DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1995 str. 23 <-- 23 --> PDF |
F. Mrva, Z. Perić: KLIJAVOST I SADRŽAJ VLAGE KLONSKIH UZORAKA . . Šumarski list br. 4, CXIX (1995), 133—138 UZORCI: Larix decidua Mili. Samples of Larix decidua Mill. UVJETI ĆUVANJA - Storage conditions DRVENA VITRINAH HLADNJAČA Freezing room I HLADNJAK - Refrigerator SVJEŽE SJEME - Fresh seed 612 53,7 44.3 42,0 39,4 in Hi BJEM. ARIV i WHIV puwr 1 1690 1992 1990 1992 1992 1992 1992 GODINE TESTIRANJA KLUAVOSTI - Testing y«** of ootminrtjilfty Graf. 1. — KLIJAVOST GRUPA KLONSKIH UZORAKA SJEMENA ČUVANIH 28 MJESECI U 3 RAZLIČITE OKOLINE U UZORCI: Larix decidua Mill. Samples of Larix decidua Mill. UVJETI ĆUVANJA - Storage conditions EU DRVENA VITIRINA SL HLADNJAČA - Freezing room HLADNJAK - Refrigerator SVJEŽE SJEME - Fresh seed Temp.´ C 15-22 2-18 Graf. 2. — SADRŽAJ VLAGE U SJEMENU I TEMPERATURE ČUVANJA GRUPA KLONSKIH UZORAKA U 3 RAZLIČITE OKO USPOREDBI SA SVJEŽIM UZORCIMA SJEMENA. LINE U USPOREDBI SA SVJEŽIM SJEMENOM. Graph 1 — Germinability in groups of clonal seed samples stoGraph 2. — Seed moisture content and storage temperatures in red during 28 months at 3 different environments in comparison groups of clonal samples at 3 different environments in comparison with groups of fresh seed samples. with fresh seed. RASPRAVA — Discussion Spremanje i čuvanje sjemena nakon uroda ima veliku praktičnu vrijednost za održavanje njegove životne sposobnosti i uporabnosti bilo za znanstvene potrebe bilo u komercijalnoj proizvodnji sadnica. To je naročito važno kada su urodi veći, a svo sjeme se ne može odmah upotrijebiti u sjetvi već se mora čuvati najmanje godinu dana do sljedeće sjetve. O čuvanju sjemena postoje brojna iskustva iz stare sjemenske prakse. Tako Vincent , 1965. godine u svojoj knjizi »Šumsko sjemenarstvo« navodi podatke za smreku daje sjeme istrušeno iz češera koji su bili pohranjeni u zračnoj »šupi« 4 godine, imalo klijavost 86%. Isti autor iz vlastitih istraživanja navodi za istu vrstu daje sjeme čuvano u češerima na zračnom tavanu 4 godine imalo klijavost 72%, a čuvano u suhoj negrijanoj prostoriji 76,7%, sjeme pak istrušeno iz istih partija svježih češera i u istim uvjetima čuvanja, imalo je nakon iste dobe čuvanja klijavost 54 i 43%. U modernoj sjemenarskoj praksi sjeme se trušnicama, sjemenarnicama i rasadnicima čuva, kao stoje već u uvodu ovog rada spomenuto, u hermetički zatvorenim aluminijskim ili staklenim posudama. Optimalan sadržaj vlage u sjemenu od 3—8% jednako je značajan bez obzira da li se sjeme čuva iznad točke zamrzavanja do 50C ili ispod na —180C. Vincen t (1965) preporuča, iz vlastitih istraživanja, za čuvanje ariševog sjemena u posudama optimalnu vlagu od 7—10%. U klonskim uzorcima sjemena ariša koji su bili čuvani u 3 različite sredine; u drvenoj vitrini, hladnjači i kućnom hladnjaku vlaga u sje menu je bila s vrijednostima 10,8%, 12,4% i 12,9% viša. To se može lako objasniti time što je sjeme nakon ručnog trušenja, prije stavljanja u papirnate vrećice, bilo zračno prosušeno i poslije poprimilo vlagu sredina (drvena vitrina i kućni hladnjak) u kojima je čuvano. Za sjeme čuvano u češerima u hladnjači u zatvorenim vrećicama iz polyetilenske folije, početna vlažnost češera sa sjemenom ostala je najbolje konzervirana. Visoke vrijednosti za klijavost nakon 28 mjesečnog čuvanja u drvenoj vitrini u kojoj je klijavost čak i neznatno povećana u odnosu na početnu, kao i za uzorke iz hladnjaka, jasno ukazuju da vlaga u sjemenu nije imala ovdje bitan utjecaj. Iako grupe uzoraka sjemena pripadaju dvjema »breeding « populacijama (živi arhiv, sjemenska plantaža), klonovi su iz istog nalazišta, puni urod 1989. godine zabilježen je na oba mjesta (M r v a, 1994). Razlike izme đu grupa mogu se pripisati slučajnom izboru klonskih uzoraka koji su u drvenoj vitrini imali veliku početnu klijavost. Metodički bi bilo bolje kada bi se u svim sredinama čuvali isti klonski uzorci, no ta činjenica ne umanjuje vrijednost dobivenih rezultata, jer je ovdje najvažnija klijavost nakon dobe čuvanja. Uzorci svježeg sjemena iz uroda 1992. godine pokazuju za ariš (Mrva 1994) isto tako visoke vrijednosti, koje mogu biti dobra usporedba s nalazima klijavosti čuvanih uzoraka. Pojava šetnih insekata naročito Megastigmus seitneri Hoffm. u hladnjači koja je drastično smanjila relativno visoku početnu klijavost, može se objasniti i masom ču |