DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 11 <-- 11 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 232.564 (Coniferae sp.) Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 169—178 USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA U PODRUČJU BUJADNICA I VRIŠTINA GROWTH AND BIOMASS PRODUCTION OF SIX CONIFEROUS SPECIES IN FERN AND HEATH AREAS OF CROATIA Nikola KOMLENOVIĆ, Stevo ORLIĆ, Petar RASTOVSKI* SADRŽAJ: Na lokalitetu Lokve, udaljenom oko 20 kilometara jugozapadno od Karlovca, osnovan je pred 26 godina komparativni pokus sa slijedećim četinjačama: Picea abies, Pinus sylvestris, Pinus nigra, Larix decidua, Pinus strobus i Pseudostuga menziesii. Visok postotak preživljavanja imali su obična smreka (96,1%), američki borovac (89,8%) i obični bor (81,5%), a slabo preživljavanje zelena duglazija (54,0%), crni bor (57,0%) i europski ariš (59,0%). Vodeće vrste u pogledu visinskog i debljinskog rasta su europski ariš i američki borovac. Iza njih daleko zaostaju obična smreka, obični bor i zelena duglazija, a najviše crni bor. Američki borovac proizveo je najveću, a crni bor najmanju biomasu. Suha tvar europskog ariša sadrži najveće količine svih analiziranih hraniva osim kalcija. Najmanje hraniva akumulirao je crni bor. U biomasi ariša i borova bilo je najviše dušika, a u biomasi smreke najviše kalcija. Drvo svih istraživanih vrsta relativno je siromašno hranivima, dok su njima bogate iglice i kora. Koncentracije dušika, fosfora i kalija bile su više u jednogodišnjim, a koncentracije kalcija u starijim iglicama. Djelotvornost usvojenih hraniva s obzirom na produkciju drva deblovine bila je najveća kod američkog borovca, a najmanja kod zelene duglazije. To je vjerojatno jedan od razloga što se zelena duglazija nije pokazala kao dobra pionirska vrsta na našim bujadnicama i vrištinama. Ključne riječi: četinjače, uspijevanje, produkcija biomase, akumulacija hraniva u bimasi 1. UVOD — INTRODUCTION Tijekom proteklih 40 godina u Hrvatskoj je osnoživanja u cilju praćenja njihovog uspijevanja i provovano preko 90.000 ha namjenskih kultura (pretežno đenja raznih silvikulturnih mjera. drvo za kemijsku preradu) raznih vrsta četinjača. Od Objavljen je i veći broj (znanstvenih i stručnih) ratoga oko 15.000 ha nalazi se u području bujadnica i dova, Martinovič i Komlenović 1967, vriština. Najzastupljenije vrste su obična smreka (oko Komlenovi ć 1976, 1987, Komlenović , et. al. 55%), obični bor (oko 20%) i crni bor (oko 10%). 1975, Orlić, 1979, 1993, Orlić iKomlenović, U postojećim kulturama provode se intezivna istra-1988, Doku š i Orlić , 1986. Do sada nije bilo sustavnog praćenja produkcije bi omase u kulturama na području bujadnica i vriština. *Dr. Nikola Komlenović, dr. Stevo Orlić, dr. Petar Rastovski Prva istraživanja proveo je Nikola Komlenović Šumarski institut, Jastrebarsko, Hrvatska (1978, 1992). |