DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1995 str. 25 <-- 25 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI AKCIJA ZA OČUVANJE MEDITERANSKIH ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA 0. SOUVANNAVONG, M. MALAGNOUX1 & PALMBERG — LERCHE FOREST RESOURCES DIVISION Mnogi su pisci i slikari iskazali bogatstvo i različitost krajolika Mediterana, gdje se forme i boje, svjetlo, reljef i vegetacija prekrasno kombiniraju. Potretirani krajolici uključuju prirodne ekosustave i površine na kojima je nazočan utjecaj čovjeka: šume cedrova u sjevernoj Africi, šume borova Kalabrije u južnoj Italiji i na otoku Korzici, jelove šume u Grčkoj i Turskoj, čiste površine i zimzelene šume hrasta crnike u Španjolskoj, plodne vrtne oaze u Siriji, karakterizirane topolama i voćkama. Mediteranski krajolik je jedinstvena kombinacija harmonije, kontrasta i različitosti. U ovom radu koncept »mediteranska regija« i »Mediteran« odnosi se više na geografiju nego na regionalne zone. Mediteranska vegetacija je u najvećoj mjeri rezultat klimatskih prilika karakteriziranih dugim, toplim i suhim ljetom, te neregularnim ali intezivnim zimskim oborinama. Ovakvi uvjeti vode ka veoma ozbiljnom riziku od vatre u ljetnim mjesecima, potenciranim suhim vjetrovima i jakom solarnom radijacijom. Za vrijeme zime prisutan je problem vodene erozije. Mediteran također obilježava velika mozaična fragmenti- Vialle delle Terme di Caracalla 00100 Rome, Italy UVOD — MEDITERANSKI OKOLIŠ ranost tipova vegetacije, koja je uvjetovana mikro-varijacijama klimata, topografije i zemljišta, vezano dugom povješću humane civilizacije. Mediteran se vrlo često pokazuje kao floristički uniforman i često se puta označava »kao regija maslinovih stabala «. Međutim, treba naglasiti daje Mediteran floristički vrlo bogat, sadrži oko 25000 vrsta višeg bilja, od kojih je oko polovice endemično. Pojedine vrste drveća, kao npr. hrast crnika (Quercus ilex), alepski bor (Pinus helepensis), imaju širok areal rasprostranjenja, ali većina ostalih vrsta ima manju učestalost i obično je restrigirana malim arealom rasprostranjenja kao npr. Cedrus brevrifolia i Quercus alnifolia, čije je nalazište samo na Cipru. Mnoge, relativno rasprostanjene vrste, kao npr. Pinis nigra i Cupressus sempervirnes, karakterizirane su disjunktnim arealom rasprostranjenja. Mediteranski bazen čini 11 % svetske zemljišne površine, dok šume i šumsko zemljište čini samo 3% svjetske površine šuma i šumskog zemljišta, sa samo 2% volumena dubećih stabala. Sve ovo uvjetuje daje pozornost posvećena šumama i šumarstvu na ovim prostorima minorna. Na jugu i istoku mediteranskog bazena, deforestacija i degradacija šumskog zemljišta je ubrzana kroz konverziju šuma i šumskih tala u poljoprivredna zemljišta te prekomjernu ispašu, što rezultira bujicama u brdskim krajevima i nastajanjem pustinja u sušnim krajevima. U sjevernom i zapadnom dijelu, šumska zemljišta su često puta napuštena, šume neuređene i izvrgnute požarima. Povećani priliv turista u pojedinim dijelovima mediteranskog bazena je dodatan pritisak na ovaj krhki ekosustav. Između 1981. i 1990., prosječna godišnja deforestacija u tropima iznosila je 0,8% dok je u razvijenim zemljama mediteranskog bazena stopa deforestifikacije procijenjena na 1,0%. Ova visoka stopa nestajanja šuma na području mediteranskog bazena zabrinjava znanstvenike, dok široki krug pučanstva s ovim problemom nije upoznat, a oni koji donose odluke često ignoriraju izneseni problem. Zbog toga se akciji na konzervaciji i sustavnom korištenju šuma i šumskog zemljišta, uz očuvanje genofonda pojedinih vrsta šumskog drveća, mora dati prioritet. MEĐUNARODNE INICIJATIVE U MEDITERANSKOM ŠUMARSTVU Ocjenjujući vrijednost šuma u mediteranskom bazenu, šumarski sastanak na IX. međunarodnom kongresu poljo- Secretarv Silva Mediterranea c/l Fao privrede i šumarstva u Madridu 1911, preporučio je kriterije i mehanizme koji će imati za cilj olakšanje suradnje u izučavanju problema vezanih za mediteranske šume, pa je u tu svrhu 1922. godine osnovan časopis »Silva Mediterranea «. Jedna od glavnih zadaća časo piša »Silva Mediterranea«, koji od 1948. godine djeluje u okviru FAO, je koordinacija šumskih istraživanja na Mediteranu. Ova aktivnost kompletirana je radom ostalih relevantnih FAO statutarnih tijela, uključujući FAO »Panel of Experts on Forest Gene Resources«, |