravac 1 slika 2. Brzine kretanja praznih kolica su od 1,31 m/s za 75 m udaljenosti i 2,99 m/s za 575 m. Manja je brzina kretanja punih kolica. Na 75 m brzina je 1,09 m/s, a na 575 m 2,28 m/s. Brzine praznih i punih kolica nešto brže rastu do udaljenosti od 300 m, iza koje udaljenosti rastu neznatno. Prosječne brzine vožnje praznih i punih kolica stoje u odnosu 1 : 1,3, tab. 7. Tablica — Table 4 Utrošak vremena Postotni udio Time consumption Percentage min % 1 951,00 62,9 11,89 0,4 209,41 6,7 1 518,61 49,0 2,37 0,1 55,81 1,8 97,34 3,1 39,42 1,3 5,70 0,2 10,45 0,3 1,08 26,22 0,9 826,09 26,6 233,18 7,5 154,84 5,0 78,34 2,5 64,78 2,1 3 102,35 100,0 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 13 <-- 13 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Ivanovic: IZNOŠENJE TRUPACA HRASTA LUŽNJAKA ŽIČAROM STEYER KSK 16 Šumarski list br. 3. CXIX (1995), 75—90 2.2.7 VREMENA I BRZINE IZVLAČENJA UŽETA I PRIVLAČENJA TOVARA Times and speeds of skidding line pulling and load lateral skidding Vremena izvlačenja užeta od trase žičare do trupaca na sjećini izjednačena su jednadžbom parabole: y = 8,54708 + 2,04769x + 0,01647x2 uz indeks korelacije R = 0,80580 i pogrešku indeksa korelacije fR = 0,01936. Vremena postranog privlačenja tovara izjednačena su jednadžbom pravca: y = 8,58805+ 0,95814x uz koeficijent korelacije r = 0,59816 i pogrešku koeficijenta korelacije fr = 0,03590. Utrošak vremena istraživanje za udaljenosti od 5 do 45 m, a rezultati su prikazani u tablici 8 i slici 3. S povećanjem udaljenosti povećava se i vrijeme izvlačenja užeta i to 0,19 min za 5 m udaljenosti na 1,34 min za 45 m. Brzina izvlačenja blago raste do 25 m udaljenosti iza kojih blago opada. SI. 2. Vezanje trupaca u sječini Fig. 2. Hooking of logs at the felling site Utrošak vremena za privlačenje tovara također raste s povećanjem udaljenosti. Za 5 m udaljenosti troši se 0,13 min, a za 45 m 0,52 min. U odnosu na vremena za izvlačenje užeta znatno su manja. Tako je na 20 m udaljenosti taj odnos 1 : 2, a na 45 m iznosi 1 : 2,6. Slijed takvih odnosa vidljiv je na si. 3. - linije 1 i 3. Za izvlačenje užeta na 45 m troši se 7 puta više vremena nego za istu aktivnost na udaljenosti od 5 m. Kod povlačenja tovara taj je odnos manji i iznosi 1 : 4. Brzina privlačenja tovara također raste s povećanjem udaljenosti i to od 0,64 m/s za 5 m do 1,44 m/s za 45 m. Pri tome brži rast bilježi se do udaljenosti od 25 m - si. 3. Prosječne brzine izvlačenja užeta s čokerima i privlačenja tovara stoje u odnosu 1 : 2. 5/. 3. Vožnja punih kolica Fig. 3. Travel loaded 2.2.8 VRIJEME MONTIRANJA I DEMONTIRANJA ŽIČARE TE PREMJEŠTANJE LINIJA Moving, rigging up and yarding strip replacement Kako je već spomenuto povratnom metodom kronometrije snimani su radovi na montiranju i demontiranju žičare te premještanju trase žičare. Prilikom montiranja pojavile su se 24 različite radne operacije u trajanju od 610,3 min. Opravdani prekidi iznosili su 108,22 min, odmori 40,25 min, a pripremno završno vrijeme 14,70 min. Neopravdani prekidi trajali su 70,56 min, pa je montiranje žičare ukupno trajalo 844,03 min. Demontiranje žičare traje znatno kraće od montiranja, pa u ovom slučaju traje 173,71 min. Pri demontiranju žičare pojavilo se 15 radnih operacija. Utrošak vremena za premještanje linije žičare zavisan je o duljini trase. Duljina trase od 630 m zahtijevala |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 14 <-- 14 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Ivanović: IZNOŠENJE TRUPACA HRASTA LUŽNJAKA ŽIČAROM STEYER KSK 16 Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 75—90 je 608 min, za duljinu od 340 m utrošilo se 300 min, a za duljinu trase od 200 m trebalo je 181 min. Pri premještanju trasa žičare pojavilo se 12 radnih operacija, s tim da je na kraćim trasama izostala operacija postavljanja poprečne podupore. 2.3 ANALIZA NORME VREMENA I DNEVNOG UČINKA Standard time and daily output analysis Prosječni dnevni učinak koji je žičarom ostvaren tijekom snimanja iznosi 67,42 m3. Takav učinak postignut je uz udio efektivnog vremena u ukupno snimljenom vremenu od svega 49,7%, od kojega na pogonsko vrijeme otpada 72,3%. Uzimajući u obzir ukupno vrijeme, za privlačenje m3 drvne mase žičarom trošilo se 7,14 min-tab. 2. Prosječna norma vremena uz dodatno vrijeme od 23,9% je 4,39 min/m3, a mogući prosječni dnevni uči Struktura dodatnog vremena Structure of allowance OPĆA VREMENA - DELAY TIMES 1. Prekidi - Delays 1.1. Tehnički prekidi - Tehnical delays 1.1.1. Pogonski stroj i vitla - Engine and winches 1.1.2. Užad - Lines 1.1.3. Kolica - Carriage 1.1.4. Radio veza - Radio tir 1.1.5. Podupora - Support 1.1.6. Gorivo - Fuel 1.1.7. Sidrena uža - Guylines 1.1.8. Koloture - Blochs 1.2. Opravdani prekidi - Organizational delay times 2. Povremeni radovi - Productive delays 2.1. Pri utovaru - at loading 2.2. Pri istovaru - at unloading 3. Pripremno-završno vrijeme - Preparation time Dodatno vrijeme Ukupno - Total nak 102,50 m3/dan (tab. 6). Norma vremena i dnevni učinak mijenjaju se promjenom udaljenosti privlačenja, obzirom na uticaj varijabilnih vremena, različito. Norma vremena upravo je proporcionalna veličina u odnosu spram udaljenosti privlačenja, a dnevni učinak obrnuto proporcionalan. Norma vremena za udaljenost iznošenja 75 m iznosi 2,95 min/m3, a na udaljenosti iznošenja od 575 m norma vremena je 5,53 min/m3 ili 1,9 puta veća u odnosu na normu vremena za 75 m. Povećanju udaljenosti iznošenja od 7,7 puta odgovara povećanje norme vremena za 1,9 puta. Odnos dnevnog učinka na 75 m i 575 m je kao 1,9: 1. Osnova za obračun faktora opadanja učinka je učinak žičare na 100 m udaljenosti. Vidljivo je da se na 250 m udaljenosti može očekivati 20%, na 350 m 30%, a na 500 m 40% manji učinak u odnosu na onaj na 100 m udaljenosti iznošenja. Tablica — Table 5 min 433,47 432,39 11,89 209,41 2,37 55,81 97,34 39,42 5,70 10,45 1,08 233,18 154,84 78,34 64,78 731,43 Allowance Postotak prema efektivnom vremenu, % 23,90 Percentage of effective time, % |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 15 <-- 15 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Ivanovic: IZNOŠENJE TRUPACA HRASTA LUŽNJAKA ŽIČAROM STEYER KSK 16 Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 75—90 Struktura vremena turnusa Structure of cycle time OPERACIJA — OPERATION 1. Prazna vožnja — Travel empty 2. Puna vožnja — Travel loaded 3. Rad na sječini — Felling site work 3.1. Spuštanje vučnog užeta Skidding line lowering 3.2. Izvlačenje vučnog užeta do trupaca Skidding line pulling to the logs 3.3. Vezanje tovara — Load hooking 3.4. Napinjanje vučnog užeta Stretching of mainline 3.5. Privlačenje tovara — Load skidding 3.6. Podizanje tovara — Pick up load 4. Rad na pomočnom stovarištu Auxiliary timber yard work 4.1. Spuštanje tovara — Lowering of load 4.2. Odvezivanje tovara Load unhooking 4.3. Podizanje vučnog užeta Skidding line lifting 5. Efektivno vrijeme turnusa Effective time per cycle 6. Dodatne vrijeme — Alowance 7. Ukupno vrijeme turnusa Total time per cycle 8. Prosječni obujam tovara, mVturi Mean load per cycle, m3 9. Norma vremena, min/m3 Standard time, min/m3 10. Dnevni učinak, m3/dan Daily output, mVday Utrošak vremena turnusa Cycle time consumption 2,21 2,84 2,73 0,22 0,48 1,38 0,31 0,24 0,10 1,25 0,24 0,64 0,37 9,03 2,16 11,19 2,55 4,39 102,50 Tablica — Table 6 Postotni udio - Percentage of prema ukupnom prema efektiv, vremenu total time 19,7 25,4 24,4 2,0 4,3 12,3 2,8 2,1 0,9 11,2 2,2 5,7 3,3 80,7 100,0 vremenu effective time % 24,5 31,5 30,2 2,4 5,3 15,3 3,4 2,7 1,1 13,8 2,6 7,i´ 4,1 100,0 23,9 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 16 <-- 16 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Ivanović: IZNOŠENJE TRUPACA HRASTA LUŽNJAKA ŽIČAROM STEYER KSK 16 Utrošak efektivnog vremena i brzine kretanja kolica žičare Consumption of effective time and carriage speed Udaljenost Prazna vožnja — Travel empty iznošenja Utrošak vremena Brzina kretanja Yarding distance Time consumption Travel speed 1 2 m min m/s 75 0,95 1,31 100 1,06 1,57 125 1,17 1,78 150 1,29 1,94 175 1,40 2,08 200 1,51 2,21 225 1,62 2,31 250 1,74 2,39 275 1,85 2,48 300 1,96 2,55 325 2,07 2,62 350 2,19 2,66 375 2,30 2,72 400 2,41 2,77 425 2,52 2,81 450 2,64 2,84 475 2,75 2,88 500 2,86 2,91 525 2,97 2,95 550 3,08 2,98 575 3,20 2,99 Prosječna brzina 2,68 Average speed Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 75—90 Tablica — Table 7 Puna vožnja — Travel loaded Utrošak vremena Brzina kretanja Time consumption Travel speed 3 4 min m/s 1,15 1,09 1,30 1,28 1,45 1,44 1,61 1,55 1,76 1,66 1,91 1,74 2,07 1,81 2,22 1,88 2,37 1,93 2,52 1,98 2,68 2,02 2,83 2,06 2,98 2,10 3,14 2,12 3,29 2,15 3,44 2,18 3,59 2,20 3,75 2,22 3,90 2,24 4,05 2,26 4,21 2,28 2,06 O © O t— © o Udaljenost iznošenja Yarding distance, m 86 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 17 <-- 17 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Ivanovic: IZNOŠENJE TRUPACA HRASTA LUŽNJAKA ŽIČAROM STEYER KSK 16 Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 75—90 3. ZAKLJUČCI — Conclusions U ovom radu ispitana je mogućnost primjene pokretduljina 4,9 m, a promjer bez kore 55 cm. Najveći prone žičare sa stupom KSK 16 na privlačenju trupaca hramjer trupca bio je 90 cm, a najveća duljina 9,2 m, a sta lužnjaka u uvjetima nizinskih šuma s povećanom mo-najveći obujam 4,2 m3. krinom tla. U okviru terenskih istraživanja proveden je Efektivno vrijeme čini 49,7% ukupno snimljenog opsežan studij rada i vremena. Snimljeno je 339 turnu vremena, od kojeg se za punu vožnju kolica utrošilo sa povratnom metodom. 15,7%, za utovar 15,0%, za praznu vožnju 12,1% a za Prosječni tovar iznosio je 2,55 m3 uz 2,18 komada istovar 6,9%. Na opća vremena utošilo se 50,3% ukuptrupaca u tovaru. Obujam srednjeg trupca je 1,17 m3, no snimljenog vremena. Pretežiti dio općih vremena od- Utrošak efektivnog vremena i brzine izvlačenja vučnog užeta i privlačenja tovara Effective time consumption and speed of skidding line pulling and load lateral skidding Tablica — Table 8 Udaljenost Distance m Izvlačenje vučnog užeta Skidding line pulling Utrošak vremena Time consumption 1 min Brzina kretanja Travel speed 2 m/s Privlačenje tovara Load skidding Utrošak vremena Time consumption 3 min Brzina kretanja Travel speed 4 m/s 5 0,19 0,44 0,13 0,64 10 15 20 25 30 35 40 45 Prosječna brzina Average speed 0,31 0,43 0,56 0,70 0,85 1,00 1,17 1,34 0,54 0,58 0,59 0,60 0,59 0,58 0,57 0,56 0,57 0,18 0,23 0,28 0,32 0,37 0,42 0,47 0,52 0,92 1,09 1,19 1,30 1,35 1,39. . 1,42 1,44 1,14 1,6 T 45 10 15 20 25 30 35 40 Udaljenost - Distance, m |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 18 <-- 18 --> PDF |
efektivnih vremena, norme vremena i dnevnog učinka o udaljenosti privlačenja iičarom standard time and daily output depending on the cable crane yarding distance Tablic Vrijeme vožnje Time travel Prazna kolica Carriage empty Puna kolica Carriage loaded Suma varijabilnih vremena Sum of variable times Rad u sastojini Felling site work Radna pomoćnom stovarištu Auxiliary timber yard work min Suma fiksnih vremena Sum of fixed time Efektivno vrijeme Effective time Dodatno vrijeme Allowance (23,9%) Ukupno vrijeme Total time Norma vremena Standard time min/m3 Broj vožnji Cycles per day - Dnevn učinak Daily output mVdan mVday 5 1,15 2,10 2,73 1,25 3,98 6,08 1,45 7,53 2,95 63,74 152,54 6 1,30 2,36 2,73 1,25 3,98 6,34 1,51 7,85 3,08 61,15 146,10 7 1,45 2,62 2,73 1,25 3,98 6,60 1,58 8,18 3,21 58,68 140,18 9 1,61 2,90 2,73 1,25 3,98 6,88 1,64 8,52 3,34 56,34 134,73 0 1,76 3,16 2,73 1,25 3,98 7,14 1,71 8,85 3,47 54,24 129,68 1 1,91 3,42 2.73 1,25 3,98 7,40 1.77 9,17 3,60 52,34 125,00 2 2,07 3,69 2,73 1,25 3,98 7,67 1,83 9,50 3,72 50,53 120,96 4 2,22 3,96 2,73 1,25 3,98 7,94 1,90 9,84 3,86 48,78 116,58 5 2,37 4,22 2,73 1,25 3,98 8,20 1,96 10,16 3,98 47,24 113,06 6 2,52 4,48 2,73 1,25 3,98 8,46 2,02 10,48 4,11 45,80 109,49 7 2,68 4,75 2,73 1,25 3,98 8,73 2,09 10,82 4,24 44,36 106,13 9 2,83 5,02 2,73 1,25 3,98 9,00 2,15 11,15 4,37 43,05 102,97 0 2,98 5,28 2,73 1,25 3,98 9,26 2,21 11,47 4,50 41,85 100,00 1 3,14 5,55 2,73 1,25 3,98 9,53 2,28 11,81 4,63 40,64 97,19 2 3,29 5,81 2,73 1,25 3,98 9,79 2,34 12,13 4,76 39,57 94,53 4 3,44 6,08 2,73 1,25 3,98 10,06 2,40 12,46 4,89 38,52 92,02 5 3,59 6,34 2,73 1,25 3,98 10,32 2,47 12,79 5,01 37,53 89,82 6 3,75 6,61 2,73 1,25 3,98 10,59 2,53 13,12 5,14 36,58 87,55 7 3,90 6,87 2,73 1,25 3,98 10,85 2,59 13,44 5,27 35,71 85,39 8 4,05 7,13 2,73 1,25 3,98 11,11 2,65 13,76 5,40 34,88 83,33 0 4,21 7,41 2,73 1,25 3,98 11,39 2,72 14,11 5,53 34,02 81,37 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 19 <-- 19 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Z. Ivanovic: IZNOŠENJU TRUPACA HRASTA LUŽNJAKA ŽIČAROM STEYER KSK 16 Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 75—90 nosi se na tehničke prekide koji čine 62,9% općih vremena. Na prekid za jelo otpada 26,6% općih vremena, na povremene radove 7,5%, a na pripremno završno vrijeme 2,1%. Dodatno vrijeme iznosi 23,9% efektivnog vremena. Tijekom snimanja žičarom je ostvaren prosječni učinak od 67,42 m3/dan. Efektivno vrijeme turnusa iznosi 9,03 min, a ukupno vrijeme turnusa, uz odabrano dodatno vrijeme, 11,19 min. Prosječna norma vremena je 4,39 min/m3, a prosječni očekivani dnevni učinak 102,5 m3. SI. 4. Detalj sidrenja stupa Fig. 4. The sequence of tower anchoring Prosječna brzina prazne vožnje kolica je 2,68 m/s, a punih kolica 2,06 m/s. Snimljena vremena pune i prazne vožnje kolica izjednačena su jednadžbom pravca. Vremena rastu s povećanjem udaljenosti iznošenja, a strmiji porast zapaža se do 300 m udaljenosti. Prosječna brzina izvlačenja užeta s čokerima je 0,57 m/s, a postranog privlačenja tovara 1,14 m/s stojeći u omjeru 1 : 2. Prosječna udaljenost izvlačenja užeta i privlačenje tovara je 17,5 m. Utrošak vremena za ove dvije operacije raste s povećanjem udaljenosti, a slično se ponaša brzina privlačenja tovara. Brzina izvlačenja užeta raste do 25 m, iza koje udaljenosti opada. Norma vremena je uravo proporcionalna, a dnevni učinak obrnuto proporcionalna veličina u odnosu na udaljenost iznošenja. Za 75 m norma vremena je 2,95 min/ m3, za 575 m 5,53 min/m3. Dnevni učinak na 75 m je 152,54 m3, a na 575 m 81,37 m3. Faktor opadanja učinka pokazuje da je učinak na 350 m 30%, a na 500 m 40% manji u odnosu na učinak na 100 m. Pogonsko vrijeme žičare čini 72,3% efektivnog vremena ili 35,8% ukupno snimljenog vremena. Smanjenjem općih vremena na razinu dodatnog vremena pogonsko vrijeme u odnosu na ukupno vrijeme iznosilo bi 58,3%. 5/. 5. Detalj montiranja nosivog užeta Fig. 5. The sequence of skyline mounting LITERATURA — References 1. B o j a n i n, S. (1987): Žičare. Šumarska enciklopedija, 3, 3. G r a m m e 1, R. (1988): Holzernte und Holztransport. Verlag Paul Parey - Hamburg und Berlin, 242 S. JLZ, »Miroslav Krleža«, str. 651-656. 4. H e i n i m a n n, H. R. (1986): Seilkraneinzatz in der Schwe2. C o n w a y, S. (1976): Logging practices. Miller Freeman izer Alpen - Eine untersuchung iiber Gelandererhaltnisse, die Er- publications, Inc. USA, p. 186-268. schliessung und den Einsatz verschiedener Seilanlagen. Dissertati |
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 20 <-- 20 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Ž. Ivanović: IZNOŠENJE TRUPACA HRASTA LUŽNJAKA ŽIČAROM STEYER KSK 16 Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 75—90 on Eidgenossiche technische Hochschule Nr 7929. Zurich: AD AG Co. 511 S. Administration & Druck AG. 169 S. 8. T i z e s n i o w s k i, A. (1993): Holzernte im Bauernwald des 5. K o š i r, B. (1987): Povijesni razvoj žičara u Sloveniji: Meha- Gebirges. Beitrage zur forstlichen Verfahrenstechnik, Hochschulnizacija šumarstva XII, 3-4, str. 40-42. verlag AG an der ETH Ziirich, 33-45 S. 6. K r p a n, A. P. B. (1988): Neke značajke sušenja hrasta lu- 9. S t a m p f e r, K. (1994): Seilbringung in Osterreich. Internažnjaka (Quercus robur L.) sa stanovišta eksploatacije šuma. Glasnik tionaler Sommerhochschulkurs "Umveltvertragagliche Forstwirtza šumske pokuse 25, str. 111-121. schaft" BOKU, Wien, 1-13 S. 10 * FAO 7. P e s t a 1, E. (1961): Seilbahnen und Seilkrane fur den Holz- Forestry paper 24, (1981): Cable logging systems. und Materialtransport. Wien/Miinchen; Verlag Georg Fromme & FAO, Rome, p. 105. CONCLUSIONS: This paper is a study on the possibilities of using the KSK 16 cable crane in hauling the pedunculate oak logs under the conditions of highly moist lowland forest soils. Broad studies of work and time were done within the field research, resulting in the survey of 339 circles by the stopwatch study, according to the previously detailed time classification and whole- day work surveys. The average load was 2,55 m3 counting 2,18 pes of logs. The volume of the mean log is 1,17 m3 length 4,9 m, peeled-log-diameter 55 cm. The biggest log diameter was 90 cm, length 9,2 m, the biggest volume 4,2 m3. Out of the 49,7% of the whole surveyed time, 15,7% was spent on full wagon drive, 15,0% on loading, 12,1% on empty drive and6,9% on unloading. Of the total surveyed time, 50,3% was spent on the general times. The major part of the general time, 62,9% refers to technical breaks. Mealbreaks took 26,6% from the general times, 7,5% from occasional jobs and 2,1 %from preparatory finishing time. Additional time was 23,9% of the effective time. During cable crane survey the average output was 67,42 m3/day. Effective circle time is 9,03 minutes; total circle time together with the chosen additional time: 11,19 min. Average time standard is 4,39 min/m3, and the average expected daily output 102,5 m3. The average speed of empty wagon drive is 2,68 m/s, full wagon 2,06 m/s. The surveyed times of full and empty wagon drive were equalized with the straight-line equation. They grow with the increase of the haul distance, the more inclined growth being up to 300 m distance. The average line pull speed with chokers is 0,57m/s, side haul 1,14 m/s, the ratio being 1:2. The average line pull and haul distance is 17,5 m. Time input for the two operations proportionally increases with the increased distance, the haul speed behaving similarly. The line pull speed grows up to 25 m and drops afterwards. Time standard is equally proportional, and the daily output is a conversely proportional value, to haul distance. Time standard for 75 m is 2,95 min/m3, and 5,53 min/m3 for 575 m. The daily output for 75 m is 152,54 m3, 81,37 m3 for 575m. The output decrease factor shows that the 350 m-output is by 30%, the one of 500 m by 40% lower when compared to the 100 m-output. The working time of the cable crane takes 72,3% of the efficient time or 35,8% of the total surveyed time. By reducing the general times down to the level of the additional times, the working time would amount to 58,3% in re- alation to the total time. Key words: cable crane, lowland, work and time study, time standard, producibility. |