DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1995 str. 20 <-- 20 --> PDF |
F. Mrva, Z. Perić: KLIJAVOST I SADRŽAJ VLAGE KLONSKIH UZORAKA . . . održavanja životne sposobnosti sjemena (od 2 ili 3 pa čak i do 15 godina). Dehidracija nije samo prirodno stanje tih vrsta u zrelosti, već se takvo sjeme zbog niskog i stabilnog sadržaja vlage može iskoristiti za dulju dobu čuvanja. Sjeme šumskih vrsta drveća podvrgnuto je izrazitoj periodičnosti uroda. Kod četinjača se puni urodi ovisno o vrsti, javljaju svakih 4—5 godina. Kod europskog ariša se prema Vincentu (1965) u europskom sredogorju urodi pojavljuju svake 2—3 godine. Sjeme iz takvih uroda, koje se ne utroši u prvoj godini u rasadničkoj proizvodnji, spravlja se na čuvanje u posebne komore hladnjača ili pak u veće hladnjake. Optimalni učinak postiže se ako se sjeme prosuši na stupanj vlage Šumarski list br. 4, CXIX (1995), 133—138 3—8% i smjesti u hermetički zatvorene staklene ili aluminijske posude i čuva na temperaturi od 1 do 50C. Za dulju dobu čuvanja mogu se upotrijebiti i zamrzivači gdje se sjeme čuva na temperaturama do —180C s istim postotkom vlage kao i kod čuvanja iznad točke zamrzavanja. Uzorci sjemena u manjim količinama koji služe za znanstvene potrebe mogu se čuvati u kućnim hladnjacima kombiniranim sa zamrzivačima ili pak u drvenim, dobro zatvorenim, vitrinama. Za uspješnu upotrebu sjemena u proizvodnji sadnica od bitnog je značenja njegova dobro očuvana vijabilnost izražena postotkom isklijalih biljaka iz danog broja sjemenki. MATERIJAL I METODE — Material and methods U ovom istraživanju ispitivana je klijavost sjemena europskog ariša (Larix decidua Mili.) na 22 klonska uzorka koji potječu iz sjemenske plantaže Klokočevac, Živog arhiva i klonske rezerve (A-polje) u Šumarskom institutu, Jastrebarsko. 11 uzoraka iz roda češera 1989. godine bilo je čuvano u tri različite okoline, dok je drugih 11 uzoraka pripadalo svježe istrušenom sjemenu iz uroda 1992. godine. Sjeme iz dviju okolina tj. ono koje je bilo spravljeno u dobro zatvorenu drvenu vitrinu iz panel ploča kao i ono u kućnom hladnjaku, bilo je čuvano u papirnatim vrećicama koje su sve bile stavljene u jednu veću vrećicu iz polietilenske folije. U trećoj okolini u posebnoj komori hladnjače nije se čuvalo sjeme već su neistrušeni češeri ostali u većim polietilenskim vrećicama i za probe klijavosti sjeme se uvijek ponovno ručno istrusilo. Klijavost je bila ispitivana u Krstićevoj klijalici na temperaturi 20—30°C na podlozi filter papira u trajanju od 21 dan, a energija klijavosti — nakon 10 dana (Regent 1980). Za 7 klonskih uzoraka iz Živog arhiva od kojih su 4 bila čuvana u drvenoj vitrini, a 3 uzorka u hladnjači, početna klijavost (1990.) ispitivana je na standardnoj veličini uzoraka od po 400 sje menki. Analizu klijavosti ovih uzoraka obavio je laboratorij za sjemenarstvo Odjela za oplemenjivanje i sjemenarstvo, Šumarskog instituta, Jastrebarsko, koji je bio još tada smješten u Rijeci. 1992. godine klijavost je ispitana na svim klonskim uzorcima u laboratoriju za sjemenarstvo istog Odjela u Jastrebarskom. Zbog reduciranih količina sjemena u pojedinih klonova bilo je za ovu drugu probu klijavosti nužno prilagoditi veličinu uzoraka raspoloživom broju sjemenki. Iz tog razloga klijavost je testirana na uzorcima od 100 sjemenki. Pripremu uzoraka te utvrđivanje energije i postotka klijavosti obavila je druga laborantska ekipa. Prije uzimanja uzoraka za naklijavanje utvrđena je u sve tri okoline kao i na svježim uzorcima sjemena vlaga u sjemenu prema postojećim standardima (bivši JUS) tj. iz razlike u težini prije i poslije sušenja sjemena (na 130°C). Isto tako bile su mjerene i temperature u nekoliko navrata, a podaci su iskazani u rasponima. Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi životnu sposobnost sjemena nakon 28mjesečnog čuvanja, te utjecaj okoline na gubitak klijavosti. REZULTATI — Results Energija klijavosti iz 1990. godine označena kao početna energija klijavosti za grupe klonskih uzoraka čuvanih u drvenoj vitrini u hladnjači je visoka te varira s obzirom na klijavost u rasponu od samo 2,6 do 0,6% (Tablice 1 i 2). Nakon 28 mjeseci čuvanja u istim okolinama raspon je nešto veći, 0,5 do 5,3%. Za grupu klonskih uzoraka čuvanih u kućnom hladnjaku kod kojih nije određena početna energija klijavosti, razlika između energije i klijavosti je najveća, 9,5%. U dvjema grupama svježeg sjemena (A-polje i Klokočevac) energija kli javosti je gotovo izjednačena s klijavošću, a razlike su 0,7 odnosno 0,27%. Varijabilnost klonskih uzoraka u energiji klijavosti veća je nakon čuvanja sjemena u razdoblju od 28 mjeseci u odnosu na početnu. To naročito vrijedi za uzorke spravljene u hladnjaču gdje su i energija i klijavost drastično smanjene. Općenito uzevši energija klijavosti je u grupama čuvanog sjemena (osim one iz hladnjače) vrlo visoka što dokazuje visoku kvalitetu ispitivanog sjemena. |