DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1995 str. 25     <-- 25 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI


AKCIJA ZA OČUVANJE MEDITERANSKIH ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA


0. SOUVANNAVONG, M. MALAGNOUX1 & PALMBERG — LERCHE
FOREST RESOURCES DIVISION
Mnogi su pisci i slikari iskazali bogatstvo
i različitost krajolika Mediterana,
gdje se forme i boje, svjetlo, reljef i
vegetacija prekrasno kombiniraju. Potretirani
krajolici uključuju prirodne
ekosustave i površine na kojima je nazočan
utjecaj čovjeka: šume cedrova u
sjevernoj Africi, šume borova Kalabrije
u južnoj Italiji i na otoku Korzici, jelove
šume u Grčkoj i Turskoj, čiste površine
i zimzelene šume hrasta crnike u
Španjolskoj, plodne vrtne oaze u Siriji,
karakterizirane topolama i voćkama.
Mediteranski krajolik je jedinstvena
kombinacija harmonije, kontrasta i različitosti.


U ovom radu koncept »mediteranska
regija« i »Mediteran« odnosi se više
na geografiju nego na regionalne zone.


Mediteranska vegetacija je u najvećoj
mjeri rezultat klimatskih prilika karakteriziranih
dugim, toplim i suhim ljetom,
te neregularnim ali intezivnim zimskim
oborinama. Ovakvi uvjeti vode ka
veoma ozbiljnom riziku od vatre u ljetnim
mjesecima, potenciranim suhim
vjetrovima i jakom solarnom radijacijom.
Za vrijeme zime prisutan je problem
vodene erozije. Mediteran također
obilježava velika mozaična fragmenti-


Vialle delle Terme di Caracalla
00100 Rome, Italy


UVOD — MEDITERANSKI OKOLIŠ


ranost tipova vegetacije, koja je uvjetovana
mikro-varijacijama klimata, topografije
i zemljišta, vezano dugom povješću
humane civilizacije.


Mediteran se vrlo često pokazuje kao
floristički uniforman i često se puta
označava »kao regija maslinovih stabala
«. Međutim, treba naglasiti daje Mediteran
floristički vrlo bogat, sadrži oko
25000 vrsta višeg bilja, od kojih je oko
polovice endemično. Pojedine vrste
drveća, kao npr. hrast crnika (Quercus
ilex), alepski bor (Pinus helepensis),
imaju širok areal rasprostranjenja, ali većina
ostalih vrsta ima manju učestalost
i obično je restrigirana malim arealom
rasprostranjenja kao npr. Cedrus brevrifolia
i Quercus alnifolia, čije je nalazište
samo na Cipru. Mnoge, relativno
rasprostanjene vrste, kao npr. Pinis nigra
i Cupressus sempervirnes, karakterizirane
su disjunktnim arealom rasprostranjenja.


Mediteranski bazen čini 11 % svetske
zemljišne površine, dok šume i šumsko
zemljište čini samo 3% svjetske
površine šuma i šumskog zemljišta, sa
samo 2% volumena dubećih stabala. Sve
ovo uvjetuje daje pozornost posvećena
šumama i šumarstvu na ovim prostorima
minorna.


Na jugu i istoku mediteranskog bazena,
deforestacija i degradacija šumskog
zemljišta je ubrzana kroz konverziju
šuma i šumskih tala u poljoprivredna
zemljišta te prekomjernu ispašu, što
rezultira bujicama u brdskim krajevima
i nastajanjem pustinja u sušnim krajevima.


U sjevernom i zapadnom dijelu,
šumska zemljišta su često puta napuštena,
šume neuređene i izvrgnute požarima.
Povećani priliv turista u pojedinim
dijelovima mediteranskog bazena je dodatan
pritisak na ovaj krhki ekosustav.


Između 1981. i 1990., prosječna godišnja
deforestacija u tropima iznosila
je 0,8% dok je u razvijenim zemljama
mediteranskog bazena stopa deforestifikacije
procijenjena na 1,0%. Ova visoka
stopa nestajanja šuma na području
mediteranskog bazena zabrinjava znanstvenike,
dok široki krug pučanstva s
ovim problemom nije upoznat, a oni koji
donose odluke često ignoriraju izneseni
problem. Zbog toga se akciji na konzervaciji
i sustavnom korištenju šuma i
šumskog zemljišta, uz očuvanje genofonda
pojedinih vrsta šumskog drveća,
mora dati prioritet.


MEĐUNARODNE INICIJATIVE U MEDITERANSKOM ŠUMARSTVU


Ocjenjujući vrijednost šuma u mediteranskom
bazenu, šumarski sastanak
na IX. međunarodnom kongresu poljo-


Secretarv Silva Mediterranea c/l Fao


privrede i šumarstva u Madridu 1911,
preporučio je kriterije i mehanizme koji
će imati za cilj olakšanje suradnje u
izučavanju problema vezanih za mediteranske
šume, pa je u tu svrhu 1922.
godine osnovan časopis »Silva Mediterranea
«. Jedna od glavnih zadaća časo


piša »Silva Mediterranea«, koji od
1948. godine djeluje u okviru FAO, je
koordinacija šumskih istraživanja na
Mediteranu. Ova aktivnost kompletirana
je radom ostalih relevantnih FAO statutarnih
tijela, uključujući FAO »Panel
of Experts on Forest Gene Resources«,