DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 11 <-- 11 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 232.564 (Coniferae sp.) Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 169—178 USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA U PODRUČJU BUJADNICA I VRIŠTINA GROWTH AND BIOMASS PRODUCTION OF SIX CONIFEROUS SPECIES IN FERN AND HEATH AREAS OF CROATIA Nikola KOMLENOVIĆ, Stevo ORLIĆ, Petar RASTOVSKI* SADRŽAJ: Na lokalitetu Lokve, udaljenom oko 20 kilometara jugozapadno od Karlovca, osnovan je pred 26 godina komparativni pokus sa slijedećim četinjačama: Picea abies, Pinus sylvestris, Pinus nigra, Larix decidua, Pinus strobus i Pseudostuga menziesii. Visok postotak preživljavanja imali su obična smreka (96,1%), američki borovac (89,8%) i obični bor (81,5%), a slabo preživljavanje zelena duglazija (54,0%), crni bor (57,0%) i europski ariš (59,0%). Vodeće vrste u pogledu visinskog i debljinskog rasta su europski ariš i američki borovac. Iza njih daleko zaostaju obična smreka, obični bor i zelena duglazija, a najviše crni bor. Američki borovac proizveo je najveću, a crni bor najmanju biomasu. Suha tvar europskog ariša sadrži najveće količine svih analiziranih hraniva osim kalcija. Najmanje hraniva akumulirao je crni bor. U biomasi ariša i borova bilo je najviše dušika, a u biomasi smreke najviše kalcija. Drvo svih istraživanih vrsta relativno je siromašno hranivima, dok su njima bogate iglice i kora. Koncentracije dušika, fosfora i kalija bile su više u jednogodišnjim, a koncentracije kalcija u starijim iglicama. Djelotvornost usvojenih hraniva s obzirom na produkciju drva deblovine bila je najveća kod američkog borovca, a najmanja kod zelene duglazije. To je vjerojatno jedan od razloga što se zelena duglazija nije pokazala kao dobra pionirska vrsta na našim bujadnicama i vrištinama. Ključne riječi: četinjače, uspijevanje, produkcija biomase, akumulacija hraniva u bimasi 1. UVOD — INTRODUCTION Tijekom proteklih 40 godina u Hrvatskoj je osnoživanja u cilju praćenja njihovog uspijevanja i provovano preko 90.000 ha namjenskih kultura (pretežno đenja raznih silvikulturnih mjera. drvo za kemijsku preradu) raznih vrsta četinjača. Od Objavljen je i veći broj (znanstvenih i stručnih) ratoga oko 15.000 ha nalazi se u području bujadnica i dova, Martinovič i Komlenović 1967, vriština. Najzastupljenije vrste su obična smreka (oko Komlenovi ć 1976, 1987, Komlenović , et. al. 55%), obični bor (oko 20%) i crni bor (oko 10%). 1975, Orlić, 1979, 1993, Orlić iKomlenović, U postojećim kulturama provode se intezivna istra-1988, Doku š i Orlić , 1986. Do sada nije bilo sustavnog praćenja produkcije bi omase u kulturama na području bujadnica i vriština. *Dr. Nikola Komlenović, dr. Stevo Orlić, dr. Petar Rastovski Prva istraživanja proveo je Nikola Komlenović Šumarski institut, Jastrebarsko, Hrvatska (1978, 1992). |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 12 <-- 12 --> PDF |
N. Komlenović. S. Orlić, P. Raslovski: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA U PODRUČJU BUJADNICA I VRISTINA Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 169— 178 2. OBJEKT I METODE RADA — THE OBJECT AND METHODS OF THE WORK Istraživanja su provedena u komparativnom pokupisni položaj lokaliteta je: 45°26´ sjeverne širine, 15°18´ su domačih i stranih vrsta četinjača na lokalitetu Loistočne dužine i 195 m nadmorske visine. kve. Lokve se nalaze u području bujadnica i vriština u Istraživanjima su obuhvaćene gospodarski najinte šumariji Duga Resa, Uprava šuma Karlovac. Zemljo resantnije vrste četinjače za to područje (tablica 1). Istraživane vrste i starost sadnica Investigated species with seedling age Tablica — Table 1. Oznaka Starost Vrsta drveća vrste sadnica, godine Species Symbol Seedling age, years OS Obična smreka (Picea excelsa Karst.) 2 + 2 OB Obični bor (Pinus sylvestris L.) 1 +2 CB Crni bor (Pinus nigra Arn.) 1 +2 EA Europski ariš (Larix europea L.) 1 + 1 AB Američki borovac (Pinus strobus L.) 1 +3 ZD Zelena duglazija (Pseudostuga menziesii Franco) 2 + 3 SI. 1. Pokusna ploha obične smreke (Picea excelsa Karst) SI. 2. Pokusna ploha američkog borovca (Pinus strobus L.) |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 13 <-- 13 --> PDF |
N. Komlenović, S. Orlić, P. Rastovski: USPIJEVANJE SF.ST VRSTA ČETINJAČA U PODRUČJU BUJADNICA I VRISTINA Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 169—178 Korišteni sadni materijal za osnivanje pokušaje poznatog porijekla (Orlić, 1979). Pokus je osnovan u proljeće 1969. godine. Primijenjen je randomizirani blok sustav uz tri ponavljanja. Razmak sadnje bio je 2 x 2 m (2500 N/ha). U svaku parcelu zasađene su po 144 biljke. Opažanja i mjerenja u pokusu vršena su prvih pet godina svake, a zatim svake pete godine. Rezultati istraživanja objavljeni su (Orlić, 1979, 1983, Orlić, Komlenović, 1988). Posljednja izmjera provedena je ujesen 1991. godine, odnosno u 23. godini od osnivanja. Mjerna je visina i prsni promjer, a registrirano je i preživljavanje biljaka. Zatim je obračunata drvna masa, tečajni i poprečni prirast. Drvna masa obračunata je pomoću jednoulaznih tablica — tarifa (Hamilton, 1975). Visinske krivulje izravnate su matematičko-grafičkom metodom. Srednje sastojinsko stablo obračunato je pomoću temeljnice i visinske krivulje. Za utvrđivanje proizvedene biomase po jedinici površine izabrana su i posječena srednja sastojinska stabla po repeticijama pokusa. Vaganjem na terenu utvrđena je težina svježe tvari debla, panja, žilja i grana (žive i suhe). Od svakog dijela stabla uzeti su uzorci biomase za labaratorijsku obradu radi utvrđivanja učešća drva, kore i iglica te ukupno proizvedene suhe tvari. Uzorci su sušeni na temperaturi od 105°C do konstantne težine, usitnjeni i analizirani. Koncentracije hraniva u biljnoj tvari utvrđene su metodama koje smo koristili u našim ranijim istraživanjima (Komlenović 1978 i dr.). 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA — RESEARCH RESULTS AND DISCUSSION 3.1. Područje istraživanja — Research area Klima istraživanog područja je perhumidna (Bertović, 1972). Prema Mayeru (Komlenović, et al. 1975) tlo je definirano kao dvoslojni profil s distričnim kambisolom na derivatima reliktne crvenice. U vegetacijskom pogledu to je područje šume hrasta kitnjaka i običnog graba. U tablici 1 prikazani su podaci o osnovnim kemijskim svojstvima tla, a u tablici 2, podaci o sadržaju ukupnih hraniva. Kemijska svojstva tla Chemical soil properties Dubina pH Prije osnivanja pokusa korištena površina bila je obrasla grmljem (borovica, glog, lijeska, žutika i dr.) i pojedinačnim stablima breze, a u sloju prizemnog rašća dominiraju vrijesak i bujad. Općenito stojbinski uvjeti na ovom lokalitetu vrlo su povoljni za uzgoj gospodarski interesantnih vrsta četinjača, domaćih i stranih. 3.2. Osnovni strukturni elementi kulture — Structual features of the culture Podaci o strukturi stojina u komparativnom pokusu vrsta prikazani su u tablici 3. Tablica — Table 1. AL-Humus Ukupni N cm Depth cm H20 N-KC1 PA mg/100g K20 Humus % Total N % 0-35 35-55 60-75 90-110 120-150 4.9 5.0 5.2 5.1 5.1 4.2 4.3 4.3 4.2 4.0 0.2 0.1 0.3 0.8 0.2 9.2 4.5 2.9 4.5 6.7 5.7 1.9 0.8 0.6 0.6 0.21 0.09 0.05 0.05 0.04 Sadržaj ukupnih hraniva The contents of total nutrients Tablica — Table 2. Dubina cm Depth cm P K % Ca Mg 0-35 0.041 2.56 0.19 0.54 171 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 14 <-- 14 --> PDF |
N. Komleiiović, S. Orlić, P. Rastovski: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA U PODRUČJU BUJADNICA I VRISTINA Šumarski lisl br. 5—6, CXIX (1995), 169—178 Osnovni strukturni elementi kulture Structural features of the culture Tablica — Table 3. Red broj Nr. Vrsta drveća Tree species Starost stabala, godine Age/yrs Preživljenje Survival N/ha % Srednje stablo Average tree h, m d, cm Temeljnica Basal area m2/ha Drvna zaliha Growing stock m3/ha Prosječni prirast Average increment m3/ha 1. 2. 3. 4. 5. 6. Obična smreka Obični bor Crni bor Europski ariš Američki borovac Zelena duglazija 27 26 26 25 27 28 2.402 2.038 1.424 1.476 2.246 1.349 96,1 81,5 57,0 59,0 89,8 54,0 11,6 12,6 10,3 18,0 17,8 11,5 13,0 15,5 13,6 17,2 18,1 13,8 31,94 38,52 20,68 34,38 57,92 20,13 192,80 230,40 107,40 295,20 520,90 118,30 7,14 8,86 4,13 11,81 19,29 4,23 Analiza varijance za totalnu visinu Variance analysis of ovrall height Tablica — Table 4. Izvor varijabilnosti Source of variability Stupnjevi slobode Degrees of freedom Suma kvadrata Sum of squares Srednji kvadrat Medium square Frač. F - ace. Ftab. Ftab. Ponavljanje 2 3,448 1,724 1,3 Vrste 5 200,658 40,132 30,15** 5,61 (1%) Greška 10 13,307 1,331 Duncan test " Vrsta: CB ZD OS OB AB EA Analiza varijance za prsni promjer Variance analysis of d.b.h. Tablica — Table 5. Izvor varijabilnosti Source of variability Stupnjevi slobode Degrees of freedom Suma kvadrata Sum of squares Srednji kvadrat Medium square Frač. F - ace. Ftab. Ftab. Ponavljanje 2 2,686 1,343 2,01 Vrste 5 64,345 12,869 19,22** 5,64(1%) Greška 10 6,695 0,670 Duncan test " Vrsta: OS CB ZD OB EA AB " Bilo koje dvije vrste nepodvučene istom crtom međusobno se razlikuju na razini od 1%. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 15 <-- 15 --> PDF |
N. Komlenović, S. Orlić, P. Rastovski: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA U PODRUČJU BUJADNICA I VRIŠTINA Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 169—178 Graf. 1. Visinske krivulje Graph 1 Height curves 8 10 12 14 16 18 Starost korištenih sadnica kretala se od 2 godine (1 + 1 europski ariš) do 5 godina (2 + 3 zelena duglazija). U svezi s tim najmlađa su stabla europskog ariša 25 godina, a najstarija zelene duglazije 28 godina. Visok postotak preživljenja biljaka tijekom protekle 23 godine od osnivanja registriran je kod obične smreke (96,1%), a nešto slabiji kod američkog borovca (89,8%) i običnog bora (81,5%). Naprotiv, vrlo nizak postotak preživljenja imali su zelena duglazija (54,0%), crni bor (57,0%) i europski ariš (59,0%). Temeljem podataka o srednjem sastojinskom stablu, vodeće vrste u pogledu visinskog i debljinskog rasta su europski ariš i američki borovac, a osjetnije zaostaju obična smreka i obični bor, a naročito zelena duglazija i crni bor. Provedena analiza varijance pokazala je da su razlike među vrstama po visini i prsnom promjeru visokosignifikantne (tablica 4 i 5). Odnosi medu vrstama u pogledu visinskog rasta dobro su predočeni visinskim krivuljama (graf. 1). Obračunata temeljnica po ha najviša je kod američkog borovca (57,92 m2/ha), a slijede običan bor (38,52 m2/ha), europski ariš (34,38m2/ha) i obična smreka (31,94 m2/ha). Osjetnije zaostaju crni bor (20,68 m2/ ha) i zelena duglazija (20,13 m2/ha). 20 22 24 28 30 32 d,cm I s obzirom na obračunatu drvnu masu američki borovac je daleko ispred ostalih vrsta (520,90 m3/ha), slijedi europski ariš (295,20 m3/ha), obični bor (230,40 m3/ha) i obična smreka (192,80 m3/ha). Kao i u pogledu temeljnice osjetnije zaostaju zelena duglazija (118,30 m3/ha) i crni bor (107,40 m3/ha). Statistička analiza pokazala je da su razlike visokosignifikantne. Odnosi među vrstama s obzirom na poprečni dobni prirast približni su kao i kod drvne zalihe. Vodeći je američki borovac (19,29 m3/ha), a slijede ga europski ariš (11,81 m3/ha), obični bor (8,86 m3/ha), obična smreka (7,14 m3/ha) te s velikim zaostatkom zelena duglazija (4,23 m3/ha) i crni bor (4,13 m3/ha). 3.3. Produkcija suhe tvari i sadržaj elemenata prehrane — Dry matter production. The analysis of the nutrion. U tablici 6 prikazani su podaci o proizvedenoj suhoj tvari po komponentama stabala i ukupno. Apsolutno najveću biomasu proizveo je američki borovac. Sa značajnim zaostatkom slijede ga europski ariš i obični bor, zatim obična smreka i zelena duglazija. Sadržaj suhe tvari kod crnog bora bio je izrazito najmanji. Učešće deblovine u ukupnoj biomasi kreće se |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 16 <-- 16 --> PDF |
N. Komlenović, S. Orlić, P. Rastovski: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA U PODRUČJU BUJADNICA I VRISTINA Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 169—178 Produkcija suhe tvari (kg/ha) Dry matter production (kg/ha) Vrsta drveća Deblo Grane Iglice Species Stem Branches Needles Obična smreka 90.844,96 54.140,12 14.075,72 47,3 28,2 7,3 123.492,20 45.544,59 24.731,66 Obični bor 51,7 19,0 10,4 66.580,76 14.356,74 14.425,12 Crni bor 56,3 12,2 12,2 134.647,16 30.264,05 26.106,72 Europski ariš 55,5 12,5 10,8 184.791,04 46.888,40 18.125,22 Američki borovž ic 58,5 14,9 5,7 77.019,66 48.752,58 13.135,78 Zelena duglazija 44,3 28,0 7,6 od 44,3% kod zelene duglazije do 58,5% kod američkog borovca. Sadržaj suhe tvari grana bio je relativno najmanji kod crnog bora (12,2%) i ariša (12,5%), a najveći kod duglazije (28,0%) i smreke (28,2%). To je najviše pridonijelo da je ukupna biomasa duglazije bila značajno veća od biomase crnog bora. U odnosu na ukupnu biomasu, američki borovac je sadržavao najmanje (5,7%), a crni bor najviše (12,2%) iglica. Učešće podzemnog dijela biomase kreće se u uskom rasponu između 17,2% (obična smreka) i 21,2% (europski ariš). Šesnaest godina stara smreka uzgajana na sličnom staništu imala je u jednom našem pokusu relativno veću biomasu podzemnog dijela. Ovisno o tretiranju mineralnim gnojivima ona se kretala od 24 do 30% (Komlenović 1978). Učešće suhe tvari podzemnog dijela opada s porastom starosti i u sastojinama običnog bora u Finskoj (M a 1 k o n e n 1974), te sastojinama američkog borovca i drugih vrsta drveća u USA (Young and Carpenter 1967). Proizvedena biomasa većine istraživanih vrsta, a posebno biomasa američkog borovca, općenito je velika. Ona je daleko veća od biomase borovca u prirodnim sastojinama u USA (Young and Carpenter 1967). Težina suhe tvari običnog bora u našem pokusu više je nego dvostruko veća od težine suhe tvari običnog bora starog 41 godinu u jednoj sastojini u Finskoj (M a 1 k o n e n 1974). Zbog povoljnih stanišnjih uvjeta biomasa nakuplja Nadzemni dio Above ground 159.060,80 82,8 193.768,45 81,1 95.371,62 80,7 191.017,93 78,8 249.804,66 79,1 138.908,02 79,9 Podzemni dio Under ground 32.948,53 17,2 45.156,89 18,9 22.791,12 19,3 51.501,55 21,2 65.929,97 20,9 34.997,66 20,1 Tablica — Table 6. Ukupno Total 192.009,33 100% 238.925,34 100% 118.162,74 100% 242.519,48 100% 315.734,63 100% 173.905,68 100% dosta hraniva, posebno dušika, kalcija i kalija. Od istraživanih hraniva, suha tvar ariša i borovca sadržava-SI. 3. Pokusna ploha europskog ariša (Larve europea L.j |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 17 <-- 17 --> PDF |
N. Komlenović, S. Orlić, P. Rastovski: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA U PODRUČJU BUJADNICA I VRIŠTINA Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 169—178 Sadržaj hraniva u suhoj tvari (kg/ha) Dry matter nutrients (kg/ha) Tablica — Table 7. Vrsta Species Obična smreka Obični bor Crni bor Europski ariš Američki borovac Zelena duglazija Dijelovi Sadržaj hraniva u suhoj tvari (kg/ha) stabla Dry matter nutrients (kg/ha) Tree parts N P K Ca Mg Drvo debla 72,36 13,67 80,40 91,66 8,04 Kora debla 54,31 9,82 38,12 98,60 6,68 Grane 122,57 23,39 104,87 220,16 30,24 Iglice 154,13 15,44 101,59 88,73 10,47 Nadzemni dio 403,37 62,32 324,98 499,15 55,43 Podzemni dio 42,64 12,04 61,40 102,25 6,10 Ukupno 446,01 74,36 386,38 601,40 61,53 Drvo debla 89,71 12,34 74,01 112,13 9,06 Kora debla 49,95 4,99 24,52 87,65 7,72 Grane 87,05 22,71 89,76 142,64 15,31 Iglice 358,11 35,96 123,52 153,14 19,99 Nadzemni dio 584,82 76,00 311,81 495,56 52,08 Podzemni dio 47,48 8,75 74,59 14,13 16,12 Ukupno 632,30 84,75 386,40 509,69 68,20 Drvo debla 38,46 6,04 36,26 39,56 5,94 Kora debla 43,07 3,84 19,32 29,92 6,28 Grane 24,49 4,52 24,89 40,38 7,69 Iglice 164,65 15,19 94,23 47,40 16,31 Nadzemni dio 270,67 29,59 174,70 157,26 36,22 Podzemni dio 36,80 7,31 53,45 11,43 12,22 Ukupno 307,47 36,90 228,15 168,69 48,44 Drvo debla 107,44 31,04 78,79 85,95 29,23 Kora debla 61,08 4,73 40,62 63,38 8,25 Grane 70,23 24,29 78,61 121,62 23,65 Iglice 414,70 58,32 181,90 130,53 43,60 Nadzemni dio 653,45 118,38 379,92 401,48 104,73 Podzemni dio 79,99 19,55 41,87 78,26 10,02 Ukupno 733,44 137,93 421,79 479,74 114,75 Drvo debla 127,44 17,52 105,13 137,00 22,30 Kora debla 101,95 11,21 30,58 101,95 19,63 Grane 71,56 13,37 62,55 92,01 17,93 Iglice 253,80 29,24 80,82 122,17 24,46 Nadzemni dio 554, 75 71,34 279,08 453,13 84,32 Podzemni dio 97,95 20,27 78,31 24,52 16,89 Ukupno 652,70 91,61 357,39 477,65 101,21 Drvo debla 49,16 14,14 50,56 44,25 5,53 Kora debla 66,92 13,23 82,64 71,28 11,98 Grane 131,30 29,53 134,41 210,67 33,57 Iglice 158,74 14,13 80,21 69,99 21,40 Nadzemni dio 406,20 71,03 347,82 396,19 72,48 Podzemni dio 69,71 14,29 46,56 80,83 25,08 Ukupno 475,83 85,32 394,38 477,02 97,56 175 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 18 <-- 18 --> PDF |
N. Komlenović, S. Orlić. P. Rastovski: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA U PODRUČJU BUJADNICA I VRIŠTINA Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 169la je najviše dušika, a biomasa smreke najviše kalcija. Zanimljiva je činjenica da europski ariš iako nije imao najveću biomasu u njoj je bila akumulirana najveća količina svih analiziranih hraniva izuzev kalcija. Najviše hraniva sadržavale su njegove iglice. Drvo sadrži relativno malo hraniva. Njima su bogatije iglice i kora. Koncentracije dušika, fosfora i kalija bile su veće u mlađim, a kalcija u starijim iglicama. To je u skladu s mobilnošću ovih hraniva u stablu i podudara se s rezultatima naših drugih istraživanja (Komlenović 1978 i dr.). Djelotvornost usvojenih hraniva (Hansen i Baker 1979, Simon et. al. 1990) s obzirom na produkciju drva deblovine bila je najveća kod američkog borovca, a najmanja kod zelene duglazije. Tako npr. 3,53 g dušika usvojenog u ukupnoj biomasi borovca odgovara 1 kg suhe tvari drva deblovine. Kod zelene duglazije ta količina dušika bila je 6,18 g. Slične razlike utvrđene su i za druga hraniva. To je vjerojatno jedan od razloga što se zelena duglazija nije pokazala kao dobra pionirska vrsta na našim bujadnicama i vrištinama. Međutim, na dubokim rahlim šumskim tlima, sa povoljnim sadržajem hraniva i povoljnim vodnim režimom ta vrsta može biti kod nas vrlo produktivna. Najbolji rezultati postižu se sa prevencijama iz države Washington, s nižih nadmorskih visina (do 300 m). Jasno da na takvim stojbinama izvrsno uspijevaju autoktone vrste drveća. Loše stanje sastojina ovdje je rezultat nepovoljnih andropogenih utjecaja i neodgovaSl. 4. Pokusna ploha zelene duglazije (Pseudotsuga menzieshii rajućih uzgojnih zahvata. (Mirb.) Franco) Sve navedeno pokazuje da na istraživanom staništu ciji i uspješniji uzgoj autoktonih listača, koje su sa ovih testirane vrste različito uspijevaju. Međutim, za ta se površina nestale aktivnošću čovjeka. Zbog nepovoljstaništa može reći da su ona općenitno pogodna za innog reljefa (»vrtače«) i varijabilnosti dubine tla (stijetenzivnu proizvodnju drveta četinjača u kratkim ophodne često izbijaju na površinu) ovo je područje neponjama. Kulture četinjača omogućuju u drugoj genera-godno za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. 4. ZAKLJUČCI — CONCLUSIONS U komparativnom pokusu sa šest vrsta četinjača visok postotak preživljenja imali su obična smreka, američki borovac i obični bor. Kod zelene duglazije, crnog bora i europskog ariša utvrđrno je njihovo slabo preživljenje. Europski ariš i američki borovac bile su vodeće vrste u pogledu visinskog i debljinskog rasta. Američki borovac proizveo je najveću, a crni bor najmanju biomasu. Suha tvar europskog ariša sadržavala je najveće količine svih analiziranih hraniva osim kalcija. Djelotvornost usvojenih hraniva s obzirom na produkciju drva deblovine bila je najveća kod američkog borovca a najmanja kod zelene duglazije. LITERATURA — REFERENCES Dokuš, A., Orlić, S„ 1986: Šumske kulture i plantaže. Monografija, Šumarski institut, Jastrebarsko: 87-91, Jastrebarsko. Hamilton, G. J., 1975: Forest Mensuration Handbok, Her Majesty´s Stationary Office, London. Hansen, E. A. , Baker, J. B. 1979: Biomass and nutrient removal in short rotation intersively cultured plantations. In Proceedings of Symposium on Impact of Intensive Harvesting on Forest Nutrient Cycling, 13 — 16 Aug. 1979, State University of New York, College of Environment Science and Forestry, Syracuse: 130 — 150. Komlenović, N., et. al. 1975: Proučavanje metoda podizanja i uzgoja intezivnih nasada četinjača brzog rasta. Osnovne ekološke značajke objekata istraživanja., Šumarski institut, Jastrebarsko. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 19 <-- 19 --> PDF |
N. Komlenović, S. Orlić, P. Raslovski: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA U PODRUČJU BUJADN1CA 1 VRIŠTINA Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 169—178 Komlenović, N., 1976: Koncentracije dušika i fosfora u igli- Orlić, S., 1979: Prvi rezultati komparativnog pokusa uzgajanja čama kao pokazatelj gnojidbe kultura četinjača na podru- nekih domaćih i stranih vrsta četinjača. Šumarski list 103, čju vriština. V. Kongres JDPZ. Jug. društvo za proučava-9 — 10 : 433 — 444, Zagreb. nje zemljišta: 123— 130, Sarajevo. Orlić, S., 1993: Uspijevanje domaćih i stranih vrsta četinjača u „ , . , .. ,„„„ .... . ... .. ., mladim kulturama na području bujadnica i vriština HrvatKomlenović N., 1978: Ujecaj mineralnih gnojiva na ishranu ^ Radoy i Vo l M *J _ { , Q, J_ m Jastrebarsko. i rast obične smreke (Picea abies Karst.) na lasiviranom r\~i-* o v i ,, ,noo TT , ,, . .. .. . , .. . , ; , . , „ ´ , „,. „„ Orlić, S., Komlenović, N., 1988: Uspiievanie kultura četi 122 staništima. Radovi 75 : 115 — 121, Jastrebarsko. akricnom (vnstinskom) tlu. Annales Forestales 8/5:91- njača , njmoy utjecaj na kemijska ^ ^ L m razlieitim Komlenović, N., 1987: Priroda i šumarstvo Ogulinskog kraja. Orlić, S., Komlenović, N., Rastovski, P., Ocvirek, Proizvodne mogućnosti glavnih staništva i ishrane šumskog M., 1991: Prvi proredni zahvat, produkcija biomase i nje drveća. Šumarski list, 111,7 — 9 : 403 — 413. zin kemizam u kulturi obične smreke (Picea abies Karst.). Komlenović, N., 1992: Fiziologija i prehrana šumskog drve- "Velika Buna". Radovi, Vol. 26, 1 : 77 — 93, Jastrebarća. Šume u Hrvatskoj. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske šume: 121 — 130, Zagreb. Simon, M., Zsuffa, L., Burgess, D., 1990: Variation in . , , , . , ., ,_,_ „ , . N, P and K status and N efficency in some North AmeriMartinov. c, J., Komlenović, N., 1967: Forestry objects. can Willows, Can. j. For. Res 20 : 1888 - 1893. In Excursion Guide 3rd Congress YSSS. Yug. Soc. of Soil „ „ „ ,-, „ ». ,„,-, ,.T . . Science: 153 - 170, Zadar. Young H. E., Carpenter, P. N., 1967: Weight, nutrient element and productivity studies of seedlings and saplings Malkonen, E., 1974: Annual primary production and nutrient of eight tree species in natural ecosystems. Technical Bul cycle in some Scots pine stands. Communicationes Insti- letin 28. Maine agricultural experiment station. University tuti Forestalls Fenniae 84.5 : 1 y 87. of Maine, Orono. SUMMARY: The research was carried out trough a comparative experiment on domestic an foreign coniferous species. The locality was Lokve, a fern and heath area in the Forest district of Duga Resa, Forest Enterprise of Karlovac. Geographically it is 45° 26´ north latitude, 15" 18´ east longitude, 196 m above sea level. The climate of the research area is perhumid. According to Mayer, the soil has been defined as two-layer profile with distric cambisol on relict red soil. The research encompassed the economically most interesting coniferous species: Norway spruce (NS), Scots pine (SP), Austrian pine The used seed material for thr experiment is of known origin. The experiment started in the Spring of 1969. A three repetition randomized block system was applied. Planting spacing was 2 x 2 m (2.500 N/ha). The last measuring was done in the Autumn 1991, i. e. 23 years after the beginng of the experiment. Measured were the heights and breast -height diameters, and the survival rate of the plants was recorded. For determining the biomass produced per area unit, the felled mean stand tress were also selected per experiment replication. The fresh matter weight of trunks, stumps roots and branches, both live and dry, were established on site. The samples were dried at 105° C until constant weight was obtained, then minced and analyzed. A high percentage of survival was established with the Norway spruce (96.1 %), White pine (89.8 %) and Scots pine (81.5 %); Douglas fir (54.0 %), Austrian pine (57.0 %) and the European larch (59.0 %) demonstrated a poor capability to survive. The European larch and White pine are the leading two species regarding the height and diameter growth. The White pine produced the biggest, Austrian pine the smalles biomass. The European larch dry matter contains the larges quantities of all analyzed nutrients with the exception of calcium. The fewest nutrients were accumulated by the Austrian pine. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 20 <-- 20 --> PDF |
N. Komlenović, S. Orlić. P. Rastovski: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA U PODRUČJU BUJADNICA 1 VRIŠTINA In the larch and pines biomas there was the most nitrogen, while the spruce biomass contained the highest quantity of calcium. The wood of all tested species was relatively poor in nutrients which are abundantly found in the needles and bark. Nitrogen, phosphorus and potassium concentransions were higher in one-year-old needles, while in older ones there were found high calcium concentrations. According to stemwood production the efficency of the consumed nutrients was the highest with the White pine, the lowest with the Douglas fir. Key words: coniferous species, growth, biomass production, accumulation of nutrients in the biomass. Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 169—178 IZ ŠUMARSKOG LISTA 1895. GODINE STR. 383 Upliv šuma na broj pučanstva. Veoma poučna motrenja učinjena su u Francezkoj na osnovu statističkih podataka, u kakvom je naime savezu izkrčenje šuma sa pučanstvom. Trideset okružja, u kojih su sve šume izkrčene, izgubila su po zadnjem brojenju od god. 1886. do 80,000 na pučanstvu. Kao prirodni zakon imalo bi služiti ovo: Ako želimo, da nam budu doline napučene, onda neka budu briegovi šumoviti. Jer ako su pobriežja gola, onda bujice i druge prirodne nepogode uništuju sve, što jim je na putu, a tim se uništuju i pitoma zemljišta, od kojih se odplavlja plodovita i za rastenje bilina potrebita crnica. Poljodjelac, kojeg ne može prehraniti jalovo tlo, živi oskudno i kukavno, ter se mora napokon i izseliti u druge krajeve. Krčenje šuma najveći je uzrok, da pojedini predjeli opuste. U Africi i Aziji ciele su pokrajine prave pustare, odkad jih je nerazborita ruka lišila kićenih šuma. Srednja Azija naseljuje se opet ne samo s toga, što su Rusi ondje sagradili željeznicu, nego što su naumili i tvrdo odlučili, da opet podignu i zagaje branjevine i to ondje, gdje je turkomanski skitajući narod pustare stvorio, da može svoja stada na pašištu obilno krmiti, utamaniv ciele šume požarom i krčenjem medjutim iznikavše grmljadi (šikarija). Proračunano je, da u Francuzkoj ima svake godine kvara od poplave do 89 milijuna franaka. Kada bi se u alpinskih i pirinejskih pokrajinah zagajivalo i šume odgojile, tada bi sav taj kvar neznatan bio kako na livadah, tako i u poljih, te bi zemlja uštedila barem 80 milij. franaka, koja bi svota prehraniti mogla oko 100.000 stanovnika, koji u sadanjih prilikah gospodarstveno propadaju. Blago si ga onomu naradu, koji umije razumno koristiti se sa šumom, ali i čuvati ju, da mu se uzdrži; jer nestane li šuma, onda mu ne preostaje drugo, nego seliti se u drugi nepoznati kraj. A što to znači, teško bi bilo reći. |