DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 21 <-- 21 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPCHNJP. — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630* 301.085 (497.13) Šumarski list br. 5—6. CXIX (1995), 179—182 STAVOVI STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA RAZVOJU I OČUVANJU OKOLIŠA STELLUNGEN DER STUDENTEN DES FORSTWESENS UBER DIE ENTWICKLUNG UND DER UMWELTSCHUTZ Anđelka ŠAJKOVIĆ* SAŽETAK: U radu se iznose rezultati sociologijskog istraživanja koje je provedeno među studentima Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a nastavak je takvog istraživanja šumarske profesije. Uzorak je obuhvaćao 246 ispitanika svih godišta Šumarskog odjela. Anketni upitnik sastojao se od instrumenta za mjerenje stavova prema očuvanju prirode i šuma, razvoju, znanosti i tehnici, ulozi šumarske struke, te energetici i sirovinama. Faktorskom analizom izdvojeno je šest varimax faktora, koji predstavljaju latentne dimenzije stajališta studenata šumarstva: 1. Reciklaža, očuvanje i zaštita prirode prije svega; 2. Informatičko-tehnička orijentacija; 3. Preuveličavanje problema zagađivanja i razvojna orijentacija; 4. Znanstveno-tehnološki i resurni pesimizam; 5. Angažman struke i znanosti u zaštiti osjetljive prirode; 6. Ruralna orijentacija i ograničenje rasta. Ključne riječi: šumarska profesija, razvoj, očuvanje okoliša. UVOD Studenti šumarstva predstavljaju populaciju koja se zini društva. Ovo je vrijeme tehničke civilizacije i opeducira za zaštitu šuma, reprodukciju i ciljanu eksploćenito ljudi jesu za očuvanje okoline, ali ne i odbaciataciju u najopćenitijem smislu rečeno. U tijeku obravanje tehničke civilizacije te povratak prirodi: "... ali zovanja bave se u biološkom smislu ekološkim proznanstveno tehnički napredak percipiraju i vrednuju kao blemima. Međutim ekološki odgoj u sociološkom smiprijeku potrebu. Vjeruju da je bogatstvo prirode neizslu predstavlja specijalnu edukaciju koja "označava promjerljivo veliko (što je svakako stav izvorne fascinacese usuglašavanja, konfrontacije, posredovanja s drucije snagom Prirode kao takve), ali nisu sigurni u kaštvenim vrijednostima, normama i obrascima djelovategoričku tvrdnju da je ono neiscrpivo. Priroda je tonja" (Cifić, 1993:239). U procesu socijalizacije od koliko moćna da u njoj uvijek ´ima dovoljno za svakojih je jedan i formalno obrazovanje, studenti usvajaju ga´ , svaki korak napretka (znanstveno tehničkog ovlaodređene vrijednosti, norme i obrasce djelovanja koji davanja njezinim tajnama i zakonitostima) blagotvose odnose na okoliš, ovdje konkretno šume ali i na okoran je za čovjeka, no nije sigurno da je sve to korisno linu, socijalno prirodnu ili umjetno stvorenu. Javno mii blagotvorno i za samu prirodu." (Kalanj, 1993:68) šljenje jedan je također od utjecaja i procesa socijaliDakle, na razini javnog mišljenja postoji zabrinutost zacije mladih ljudi koji povećava ekološku osjetljivoza prirodu ali i povjerenje i potreba za znanstveno-tehst, ali i utječe na stavove i orijentacije koji u određeničkim napretkom. Stoga i percepcije studenata prema nom vremenskom kontekstu dominiraju na makro-ra-prirodi, tehnici, znanosti, razvoju itd. mogu biti uvjetovani i formalnom edukacijom (studijem šumarstva), ali isto tako i javnim mišljenjem. Predmet ovog istraživanja jesu stajališta studenata šumarstva prema oču * Mr. ANĐELKA ŠAJKOVIĆ, prof, sociologije i filozofije, asistent na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. vanju okoliša i razvoju. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 22 <-- 22 --> PDF |
A. Šujković: STAVOVI STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA RAZVOJU I OČUVANJU OKOLIŠA Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 179—182 CILJ ISTRAŽIVANJA Istraživanje je obuhvaćalo stavove studenata šumarnologiji. Cilj je bio da se utvrde latentne dimenzije postva prema prirodi, očuvanju prirode, energetskim pizicija (stajališta) studenata šumarstva pomoču metode tanjima, problemima razvoja, resursima i znanosti i teh> Faktorska analiza<. METODOLOŠKE NAPOMENE Istraživanje je provedeno 1993. godine. Anketirano je 246 studenata šumarstva svih godišta Šumarskog fakulteta u Zagrebu, što iznosi više od 40% svih studenata Šumarskog odjela. Uzorak je bio slučajan i stratificiran, a istraživanje je dio šireg istraživanja ekoloških orijentacija šumarske struke*. Anketni upitnik sadržavao je 25 tvrdnji s pridruženom skalom "ne slažem se", "nemam mišljenje" i "slažem se". Izvršena je univarijantna i multivarijantna analiza. Tvrdnje su podvrgnute postupku faktorske analize primjenom komponentnog modela. Broj značajnih komponenti određen je Brttletovim kriterijem za testiranje značajnosti glavnih komponenti uz razinu P = .01. Inicijalna solucija šest ekstrahiranih faktora dovedena je u parsimonijsku poziciju Kiserovom varmix rotacijom. INTERPRETACIJA REZULTATA Latentne dimenzije Faktorskom analizom izdvojeno je šest varimex faktora koji u ovom istraživanju predstavljaju pozicije studenata šumarstva prema razvoju i očuvanju okoliša. U interpretaciji su iz matrice varimex faktora (Tablica 1) uzimane vrijednosti korelacija iznad 0,40. Prvi faktor sadrži sljedeće varijable: 1. Za one koji na bilo koji način zagađuju i uništavaju okolinu trebalo bi odrediti najstrožiju kaznu. (1) r = 438 2. Krizu energije najbolje je riješiti nuklearnom energijom (10) r = —0,52 3. Sakupljanje otpadnog materijala nadoknadit će nestašicu goriva. (15) r = 0,555 4. Očuvanje prirode ima prednost pred ostalim zadacima društva. (17). r = 0,497 Prema tvrdnjama sadržanim u ovom faktoru vidljivo je da je sadržaj u zaštiti prirode i energetskim pitanjima. Najveću saturaciju ima varijabla pod rednim brojem 3 (r = 0,55) koja govori da će skupljanje otpadnog materijala riješiti nestašicu goriva. Varijablu pod rednim brojem 2 koja ima negativnu korelaciju (r = —0,52) mogli bismo prihvatiti u negativnom značenju jer i frekvencije ukazuju na to. Zatim slijedi tvrdnja koja kaže da očuvanje prirode ima prednost pred ostalim zadacima društva (r = 0,49) i najnižu korelaciju ima tvrdnja prema kojoj bi za one koji uništavaju okolinu trebalo odrediti najstrožiju kaznu (r = 0,43). Prema sadržaju tvrdnji prvi faktor može se definirati kao reciklaža, očuvanje i zaštita prirode prije svega. Drugi faktor sastoji se također od četiri varijable * Napomena: Istraživanje je provedeno u okviru istraživačkog zadatka "Hrvatske šume" III-B-7 "Vrijednosne orijentacije..." ali negativnik korelacija: 1. Kompjutori su nužan uvjet daljnjeg razvoja čovječanstva i potreba su svakoj šumariji. (2) (r = —0,72) 2. Kompjutori omogućavaju brzu informaciju o svim promjenama u šumama i u poslovanju. (3) (r = —0,79) 3. Suvremena tehnika ima više pozitivnih nego negativnih strana. (4) (r = —0,58) 4. Znanost i tehnika naša su velika šansa za budućnost. (16) (r = —0,47) Sadržaj navedenih tvrdnji upućuje na to da su informatizacija, znanost i tehnika neophodne za razvoj i za područje djelatnosti kakvo je šumarstvo. Ovaj faktor je definiran kao informatičko-tehnička pozicija. Treći faktor sadrži tri varijable od kojih je jedna negativna: 1. Problem zagađivanja i nije tako velik; to su najčešće priče za malu djecu. (20) (r = 0,77) 2. Za našu budućnost važniji je razvoj privrede i proizvodnje za očuvanje okoliša. (22) )r = 0,52) 3. Razvoj privrede i proizvodnje trebao bi se uskladiti s očuvanjem okoliša, naročito šuma. (23) (r = = —0,71) Očito da je treći faktor latentna dimenzija stavova ispitanika studenata šumarstva. Prema tvrdnjama sadržanim u ovom faktoru proizlazi da kod ispitanika postoji mišljenje da je problem o zagađenju "prenapuhan", zatim daje razvoj privrede i proizvodnje važniji za budućnost od očuvanja okoliša. Treća varijabla koja kaže da bi se razvoj privrede i proizviodnje trebao uskladiti s očuvanjem okoliša ima negativnu korelaciju. Treći faktor može se definirati kao preuveličavanje problema zagađivanja i razvojna pozicija. Četvrti faktor sastoji se od četiri pozitivno korelirne tvrdnje: |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 23 <-- 23 --> PDF |
A. Šajković: STAVOVI STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA RAZVOJU I OČUVANJU OKOLIŠA Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 179—182 Matrica varimax faktora Tablica — Table 1 Varijabl. Fakt.l. Fakt.2. Fakt.3. Fakt4. Fakt5. Fakt.6. 1 0,438 0,006 -0,274 0,056 -0,097 -0,079 2 0,070 -0,721 -0,105 0,039 0.076 -0,053 3 0,069 -0,799 0,010 0,042 -0,155 0,064 4 -0,077 -0,586 -0,030 -0,260 -0,109 -0,249 5 0,033 0,067 0,020 0,599 0,173 0,063 6 0,229 0,147 0,001 0,433 -0,217 0,210 7 0,360 -0,161 -0,271 0,387 -0,232 0,058 8 0,341 0,038 -0,190 0,491 0,189 0,096 9 0,069 0,216 0,044 -0,038 -0,047 0,674 10 -0,520 -0,165 -0,220 0,218 0,258 0,076 11 0,632 -0,185 0,194 0,054 0,088 0,014 12 0,165 -0,144 -0,009 0,156 0,114 -0,502 13 -0,093 -0,178 -0,074 0,225 0,016 0,589 14 0,286 0,068 0,011 0,268 -0,123 0,494 15 0,555 0,002 -0,117 0,035 -0,120 0,008 16 -0,007 -0,470 -0,137 -0,094 -0,443 -0,163 17 0,497 -0,064 -0,289 0,083 0,066 0,381 18 0,093 -0,116 -0,266 0,154 -0,641 0,072 19 -0,240 -0,047 0,150 0,580 -0,183 -0,132 20 -0,030 0,038 0,774 -0,088 0,197 0,070 21 0,170 -0,202 0,371 0,223 -0,051 0,083 22 -0,094 0,188 0,521 0,031 -0,300 -0,226 23 0,160 -0,156 -0,719 0,028 -0,250 0,015 24 0,176 -0,086 0,017 -0,082 -0,607 0,236 25 0,236 -0,029 0,135 -0,360 0,258 0,316 Varijanca 2.070 2.072 2.043 1.782 1.610 1.853 Crombach alfa 0,517 0,517 0,511 0,439 0,379 0.460 1. Danas se više ne može kontrolirati razvoj tehniisto tako da je priroda već previše uništena i da nisu ke. (5) (r = 0,59) preporučljive nove ekološke avanture. Sadašnji tempo 2. Sadašnji tempo iskoišćavanja sirovina, naročito iskorišćavanja sirovina i drva vodi njihovom iscrpljidrva, sigurno vodi njihovom nestanku. (6) (r = 0,43) vanju. Četvrti faktor definiran je kao znanstveno-tehnološki i resursni presimizam (Katastrofična orijen 3. Naša priroda je već previše uništena da bi se motacija) glo upuštati u nove ekološke avanture. (() (r = 0,49) Peti faktor sastoji se od tri negativno korelirane va 4. Znanost u Hrvatskoj daleko je od toga da postarijable: ne nositelj razvoja privrede. (19) (r = 0,58) 1. Znanost i tehnika naša su velika šansa za budućPrema tvrdnjama sadržanim u ovom faktoru može nost. (16) (r = —0,44) se reći da ispitanici smatraju da se više ne može kontrolirati razvoj tehnike, zatim daje u hrvatskoj znanost 2. Ravnoteža prirode je osjetljiva i lako se naruši. daleko od toga da postane nositelj razvoja privrede ali (18) (r = —0,64) |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 24 <-- 24 --> PDF |
A. Šajković: STAVOVI STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA RAZVOJU I OČUVANJU OKOLIŠA Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 179—182 3. Inženjeri šumarstva mogli bi znatno više utjecati 2. Industrijska društva omogućuju svojim članovina zaštitu šuma. (24) (r = —0,60) ma visoku kvalitetu življenja. (12) (r = —0,50) 3. Suvremeno društvo može rasti samo do određeNajvišu saturaciju ima druga varijabla (r = 0,64), a ne granice. (13) (r = 0,58) govori da je ravnoteža prirode osjetljiva i lako se na 4. Razvijene zemlje trebale bi smanjiti tempo svog ruši. Iza nje slijedi prema veličini korelacije treća va razvoja (14) (r = 0,49) rijabla prema kojoj bi inženjeri šumarstva mogli znatno više utjecati na zaštitu šuma. Najniža korelacija iznoPrema sadržaju tvrdnji u šestom faktoru može se si —0,44 a odnosi se na tvrdnju da su znanost i tehreći da ispitanici smatraju da je život na selu sadržaj nika naša velika šansa za budućnost. Peti faktor moniji nego u gradu, zatm da suvremeno društvo može žemo definirati kao angažman struke i znanosti u zarasti samo do određene granice, razvijene zemlje treštiti osjetljive prirode. bale bi smanjiti tempo svog razvoja, te negativno korelirane varijable koja govori da industrijska društva Šesti faktor određen je sa četiri varijable od kojih omogućavaju svojim članovima visoku kvalitetu živ je jedna negativna. ljenja može se prihvatiti u svom negativnom značenju. 1. Život na selu mnogo je sadržajniji nego život u Šesti faktor definiran je kao ruralna pozicija i ogragradu. (9) (r = 0,67) ničenje rasta. ZAKLJUČAK Faktorskom analizom izdvojeno je šest varimax fakOvih šest varimax faktora predstavljaju latentne ditora koji su definirani kao pozicije studenata šumarmenzije stavova ispitanika. Dakle medu ispitanicima stva prema razvoju i očuvanju prirode: postoji mišljenje daje potrebna reciklaža i zaštita pri 1. Reciklaža, očuvanje i zaštita prirode prije sverode prije svega, ali isto tako postoji i informatičko ga tehnička pozicija. Nadalje, može se reći da ispitanici smatraju da je problem zagađivanja "prenapuhan" i 2. Informatičko-tehnička pozicija skloni su razvojnoj poziciji. Kod četvrtog faktora po 3. Preuveličavanje problema zagađivanja i rajavljuje se znanstveno-tehnološki i resursni pesimizam zvojna pozicija a u petom faktoru izražena je pozicija prema zaštiti 4. Znanstveno-tehnološki i rersusni pesimizam 5. Angažman struke i znanosti u zaštiti osjetljive prirode uz angažaman struke i znanosti. Šesti faktor predstavlja ruralnu poziciju i tendenciju ograničenja raprirode 6. Ruralna pozicija i ograničenje rasta sta. LITERATURA Cifric, I. (1993). "Ekološka edukcija i moderno društvo" ZaStulhofer, A. (1993). "Čudo za tri dana", Zagreb, Socijalna eko greb, Socijalna ekologija, 2 (2) 1993. 235-249. logija, Vol. 2 (1993) No. 1 (53-62) Kalanj, R. (1993). "Napredak u socijalnoekološkom vidokruŠajković, A. (1993). "Ekološke orijentacije šumarske profesigu" Zagreb, Socijalna ekologija, Vol. 21 (1993) No. 1 (63-je" Socijalna ekologija, Vol. 2 (1993) No. 4 (569-577) 71) ZUSAMMENFASSUNG: In dem Text werden die Ergebnisse der sociologischen Forschung dergelegt. Die Forschung ist zwischen den Studenten der Forstfakultet in Zagreb durchgefuhren worden. Es ist die Forsetzung solcher Forrschung des Forterberufs. Der Muster umfasste 246 Befragten aller Jahrgange der Forstabteilung. Der Umfragebogen bestand aus dem Instrument zur Messung von Stellungnamen, dem Naturschutz und dem Wald, der Entwicklung, der Wissenschaft und der Technik, der Rolle des Forsterberufs, der Energetik und dem Rohstoffen. Durch die Faktorenanalyse wurden sechs varimax Faktoren isoliert, die die latenten Dimensionen der stellungen der Studenten des Forstwesens vorstellen: 1. Recycling, der Schutz und die Obhut der Natur vor allem; 2. Informatisch- technisvhe Orientierung; 3. Die Vergosserung des Problems der Veschmutzung und Entwicklungsorientierung; 4. Wissenschaftlich-technologischer und Ressourcenpessimismus; 5. Das Engagement der Forster und wiessenschaft im Schutz der empfindlichen Natur; 6. Die rurale Orientierung und das Begrenzen des Wachstums. Grundausdrucke: Forsterferuf, Entwicklung, Umweltschutz |