DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 13 <-- 13 --> PDF |
N. Komlenović, S. Orlić, P. Rastovski: USPIJEVANJE SF.ST VRSTA ČETINJAČA U PODRUČJU BUJADNICA I VRISTINA Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 169—178 Korišteni sadni materijal za osnivanje pokušaje poznatog porijekla (Orlić, 1979). Pokus je osnovan u proljeće 1969. godine. Primijenjen je randomizirani blok sustav uz tri ponavljanja. Razmak sadnje bio je 2 x 2 m (2500 N/ha). U svaku parcelu zasađene su po 144 biljke. Opažanja i mjerenja u pokusu vršena su prvih pet godina svake, a zatim svake pete godine. Rezultati istraživanja objavljeni su (Orlić, 1979, 1983, Orlić, Komlenović, 1988). Posljednja izmjera provedena je ujesen 1991. godine, odnosno u 23. godini od osnivanja. Mjerna je visina i prsni promjer, a registrirano je i preživljavanje biljaka. Zatim je obračunata drvna masa, tečajni i poprečni prirast. Drvna masa obračunata je pomoću jednoulaznih tablica — tarifa (Hamilton, 1975). Visinske krivulje izravnate su matematičko-grafičkom metodom. Srednje sastojinsko stablo obračunato je pomoću temeljnice i visinske krivulje. Za utvrđivanje proizvedene biomase po jedinici površine izabrana su i posječena srednja sastojinska stabla po repeticijama pokusa. Vaganjem na terenu utvrđena je težina svježe tvari debla, panja, žilja i grana (žive i suhe). Od svakog dijela stabla uzeti su uzorci biomase za labaratorijsku obradu radi utvrđivanja učešća drva, kore i iglica te ukupno proizvedene suhe tvari. Uzorci su sušeni na temperaturi od 105°C do konstantne težine, usitnjeni i analizirani. Koncentracije hraniva u biljnoj tvari utvrđene su metodama koje smo koristili u našim ranijim istraživanjima (Komlenović 1978 i dr.). 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA — RESEARCH RESULTS AND DISCUSSION 3.1. Područje istraživanja — Research area Klima istraživanog područja je perhumidna (Bertović, 1972). Prema Mayeru (Komlenović, et al. 1975) tlo je definirano kao dvoslojni profil s distričnim kambisolom na derivatima reliktne crvenice. U vegetacijskom pogledu to je područje šume hrasta kitnjaka i običnog graba. U tablici 1 prikazani su podaci o osnovnim kemijskim svojstvima tla, a u tablici 2, podaci o sadržaju ukupnih hraniva. Kemijska svojstva tla Chemical soil properties Dubina pH Prije osnivanja pokusa korištena površina bila je obrasla grmljem (borovica, glog, lijeska, žutika i dr.) i pojedinačnim stablima breze, a u sloju prizemnog rašća dominiraju vrijesak i bujad. Općenito stojbinski uvjeti na ovom lokalitetu vrlo su povoljni za uzgoj gospodarski interesantnih vrsta četinjača, domaćih i stranih. 3.2. Osnovni strukturni elementi kulture — Structual features of the culture Podaci o strukturi stojina u komparativnom pokusu vrsta prikazani su u tablici 3. Tablica — Table 1. AL-Humus Ukupni N cm Depth cm H20 N-KC1 PA mg/100g K20 Humus % Total N % 0-35 35-55 60-75 90-110 120-150 4.9 5.0 5.2 5.1 5.1 4.2 4.3 4.3 4.2 4.0 0.2 0.1 0.3 0.8 0.2 9.2 4.5 2.9 4.5 6.7 5.7 1.9 0.8 0.6 0.6 0.21 0.09 0.05 0.05 0.04 Sadržaj ukupnih hraniva The contents of total nutrients Tablica — Table 2. Dubina cm Depth cm P K % Ca Mg 0-35 0.041 2.56 0.19 0.54 171 |