DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 21     <-- 21 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPCHNJP. — PRELIMINARY COMMUNICATION
UDK 630* 301.085 (497.13) Šumarski list br. 5—6. CXIX (1995), 179—182


STAVOVI STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA RAZVOJU I OČUVANJU
OKOLIŠA


STELLUNGEN DER STUDENTEN DES FORSTWESENS UBER DIE ENTWICKLUNG
UND DER UMWELTSCHUTZ


Anđelka ŠAJKOVIĆ*


SAŽETAK: U radu se iznose rezultati sociologijskog istraživanja koje je
provedeno među studentima Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a nastavak je
takvog istraživanja šumarske profesije. Uzorak je obuhvaćao 246 ispitanika
svih godišta Šumarskog odjela. Anketni upitnik sastojao se od instrumenta za
mjerenje stavova prema očuvanju prirode i šuma, razvoju, znanosti i tehnici,
ulozi šumarske struke, te energetici i sirovinama.


Faktorskom analizom izdvojeno je šest varimax faktora, koji predstavljaju
latentne dimenzije stajališta studenata šumarstva: 1. Reciklaža, očuvanje
i zaštita prirode prije svega; 2. Informatičko-tehnička orijentacija; 3. Preuveličavanje
problema zagađivanja i razvojna orijentacija; 4. Znanstveno-tehnološki
i resurni pesimizam; 5. Angažman struke i znanosti u zaštiti osjetljive
prirode; 6. Ruralna orijentacija i ograničenje rasta.


Ključne riječi: šumarska profesija, razvoj, očuvanje okoliša.


UVOD


Studenti šumarstva predstavljaju populaciju koja se zini društva. Ovo je vrijeme tehničke civilizacije i opeducira
za zaštitu šuma, reprodukciju i ciljanu eksploćenito
ljudi jesu za očuvanje okoline, ali ne i odbaciataciju
u najopćenitijem smislu rečeno. U tijeku obravanje
tehničke civilizacije te povratak prirodi: "... ali
zovanja bave se u biološkom smislu ekološkim proznanstveno
tehnički napredak percipiraju i vrednuju kao
blemima. Međutim ekološki odgoj u sociološkom smiprijeku
potrebu. Vjeruju da je bogatstvo prirode neizslu
predstavlja specijalnu edukaciju koja "označava promjerljivo
veliko (što je svakako stav izvorne fascinacese
usuglašavanja, konfrontacije, posredovanja s drucije
snagom Prirode kao takve), ali nisu sigurni u kaštvenim
vrijednostima, normama i obrascima djelovategoričku
tvrdnju da je ono neiscrpivo. Priroda je tonja"
(Cifić, 1993:239). U procesu socijalizacije od koliko
moćna da u njoj uvijek ´ima dovoljno za svakojih
je jedan i formalno obrazovanje, studenti usvajaju ga´ , svaki korak napretka (znanstveno tehničkog ovlaodređene
vrijednosti, norme i obrasce djelovanja koji davanja njezinim tajnama i zakonitostima) blagotvose
odnose na okoliš, ovdje konkretno šume ali i na okoran
je za čovjeka, no nije sigurno da je sve to korisno
linu, socijalno prirodnu ili umjetno stvorenu. Javno mii
blagotvorno i za samu prirodu." (Kalanj, 1993:68)
šljenje jedan je također od utjecaja i procesa socijaliDakle,
na razini javnog mišljenja postoji zabrinutost
zacije mladih ljudi koji povećava ekološku osjetljivoza
prirodu ali i povjerenje i potreba za znanstveno-tehst,
ali i utječe na stavove i orijentacije koji u određeničkim
napretkom. Stoga i percepcije studenata prema
nom vremenskom kontekstu dominiraju na makro-ra-prirodi, tehnici, znanosti, razvoju itd. mogu biti uvjetovani
i formalnom edukacijom (studijem šumarstva),
ali isto tako i javnim mišljenjem. Predmet ovog istraživanja
jesu stajališta studenata šumarstva prema oču


* Mr. ANĐELKA ŠAJKOVIĆ, prof, sociologije i filozofije, asistent
na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. vanju okoliša i razvoju.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 22     <-- 22 -->        PDF

A. Šujković: STAVOVI STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA RAZVOJU I OČUVANJU OKOLIŠA Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 179—182
CILJ ISTRAŽIVANJA


Istraživanje je obuhvaćalo stavove studenata šumarnologiji.
Cilj je bio da se utvrde latentne dimenzije postva
prema prirodi, očuvanju prirode, energetskim pizicija
(stajališta) studenata šumarstva pomoču metode
tanjima, problemima razvoja, resursima i znanosti i teh>
Faktorska analiza<.


METODOLOŠKE NAPOMENE


Istraživanje je provedeno 1993. godine. Anketirano
je 246 studenata šumarstva svih godišta Šumarskog fakulteta
u Zagrebu, što iznosi više od 40% svih studenata
Šumarskog odjela. Uzorak je bio slučajan i stratificiran,
a istraživanje je dio šireg istraživanja ekoloških
orijentacija šumarske struke*.


Anketni upitnik sadržavao je 25 tvrdnji s pridruženom
skalom "ne slažem se", "nemam mišljenje" i "slažem
se".


Izvršena je univarijantna i multivarijantna analiza.
Tvrdnje su podvrgnute postupku faktorske analize primjenom
komponentnog modela.
Broj značajnih komponenti određen je Brttletovim kriterijem
za testiranje značajnosti glavnih komponenti uz
razinu P = .01. Inicijalna solucija šest ekstrahiranih faktora
dovedena je u parsimonijsku poziciju Kiserovom
varmix rotacijom.


INTERPRETACIJA REZULTATA


Latentne dimenzije


Faktorskom analizom izdvojeno je šest varimex faktora
koji u ovom istraživanju predstavljaju pozicije studenata
šumarstva prema razvoju i očuvanju okoliša. U
interpretaciji su iz matrice varimex faktora (Tablica 1)
uzimane vrijednosti korelacija iznad 0,40.


Prvi faktor sadrži sljedeće varijable:


1. Za one koji na bilo koji način zagađuju i uništavaju
okolinu trebalo bi odrediti najstrožiju kaznu. (1)
r = 438
2. Krizu energije najbolje je riješiti nuklearnom
energijom (10) r = —0,52
3. Sakupljanje otpadnog materijala nadoknadit će
nestašicu goriva. (15) r = 0,555
4. Očuvanje prirode ima prednost pred ostalim zadacima
društva. (17). r = 0,497
Prema tvrdnjama sadržanim u ovom faktoru vidljivo
je da je sadržaj u zaštiti prirode i energetskim pitanjima.
Najveću saturaciju ima varijabla pod rednim
brojem 3 (r = 0,55) koja govori da će skupljanje otpadnog
materijala riješiti nestašicu goriva. Varijablu
pod rednim brojem 2 koja ima negativnu korelaciju
(r = —0,52) mogli bismo prihvatiti u negativnom značenju
jer i frekvencije ukazuju na to. Zatim slijedi
tvrdnja koja kaže da očuvanje prirode ima prednost pred
ostalim zadacima društva (r = 0,49) i najnižu korelaciju
ima tvrdnja prema kojoj bi za one koji uništavaju
okolinu trebalo odrediti najstrožiju kaznu (r = 0,43).
Prema sadržaju tvrdnji prvi faktor može se definirati
kao reciklaža, očuvanje i zaštita prirode prije svega.


Drugi faktor sastoji se također od četiri varijable


* Napomena: Istraživanje je provedeno u okviru istraživačkog
zadatka "Hrvatske šume" III-B-7 "Vrijednosne orijentacije..."
ali negativnik korelacija:


1. Kompjutori su nužan uvjet daljnjeg razvoja čovječanstva
i potreba su svakoj šumariji. (2) (r = —0,72)
2. Kompjutori omogućavaju brzu informaciju o svim
promjenama u šumama i u poslovanju. (3) (r = —0,79)
3. Suvremena tehnika ima više pozitivnih nego negativnih
strana. (4) (r = —0,58)
4. Znanost i tehnika naša su velika šansa za budućnost.
(16) (r = —0,47)
Sadržaj navedenih tvrdnji upućuje na to da su informatizacija,
znanost i tehnika neophodne za razvoj i
za područje djelatnosti kakvo je šumarstvo. Ovaj faktor
je definiran kao informatičko-tehnička pozicija.


Treći faktor sadrži tri varijable od kojih je jedna
negativna:


1. Problem zagađivanja i nije tako velik; to su najčešće
priče za malu djecu. (20) (r = 0,77)
2. Za našu budućnost važniji je razvoj privrede i
proizvodnje za očuvanje okoliša. (22) )r = 0,52)
3. Razvoj privrede i proizvodnje trebao bi se uskladiti
s očuvanjem okoliša, naročito šuma. (23) (r =
= —0,71)
Očito da je treći faktor latentna dimenzija stavova
ispitanika studenata šumarstva. Prema tvrdnjama sadržanim
u ovom faktoru proizlazi da kod ispitanika postoji
mišljenje da je problem o zagađenju "prenapuhan",
zatim daje razvoj privrede i proizvodnje važniji
za budućnost od očuvanja okoliša. Treća varijabla koja
kaže da bi se razvoj privrede i proizviodnje trebao
uskladiti s očuvanjem okoliša ima negativnu korelaciju.
Treći faktor može se definirati kao preuveličavanje
problema zagađivanja i razvojna pozicija.


Četvrti faktor sastoji se od četiri pozitivno korelirne
tvrdnje:




ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 23     <-- 23 -->        PDF

A. Šajković: STAVOVI STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA RAZVOJU I OČUVANJU OKOLIŠA
Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 179—182
Matrica varimax faktora
Tablica — Table 1


Varijabl. Fakt.l. Fakt.2. Fakt.3. Fakt4. Fakt5. Fakt.6.
1 0,438 0,006 -0,274 0,056 -0,097 -0,079
2 0,070 -0,721 -0,105 0,039 0.076 -0,053
3 0,069 -0,799 0,010 0,042 -0,155 0,064
4 -0,077 -0,586 -0,030 -0,260 -0,109 -0,249
5 0,033 0,067 0,020 0,599 0,173 0,063
6 0,229 0,147 0,001 0,433 -0,217 0,210
7 0,360 -0,161 -0,271 0,387 -0,232 0,058
8 0,341 0,038 -0,190 0,491 0,189 0,096
9 0,069 0,216 0,044 -0,038 -0,047 0,674
10 -0,520 -0,165 -0,220 0,218 0,258 0,076
11 0,632 -0,185 0,194 0,054 0,088 0,014
12 0,165 -0,144 -0,009 0,156 0,114 -0,502
13 -0,093 -0,178 -0,074 0,225 0,016 0,589
14 0,286 0,068 0,011 0,268 -0,123 0,494
15 0,555 0,002 -0,117 0,035 -0,120 0,008
16 -0,007 -0,470 -0,137 -0,094 -0,443 -0,163
17 0,497 -0,064 -0,289 0,083 0,066 0,381
18 0,093 -0,116 -0,266 0,154 -0,641 0,072
19 -0,240 -0,047 0,150 0,580 -0,183 -0,132
20 -0,030 0,038 0,774 -0,088 0,197 0,070
21 0,170 -0,202 0,371 0,223 -0,051 0,083
22 -0,094 0,188 0,521 0,031 -0,300 -0,226
23 0,160 -0,156 -0,719 0,028 -0,250 0,015
24 0,176 -0,086 0,017 -0,082 -0,607 0,236
25 0,236 -0,029 0,135 -0,360 0,258 0,316
Varijanca 2.070 2.072 2.043 1.782 1.610 1.853
Crombach
alfa 0,517 0,517 0,511 0,439 0,379 0.460


1. Danas se više ne može kontrolirati razvoj tehniisto
tako da je priroda već previše uništena i da nisu
ke. (5) (r = 0,59) preporučljive nove ekološke avanture. Sadašnji tempo
2. Sadašnji tempo iskoišćavanja sirovina, naročito iskorišćavanja sirovina i drva vodi njihovom iscrpljidrva,
sigurno vodi njihovom
nestanku. (6) (r = 0,43) vanju. Četvrti faktor definiran je kao znanstveno-tehnološki
i resursni presimizam (Katastrofična orijen


3. Naša priroda je već previše uništena da bi se motacija)


glo upuštati u nove ekološke avanture. (() (r = 0,49)
Peti faktor sastoji se od tri negativno korelirane va


4. Znanost u Hrvatskoj daleko je od toga da postarijable:


ne nositelj razvoja privrede. (19) (r = 0,58)


1. Znanost i tehnika naša su velika šansa za budućPrema
tvrdnjama sadržanim u ovom faktoru može


nost. (16) (r = —0,44)


se reći da ispitanici smatraju da se više ne može kontrolirati
razvoj tehnike, zatim daje u hrvatskoj znanost 2. Ravnoteža prirode je osjetljiva i lako se naruši.
daleko od toga da postane nositelj razvoja privrede ali (18) (r = —0,64)




ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 24     <-- 24 -->        PDF

A. Šajković: STAVOVI STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA RAZVOJU I OČUVANJU OKOLIŠA
Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 179—182
3. Inženjeri šumarstva mogli bi znatno više utjecati 2. Industrijska društva omogućuju svojim članovina
zaštitu šuma. (24) (r = —0,60) ma visoku kvalitetu življenja. (12) (r = —0,50)
3. Suvremeno društvo može rasti samo do određeNajvišu
saturaciju ima druga varijabla (r = 0,64), a


ne granice. (13) (r = 0,58)


govori da je ravnoteža prirode osjetljiva i lako se na


4. Razvijene zemlje trebale bi smanjiti tempo svog
ruši. Iza nje slijedi prema veličini korelacije treća va


razvoja (14) (r = 0,49)


rijabla prema kojoj bi inženjeri šumarstva mogli znatno
više utjecati na zaštitu šuma. Najniža korelacija iznoPrema
sadržaju tvrdnji u šestom faktoru može se
si —0,44 a odnosi se na tvrdnju da su znanost i tehreći
da ispitanici smatraju da je život na selu sadržaj


nika naša velika šansa za budućnost. Peti faktor moniji
nego u gradu, zatm da suvremeno društvo može
žemo definirati kao angažman struke i znanosti u zarasti
samo do određene granice, razvijene zemlje treštiti
osjetljive prirode. bale bi smanjiti tempo svog razvoja, te negativno korelirane
varijable koja govori da industrijska društva


Šesti faktor određen je sa četiri varijable od kojih


omogućavaju svojim članovima visoku kvalitetu živ


je jedna negativna.


ljenja može se prihvatiti u svom negativnom značenju.


1. Život na selu mnogo je sadržajniji nego život u Šesti faktor definiran je kao ruralna pozicija i ogragradu.
(9) (r = 0,67) ničenje rasta.
ZAKLJUČAK


Faktorskom analizom izdvojeno je šest varimax fakOvih
šest varimax faktora predstavljaju latentne ditora
koji su definirani kao pozicije studenata šumarmenzije
stavova ispitanika. Dakle medu ispitanicima
stva prema razvoju i očuvanju prirode: postoji mišljenje daje potrebna reciklaža i zaštita pri


1. Reciklaža, očuvanje i zaštita prirode prije sverode
prije svega, ali isto tako postoji i informatičko
ga
tehnička pozicija. Nadalje, može se reći da ispitanici
smatraju da je problem zagađivanja "prenapuhan" i


2. Informatičko-tehnička pozicija
skloni su razvojnoj poziciji. Kod četvrtog faktora po


3. Preuveličavanje problema zagađivanja i rajavljuje
se znanstveno-tehnološki i resursni pesimizam


zvojna pozicija


a u petom faktoru izražena je pozicija prema zaštiti


4. Znanstveno-tehnološki i rersusni pesimizam
5. Angažman struke i znanosti u zaštiti osjetljive
prirode uz angažaman struke i znanosti. Šesti faktor
predstavlja ruralnu poziciju i tendenciju ograničenja raprirode


6. Ruralna pozicija i ograničenje rasta
sta.
LITERATURA


Cifric, I. (1993). "Ekološka edukcija i moderno društvo" ZaStulhofer,
A. (1993). "Čudo za tri dana", Zagreb, Socijalna eko


greb, Socijalna ekologija, 2 (2) 1993. 235-249. logija, Vol. 2 (1993) No. 1 (53-62)
Kalanj, R. (1993). "Napredak u socijalnoekološkom vidokruŠajković,
A. (1993). "Ekološke orijentacije šumarske profesigu"
Zagreb, Socijalna ekologija, Vol. 21 (1993) No. 1 (63-je" Socijalna ekologija, Vol. 2 (1993) No. 4 (569-577)
71)


ZUSAMMENFASSUNG: In dem Text werden die Ergebnisse der sociologischen
Forschung dergelegt. Die Forschung ist zwischen den Studenten der
Forstfakultet in Zagreb durchgefuhren worden. Es ist die Forsetzung solcher
Forrschung des Forterberufs. Der Muster umfasste 246 Befragten aller Jahrgange
der Forstabteilung. Der Umfragebogen bestand aus dem Instrument
zur Messung von Stellungnamen, dem Naturschutz und dem Wald, der Entwicklung,
der Wissenschaft und der Technik, der Rolle des Forsterberufs,
der Energetik und dem Rohstoffen.


Durch die Faktorenanalyse wurden sechs varimax Faktoren isoliert, die
die latenten Dimensionen der stellungen der Studenten des Forstwesens vorstellen:
1. Recycling, der Schutz und die Obhut der Natur vor allem; 2. Informatisch-
technisvhe Orientierung; 3. Die Vergosserung des Problems der
Veschmutzung und Entwicklungsorientierung; 4. Wissenschaftlich-technologischer
und Ressourcenpessimismus; 5. Das Engagement der Forster und
wiessenschaft im Schutz der empfindlichen Natur; 6. Die rurale Orientierung
und das Begrenzen des Wachstums.


Grundausdrucke: Forsterferuf, Entwicklung, Umweltschutz