DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1995 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Konzervacija mora biti koncipirana sa i njihovim planskim iskorišćivanjim, S engleskog preveo: Prof, dr sci. Ankao integralni dio razvoja pojedinih reključ je za očuvanje mediteranskog ekote K r s t i n i ć, iz FAO publikacije »Fogija i zemlje. Inplementacija nacionalsustava i njegovih genetskih resursa za rest Genetic Resources«, No 22, Rome, nih i regionalnih strategija, koje su u harkratki i dugi period. 1994. moniji s konzervacijom genetskih resur-UREDNIŠTVO L´ITALIA FORESTALE E MONTANA Dvomjesečnik L´Italia forestale e montana izdaje Talijanska akademija za šumarske znanosti u Firenci. Iz br. 6/ 1994. i rubrike Notezario (kronika) izdvajamo Pomoć bosanskim šumarima Ovo je bilješka o tragičnom stanju u kojem se našlo pučanstvo Bosne, prva je rečenica ove »bilješke«. Prof. Konrad Pintarič, nastavlja se, umirovljeni profesor uzgajanja šuma na sarajevskom Sveučilištu, zamolio je od šumara iz Trentina blagonaklonu pomoč za brojne (oko 450) šumara koji su se iz različitih dijelova zemlje, zajedno sa svojim obiteljima, sklonili u Sarajevo i našli se u dramatičnom stanju za smještaj, obskrbu, a neki od njih i sa zdravljem. L´Associazione Nazionali Laureati in Scienze Forestall* i 1´ Associone Forestall del Trentino organizirali su sakupljanje sredstava s kojima je kupljena hrana i druge potrepšine za sarajevske kolege. Pomoć se može uplatiti na c/c n. 48918/7,1´Agenzia 8 - CARITRO Trento s naznakom za Šumarsko društvo Trentino, završna je rečenica »bilješke«. U uvodniku pod naslovom Nuovi sentieri (Nove staze), kojeg je napisao glavni tajnik Ace. It. di Scienze Forestall Orazio C i a n c i o, čitamo da »uzgajanje šuma, uređivanje i šumarska ekonomika nisu više u prvom planu« i da su na pomolu nove ideje vodilje. To međutim »stvara prepirke, teškoće i proturječnosti (jer se) pravovjerje ustupa mjesto socijalnosti i kulturi«. * Nacionalno društvo diplomanata šumarskih znanosti tj. šumarskih inženjera. Br. 6, studeni - prosinac 1994. O »novim stazama« raspravljaju Orazio C i a n c i o i Sussana Nocent i n i, doktorand iz ekonomike i planiranja u šumarstvu, u članku pod naslovom Problemi e prospektive della gestio- ne forestale (Problemi i perspektive djelovanja u šumarstvu). Članak je tiskan usporedno na engleskom i talijanskom jeziku. Slijede članci: F. lovino, G. Menguzzato: Anali si ecologica e selvicultura dei popolamenti di abete in Campania (Ekološka i šumskouzgojna analiza jelovih sastojina u Campaniji, južni Apenini). Federico M a e t z k e, Sussana N o c e n t i n i: L´accrescimento in alteza dominante e la stima della fertilita in popolamenti di Douglasia (Dominantni visinski prirast i procjena plodonošenja sastojina duglazija u Toskani). R. del F a v e r o: Considerazione sulla selvicoltura industriale (Razmišljanja o industrijaliziranom šumskom uzgoju). To bi bilo za uzgoj kestena za plodove, za uzgoj tartufa, za proizvodnju pluta ali i industrijskog drva. Riccardo Q u e r i n i: Proposte per una nuova politica italiana delle foreste e dell´ ambiente (Prijedlozi za novu talijansku šumarsku politiku i okoliš). Uz ostalo autor je predložio i osnivanje Nacionalne agencije za zaštitu okoliša Čamilo C a r o s o: Foreste e Forestall. Članak je u biti opravdanje za nužnosti šumarskih stručnjaka, - laurea in Scienze Forestall. Tu potrebu opravdava udio šumskih površina s 28,8% državnog teritorija a površina šuma »se povećava kako umjetnim pošumljavanjem (oko 8000 ha godišnje) tako i pridodanim degradiranim poljodjelskim površinama, zatim prekomjerna paša i šumska fauna, paraziti, gradnje, tabanje tla, parcelacija, erozija i šumski požari te održavanje šuma«. Šumari imaju, dakle, široko polje rada i nastavlja s nabrajanjem glavnih šumarskih djelatnosti a tih 33 »glavne« djelatnosti su kao planiranja gospodarenja i izrade gospodarskih osnova, planiranja i izvršavanje radova na iskorišćivanju šuma, zaštita tla i kakvoće vode, zaštita šuma od požara, uređivanje urbalnih i vanurbalnih šuma u rekrecijske svrhe utvrđivanje optimalnog opterećivanja pašnjaka stokom, nadzor nad provođenjem zaštite biosfere prema Konvenciji iz Rio de Janeira od 3. lipnja 1992. godine, savjetovanje na području trgovinskog prava za drvne proizvode, i td. Dodajemo da u br. 4. ovog časopisa Riccardo M o r a n d i n piše o međunarodnim istraživačkim programima za mediteranske šume (I programmi internazionali di ricerca sulla foresta mediteranea): Početak datira iz 1911. godine, kada je francuski šumar Robert H i c k e 1 na XI međunarodnom agrikulturnom i šumarskom kongresu u Madridu govorio o problematici pošumljavanja u sredozemnom bazenu. Nastavak slijedi tek 1922. godine, kada u Marseju Hickel, Guinier, Ougrenovitch, Pavari i drugi osnivaju udrugu »SILVA MEDITERRANEA «, koja je posebno aktivna između 1924. ili 1935. godine. Godine 1948. u okviru FAO osniva se »Potkomisija za koordinaciju rješavanja problema mediteranskog šumarstva«, koja je zamijenila Silva mediterrane-u. Teme iz mediteranskog šumarstva našle su mjesto i u IUOFRO-U programima (ekologija i uzgajanje šuma, genetika, fiziologija i patologija) ali to je, naglašava autor, dobrovoljni rad. O. Piškorić |