DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1995 str. 26 <-- 26 --> PDF |
koja usko surađuje s IUFRO. Aktivnosti koje se odnose na genetske resurse čine značajan dio istraživčkih aktivnosti »Silva Mediterranea«, i uključuje pionirske izazove u istraživanju, izmjeni i ocjeni te konzervaciji šumskih genetskih resursa. Medirarranean Action Plan (MAP), prihvaćen 1975. u Barceloni, na Internacionalnoj konferenciji UN o okolišu, bio je prvobitno zamišljen kao kontrola zagađivanja marina odnosno zaštita mora. Međutim, pokazalo se potrebnim da se promijeni mandat MAP u tom smislu, da se aktivnost proširi i na terestičke ekosustave sa socio-ekonomskim aspektima i preporukama. Europska ekonomska zajednica (EEC) prihvatila je 1998. program akcije za zaštitu mediteranskog okoliša uz financijski plan investiranja u programe zaštite okoliša za regije niskog prihoda. U 1988. godini Svjetska banka i Europska investicijska banka su prihvatile program zaštite mediteranskog okoliša, u kojem je definirana politika zaštite okoliša te izvršena identifikacija investicijskih potreba za mediteranske zemlje. Preporuke za asistenciju mediteranskih zemalja u provedbi izvršenja šumarski orijentiranih programa za mediteranske zemlje pod nazivom »Mediterranean Forest Action Programme«, bio je formulitan u časopisu »Silva Mediterranea «. Program je obuhvaćao gospodarenje šumama te konzervaciju biološkog diverziteta i genetskih resursa, a prihvaćen je od zemalja ove regije na FAO sastanku 1993. Istraživački program, kojeg je pokrovitelj »Silva Mediterranea«, prihvaćen je u okviru FAO 1992. godine, a obuhvaća sljedeće aktivnosti: U namjeri zaustavljanja tekućeg trenda umiranja šuma i degradacije šumskih staništa na području Mediterana, uključujući degradaciju ekosustava i gubitak genetskih resursa, potrebno je pojačati aktivnosti na svim razinama, alarmirajući državne uprave te ukazivati na izuzetno značenje prirodnih resursa Mediterana u njihovim jedinstvenim socijalnim, ekonomskim, okolišnim, estetskim i kulturnim vrijednostima. U tom smislu potrebna je promptna razmjena informacija, znanja i genetskog materijala među mediteranskim zemljama. — Selekcija sjemenskih objekata mediteranskih vrsta četinjača za potrebe provedbe programa pošumljivanja; — Selekcija višenamjenskih vrsta drveće za aridne i semilaridne zone; — Uzgoj vrsta Cedrus spp.; — Uzgoj vrste Quercurs suber; — Uzgoj vrste Pinus pinea. Kroz aktivnosti istraživanja »Silva Mediterranea«, prioritet je dan sljedećoj problematici: (i) Istraživanje prirodnog rasprostranjenja i selekcija sjemenskih baza sljedećih vrsta šumskog drveća: Abies cephalonica, A. nordmanniana, A. pinsapo, Cedrus atlantica, C. libani, Cupressus sempervirens, Pinus brutia, P. halepensis, P. nigra, P. pinaster i P. pinea. Nacionalni istraživački institut i 10 mediteranskih zemalja kooperiraju u ovim istraživačkim aktivnostima, a koje su započele 1963. godine. Osim spomenutih vrsta u ovaj program su također uključene i vrste Abies nebrodensis (Italia) i Cupressus dupreziana (Alžir) za koje je napravljena dokumentacija, rezultati istraživanja publicirani, a skupljen je reprodukcijski materijal za potrebe »ex situ« konzervacije, uz preporuke i za strategiju »in situ« konzervacije spomenutih vrsta. (i i) Pokusi vrsta i provenijencija za Pinus brutia i P. halepesis u 4 mediteranske zemlje, te za mediteranske klimatske zone u nekolko zemalja izvan mediteranskog bazena i to: Australija, Chile i California (USA). (i i i) Introdukcijska i terensko testiranje 30 provencija vrste Eucalyptus camaldulensis, uključujući 16 saništa u 8 mediteranskih zemalja. Ovi eksperimenti su osnovani 1960 godine, a predstavZAVRŠNE NAPOMENE »Silva Mediterranea« ima značajnu ulogu u unapređenju istraživačkih programa i kooperacije u istraživanjima među mediteranskim zemljama. Ova aktivnost je usko povezana s IUFRO organizacijom. Rad na očuvanju genetskih resursa mediteranskih vrsta šumskog drveća traje već duže i u mnogim aspektima ima pionirsku ulogu. Polučeni su mnogi značajni rezultati, koji osiguravaju bazu za buduća istraživanja i akcije u smislu očuvanja genofonda mnogih važnih mediteranskih vrsta šumskog drveća. U bu ljali su prve provenijenične pokuse ove važne vrste. Kroz pokuse su se iskazale drastične razlike među provenijencijama. Eksperimenti su ukazali također na važnost prethodnog testiranja provenijencija dane vrste u funkciji uspješnog osnivanja kulture. Rezultati pokusa su također potvrdili veliku ovisnost vrste i provenijencije u odnosu na režim oborina na koji su iste adaptirane pa su tako one provenijencije spomenute vrste eukaliptusa pokazale najbolje rezultate, koje su u Australiji imale zimski režim oborina. Obratno australske provenijencije s ljetnim režimom oborina, pokazale su najbolje rezultate uspijevanja u tropskim zemljama. (iv) Organizirana su dva seminara vezana za problematiku Cedrus spp. (Turska, 1990i Marocco, 1993.). Sudionici seminara su upoznati sa novim saznanjima o vrstama ovog značajnog roda, uključujući rezultate istraživanja u eksperimentima osnovanim između 1972. i 1978. godine na 5 lokacija u Francuskoj, u kojima je bilo uključeno 68 provenijencija od vrsta Cedrus atlantica, C. libani, C. deodora i C brevifolia. Na osnovi radova koji su provedeni u Maroku 1972., u Turskoj 1982. i u Alžiru 1986., od 48 provenijencija Cedrus atlantica i Cedrus libani, 1992-1993. godine distribuirano je sjeme u 10 mediteranskih zemalja za potrebe osnivanja terenskih pokusa testova provenijencija. (v) Iniciranje također i program očuvanja genofonda hrasta plutnjaka (Quercus suber). Ova aktivnost usaglašena je s European Forest Genetic Resources Network (EUFORGEN), koja se odnosi na rezoluciju o očuvanju šumskih genetskih resursa a koja je prihvaćena na ministarskoj konferenciji o Zaštiti šuma u Europi (Strasbourg, 1990). dućnosti treba pojačati aktivnosti vezane za distribuciju, reprodukciju, oplemenjivanje i uzgoj najvažnijih vrsta, kako bi se odabrala najbolja strategija za očuvanje ovih vrijednih resursa. Posebnu pozornost treba usmjeriti na poboljšanje kooperacije u istraživanjima sjevernih i južnih zemalja mediteranskih bazena, kao i na uvođenja novih tehnologija u tradicionalnim radovima na konzervaciji i oplemenjivanju. Tako npr. rezultat suradnje je i uvođenje genetskih markera u izučavanju genetskog diverziteta kod različitih vrsta cedrova i mediteranskih hrastova. |