DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1995 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Đ. Rauš: KARTIRANJE ŠUMSKE VEGETACIJE


napokon pretvoren u poljoprivredne, obradive površine
(oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi itd.). Svaka je od
takvih površina obrasla značajnom vegetacijom.


Da bismo sve takve vrlo karakteristične fizionomske
oblike vegetacije što adekvatnije prikazali grafički
na vegetacijskoj karti, sve smo šumske oblike vegetacije
izgrađene od drvenastih vrsta ili razvijene u obliku
grmova prikazali širim ili užim crtama u boji kojoj pri


Šumarski list br. 4, CXIX (1995), 125—132


pada klimatogena vegetacija određenog područja. Sve
oblike vegetacije izgrađene od zeljastih biljaka koje tvore
gusti sklop (travnjaci, pašnjaci, livade), označili smo
crtama i određenim znakovima između njih u boji klimatskozonske
vegetacije područja. Biljne zajednice izgrađene
od zeljastih biljaka, ali vrlo malene pokrovnosti,
označili smo određenim znakovima također, u boji
klimatozonske vegetacije.


ZAKLJUČAK — CONCLUSION


Na temelju 30-godišnjeg iskustva i rada na kartiranju
šumske vegetacije autor donosi ove zaključe:


1. Kartiranje šumske vegetacije i izrada šumsko vegetacijskih
karata ima golemo značenje za šumarstvo.
2. Na temelju fitocenoloških karata planiraju se svi
ostali radovi u šumarstvu.
3. Temeljni istraživački rad u šumarstvu oslanja se
na fitocenološke karte i osnovne inventarske jedinice
asocijacije i subasocijacije.
4. U članku su navedene osnovne upute za rad na
kartiranju naših šuma.
5. Šumska vegetacija se u prirodi ne ponaša statički,
več je to dinamični ekosustav koji se mijenja zbog promjene
sinekoloških uvjeta, pa je prilikom izrade nove
gospodarske osnove (za novo 10-godišnje razdoblje) potrebno
ponovo kartirati šumsku vegetaciju određene gospodarske
jedinice i priložiti novu vegetacijsku kartu
uz uređajni elaborat.
LITERATURA — LITERATURE


B e r t o v i ć, S., (1961): Istraživanje šuma i šumskih staništa. Šumarski
list br. 9-10. Zagreb.


Cestar, D., H r e n, V., K o v a č e v i ć, Z., M a r t i n o v i č, J.,
P e 1 c e r, Z. (1986) Uputstva za izradu karte ekološkogospodarskih
područja (II) SR Hrvatske, Radovi, Šumarski
institut Jastrebarsko, br. 4.


F u k ar ek, P. (1961): Istraživanje i kartiranje šumske vegetacije i
šumskih fitacenoza u Bosni i Hercegovini. »Narodni šumar«,
Sarajevo.


Horvat, I., Horvatić, S., Gračanin, M., T o m a š i č, G,
E m., H. i M a k s i ć, B., (1950): Priručnik za tipološko
istraživanje i kartiranje vegetacije, Nakladni Zavod Hrvatske,
Zagreb.


H o r v a t, I., (1959): Potreba i značenje pregledne vegetacijske
karte Jugoslavije, Biološki glasnik 12, Zagreb
Rauš , Đ., (1972): Karta šumskih zajednica Spačvanskog bazena i
okolice Vinkovaca, GZH, Zagreb.
Rauš , Đ., (1973): Vegetacijska karta fakultetske šume »Lubardek
« kod Lipovljana, GZH Zagreb.
Rauš , Đ., (1973): Vegetacijska karta fakultetske šume »Opeka«
kod Lipovljana. GZH, Zagreb.
Rauš , Đ., (1974): Šumske fitocenoze i vegetacijska karta šuma
jugoistočne Slavonije, Centar JAZU, Vinkovci.
Rauš , Đ., (1974): Karta šumskih zajednica gospodarske jedinice
»Josip Kozarac« kod Lipovljana. GZH, Zagreb.
Rau š,Đ., (1975): Vegetacijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu
Spačva. Glasnik za šumske pokuse br. 18, 225-346, Zagreb.


Rauš , Đ., (1975): Fitocenološka karta gospodarskih jedinica Kupjački
vrh i Belevine u fakultetskoj šumi Zalesina. GZH,
Zagreb.


Rauš , Đ., (1976): Vegetacijska karta fakultetske šume »Duboka«
kod Velike. GZH, Zagreb.


Rauš , Đ., (1977): Fitocenološka karta gospodarske jedinice Sungerski
lug. GZH, Zagreb.


Rauš , Đ., (1979): Rezultati dvanaestogodišnjih (1966-1977) istraživanja
i kartiranja slavonskih i baranjskih šuma. Osječki
zbornik XVII, Osijek.


Rauš , Đ., (1982): Rezultati petnaestogodišnjih (1966-1980) istraživanja
i kartiranja slavonskih i baranjskih šuma. Šum. list
45:93-105, Zagreb.


R a u š, Đ., N, Š e g u 1 j a & V. T o p i č, (1984): Vegetacijska karta
SR Hrvatske 1:50000 Sekcija Vinkovci 1, 2, 3, 4; Osijek 1,
2, 3, 4; Bač. Palanka 3; Bjeljina 1,2; Tuzla 2 i Sombor 1,3,


4. Vojno geografski institut Beograd.
Rauš , Đ., (1984): Fitocenološka karta nastavno-pokusnog šumskog
objekata Rab. 1:5000. GZH, Zagreb.
R a u š, Đ., (1985): Primjena šumarskih znanosti u šumarstvu Slavonije
i Baranje. Šum. list 7-8:329-339, Zagreb.
Rauš , Đ., (1987): Šumarska fitocenologija (udžbenik). Sveučilišna
naklada Liber, Zagreb.
Rauš , Đ., (1987): Značenje šumarske fitocenologije u uređivaju
šuma. Glas.šum.pokuse, posebno izdanje 3:71-76, Zagreb.


R a u š, Đ. & J. V u k e 1 i ć, (1988): Fitocenološka karta nastavnopokusnog
šumskog objekta Dotršćina. Zavod za kartografiju
Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


Rau š,Đ. & S. M at i č, (1990): Vegetacijska i uzgojna istraživanja
u GJ »Vukovarske dunavske ade« PJ Šumarije Vukovar Šum.
list 1-2:5-44, Zagreb.


Rauš , Đ., (1990): Sukcesija šumske vegetacije u bazenu Spačva u
razdoblju 1970-1989. god. Šum. list 9-10:341-356, Zagreb.
Rauš , Đ., (1994): Karta šumskih zajednica Pokupskog bazena.
GIS i Kartografija, Forgis d. o. o., Zagreb.
R a u š, Đ., N. Š e g u 1 j a & V. T o p i č, (1994): Vegetacijska karta