DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1995 str. 9 <-- 9 --> PDF |
A. P. B. Krpan, Z. Ivanović: IZNOŠENJE TRUPACA HRASTA LUŽNJAKA ŽIČAROM STEYER KSK 16 Šumarski list br. 3, CXIX (1995), 75—90 Unutar efektivnog vremena za punu vožnju i rad na sječini troši se podjednako vremena. Za te operacije trošilo se više vremena u odnosu na druge operacije privlačenja drva žičarom. Za punu vožnju kolica troši se svega 1,3 puta više vremena nego za praznu vožnju. Puna i prazna vožnja odvijala se na udaljenosti do najviše 575 m. Za istovar troši se 2,17 puta manje vremena nego za utovar. Potpuno jednak navedenom je odnos između utroška vremena za zahvate vezanja tovara i odvezivanja tovara. Polovica vremena rada na sječini otpada na vezanje trupaca. Isti odnos zapaža se kod odvezivanja tovara, za koji zahvat se troši polovica ukupnog vremena istovara. Unatoč velikom udjelu općih vremena proizvodnost žičare u navedenim uvjetima rada je znatna. Ostvareni prosječni dnevni učinak od 67, 42 m3, odnosno 8, 42 m3 po satu rada. Prema ostvarenom učinku i ugovorenoj cijeni rada po jedinici proizvoda od 87 kn/m3, dnevna zarada poduzetnika iznosila je 5.873,34 kn. 2.2.2 POGONSKO VRIJEME ŽIČARE Operating time Pogonsko vrijeme žičare je vrijeme rada stroja u smislu izvršenja radnog naloga, a može se definirati kao vrijeme kada se užad svrsishodno pokreću. Iz strukture efektivnog vremena (tablica 2) moguće je precizno utvrditi pogonsko vrijeme. U pogonsko vrijeme bez sumnje pripadaju varijabilna vremena pune i prazne vožnje kolica, zatim dio vremena utovara koji se odnosi na zahvate spuštanja užeta sa čokerima, napinjanje vučnog užeta, postrano privlačenje i podizanje tovara. Prilikom istovara pogonsko vrijeme čine zahvati spuštanja tovara i podizanja užeta sa čokerima. Kako se može vidjeti u tablici 3 pogonsko vrijeme žičare čini 72,3% efektivnog vremena, odnosno 35,8% ukupnog vremena rada. U cilju boljeg iskorištenja strojeva i sniženja troškova strojnog rada kao i pratećih troškova teži se povećanju udjela efektivnog vremena, a onda i pogonskog vremena u dnevnom radnom vremenu. Kod nekih strojeva angažiranih na radovima eksploatacije šuma pogonsko vrijeme dostiže preko 80% dnevnog radnog vremena, ali takve vrijednosti kod traktora pa i forvardera koji rade u našim uvjetima nisu zabilježene prilikom snimanja. 2.2.3 OPĆA VREMENA — Delay times Opća vremena čine prekidi nastali tijekom rada iz najrazličitijih uzroka, povremeni radovi i pripremno — završno vrijeme. Prekidi su podijeljeni na tehničke, opravdane, neopravdane i prekide za jelo. Tehnički prekidi pomno su proučavani, jer su po učestalosti i trajanju najzastupljeniji čineći 62,9% općih vremena. Zabilježeno je osam izvora tehničkih prekida. Prekidi najduljeg trajanja vezani su za sustav užadi i čine 55,7% svih općih vremena, odnosno 88,6% svih tehničkih prekida. Svi ostali tehnički prekidi čine 7,2% općih vremena. Prekid za jelo je drugi po trajanju čineći 26,6% općih vremena, povremeni radovi 7,5%, a opravdani i neopravdani prekidi prisutni su sa zanemarivo malim udjelom. Pripremno-završno vrijeme čini 2,1% općih vremena. Znatan udio tehničkih prekida, posebice tehničkih prekida zbog užadi, može se pripisati velikoj obujmenoj, odnosno ukupnoj masi tovara (preko 5,5 t), nenaviknutosti operatera na takva opterećenja te dotrajalosti užadi. Odmori i osobni prekidi, s obzirom na broj radnika, nisu utjecali na rad žičare. Stoga ih ne nalazimo zabilježene u snimačkim listovima. Opća vremena, kako je poznato, izvorišta su dodatnog vremena. 2.2.4 DODATNO VRIJEME — Allowance Iz općih vremena izlučeno je dodatno vrijeme na način kako je to prikazano u tablici 5. Dodatno vrijeme za radove u eksploataciji šuma moguće je realno utvrditi tek dugotrajnim snimanjem jednom od priznatih metoda snimanja ali isključivo uz snimku radnog dana. Dodatno vrijeme čine prekidi nastali tijekom rada bez krivnje radnika, pa se stoga istima moraju priznati, zatim povremeni radovi, odmori te pripremno-završno vrijeme. U ovom slučaju iz općih vremena isključeni su tehnički prekidi pojedinačnog trajanja preko deset minuta, neopravdani prekidi i vrijeme za jelo. Vrijeme za jelo (objed) prekid je rada za vrijeme kojeg se unosi energija potrebna za održavanje radne sposobnosti radnika. U studiju rada i vremena pristupa mu se dvojako - ili se uključuje u dnevno radno vrijeme koje tada iznosi 480 min/dan, ili se isključuje iz dnevnog radnog vremena koje tada iznosi 450 min/dan. Zavisno o navedenom, prekid za jelo jest sastavni dio dodatnog vremena ili nije. Postupivši na opisani način prihvaćeno je dodatno vrijeme od 23,9%. Takva vrijednost dodatnog vremena odgovara, prema dosadašnjim čvrstim spoznajama iz dugogodišnjih istraživanja, za rad traktora na privlačenju drva. Kako je ovo prvo praćenje rada žičare u našim nizinskim, a što se tiče dodatnog vremena i u drugim uvjetima, dobiveno dodatno vrijeme mora se potvrditi ili korigirati daljnjim ozbiljnjim istraživanjima. |