DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 15     <-- 15 -->        PDF

N. Komlenović, S. Orlić, P. Rastovski: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA U PODRUČJU BUJADNICA I VRIŠTINA Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 169—178
Graf. 1. Visinske krivulje


Graph 1 Height curves


8 10 12 14 16 18


Starost korištenih sadnica kretala se od 2 godine (1


+ 1 europski ariš) do 5 godina (2 + 3 zelena duglazija).
U svezi s tim najmlađa su stabla europskog ariša
25 godina, a najstarija zelene duglazije 28 godina.
Visok postotak preživljenja biljaka tijekom protekle
23 godine od osnivanja registriran je kod obične
smreke (96,1%), a nešto slabiji kod američkog borovca
(89,8%) i običnog bora (81,5%). Naprotiv, vrlo nizak
postotak preživljenja imali su zelena duglazija
(54,0%), crni bor (57,0%) i europski ariš (59,0%).


Temeljem podataka o srednjem sastojinskom stablu,
vodeće vrste u pogledu visinskog i debljinskog rasta
su europski ariš i američki borovac, a osjetnije zaostaju
obična smreka i obični bor, a naročito zelena
duglazija i crni bor. Provedena analiza varijance pokazala
je da su razlike među vrstama po visini i prsnom
promjeru visokosignifikantne (tablica 4 i 5). Odnosi
medu vrstama u pogledu visinskog rasta dobro su predočeni
visinskim krivuljama (graf. 1).


Obračunata temeljnica po ha najviša je kod američkog
borovca (57,92 m2/ha), a slijede običan bor (38,52
m2/ha), europski ariš (34,38m2/ha) i obična smreka
(31,94 m2/ha). Osjetnije zaostaju crni bor (20,68 m2/
ha) i zelena duglazija (20,13 m2/ha).


20 22 24 28 30 32 d,cm


I s obzirom na obračunatu drvnu masu američki borovac
je daleko ispred ostalih vrsta (520,90 m3/ha), slijedi
europski ariš (295,20 m3/ha), obični bor (230,40
m3/ha) i obična smreka (192,80 m3/ha). Kao i u pogledu
temeljnice osjetnije zaostaju zelena duglazija
(118,30 m3/ha) i crni bor (107,40 m3/ha). Statistička
analiza pokazala je da su razlike visokosignifikantne.


Odnosi među vrstama s obzirom na poprečni dobni
prirast približni su kao i kod drvne zalihe. Vodeći je
američki borovac (19,29 m3/ha), a slijede ga europski
ariš (11,81 m3/ha), obični bor (8,86 m3/ha), obična
smreka (7,14 m3/ha) te s velikim zaostatkom zelena
duglazija (4,23 m3/ha) i crni bor (4,13 m3/ha).


3.3. Produkcija suhe tvari i sadržaj elemenata
prehrane — Dry matter production. The analysis
of the nutrion.
U tablici 6 prikazani su podaci o proizvedenoj suhoj
tvari po komponentama stabala i ukupno.


Apsolutno najveću biomasu proizveo je američki borovac.
Sa značajnim zaostatkom slijede ga europski ariš
i obični bor, zatim obična smreka i zelena duglazija.
Sadržaj suhe tvari kod crnog bora bio je izrazito najmanji.
Učešće deblovine u ukupnoj biomasi kreće se