DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1995 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Đ. Rauš: KARTIRANJE ŠUMSKE VEGETACIJE


nisu vezane za određenu biljnu asocijaciju, pojavljuju
se ipak samo u nekim njezinim tvorevinama i odjeljuju,
diferenciraju tako te tvorevine od onih ostalih u kojima
ih nema. Subasocijacije nazivamo tako da korjenu neke
značajne vrste dodamo dočetak -etosum.


Fitocenološke karte daju najbolji pregled cjelokupnog
inventara, odnosno pregled međusobnog odnosa
produktivnih i neproduktivnih šumskih, poljoprivrednih
i ostalih površina nekog užeg ili šireg područja. Fitocenoze
nisu samo florno jasno omeđene jedinice, već
one implicitno održavaju i posebnu fizionomiju, rasprostranjenost,
geološku podlogu i tip tla, uvjete makro klime
i mikro klime te edafska i druga svojstva.


Šumarski list br. 4, CXIX (1995), 125—132


Na osnovi raširenosti pojedinih fitocenoza neko se
područje najlakše može podijeliti na rajone s obzirom
na introdukciju (proširenost areala) određenih vrsta ili
za očetinjavanje.


Vegetacijska karta korisno služi pri klimatološkim,
pedološkim, gospodarskim, uređajnim i drugim istraživanjima.
Također na osnovi zajednica mogu se utvrditi
kapacitet i bonitet lovišta. Na osnovi vegetacijskih istraživanja
i kartiranja, a što zajedno ide, mogu se odrediti
rezervati za zaštitu prirode.


Zbog toga vegetacijska karta mora biti osnovica niza
gospodarskih tehničko-tehnoloških zahvata na terenu.


.*;>.


.S7. 2. Bukova šuma s trepavičastim šašem na Bilogori (Foto: ./. SI. 3. Šuma crne topole u Šarengradskoj adi (Foto: Đ. Rauš)
Vukelić) Fig. 3. Black Poplar Forest in Šarengradska ada (Photo: Đ. Rauš)
Fig. 2. Beech Forest with Sedge on Bilogora Mountain (Photo: J.
Vukelić)


BOJE NA KARTI I NJIHOVO ZNAČENJE — COLOURS ON MAP AND THEIR MEANING


Zasada još ne postoji međunarodna konvencija o upopreporuka
sastoje se u tome da boje koje prikazuju odretrebi
boja pri kartografskom prikazivanju i obilježavađene
biljne zajednice u okviru istoga biljnog geografnju
pojedinih biljnih zajednica. Postoje, međutim, preskog
područja trebaju održavati ekologiju, odnosno žiporuke
donesene na međunarodnom simpoziju, održavotne
uvjete određenih biljnih zajedinica, a da način uponome
u Toulluseu (Francuska) 1960. godine o upotrebi rabe boje odražava stupanj razvoja neke zajednice (Supojedinih
boja i načinu prikazivanja pojedinih tipova gar 1978).
vegetacije, kojih smo se i mi držali. Temeljna načela tih


KARTOGRAFSKI PRIKAZ POJEDINIH FIZIONOMSKIH OBLIKA VEGETACIJE
CARTOGRAF1C PRESENTATION OF THE INDIVIDUAL PHYSIOGNOMIC FORMS OF VEGETATION


Hrvatska po svom geografskom položaju pripada Iako je moguće da čitava površina Hrvatske bude
šumskom području Europe, što znači da razvoj vegetaobrasla
šumom, u stvarnosti je ona obrasla šumom sacije
teče progresivno tako dugo dok se na nekoj površimo
djelomično, a ostali dio površine je, zahvaljujući tini
ne razvije visoka šuma (šuma nastala iz sjemena), pa sućgodišnjim čovjekovim aktivnostima (antropogenim
takav završni (terminalni) oblik šumske vegetacije nečimbenicima),
obrastao različitim oblicima »nešumske«
kog područja označavamo kao klimaks. vegetacije, travnjacima, livadama, močvarama itd., te