DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 24     <-- 24 -->        PDF

A. Šajković: STAVOVI STUDENATA ŠUMARSTVA PREMA RAZVOJU I OČUVANJU OKOLIŠA
Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 179—182
3. Inženjeri šumarstva mogli bi znatno više utjecati 2. Industrijska društva omogućuju svojim članovina
zaštitu šuma. (24) (r = —0,60) ma visoku kvalitetu življenja. (12) (r = —0,50)
3. Suvremeno društvo može rasti samo do određeNajvišu
saturaciju ima druga varijabla (r = 0,64), a


ne granice. (13) (r = 0,58)


govori da je ravnoteža prirode osjetljiva i lako se na


4. Razvijene zemlje trebale bi smanjiti tempo svog
ruši. Iza nje slijedi prema veličini korelacije treća va


razvoja (14) (r = 0,49)


rijabla prema kojoj bi inženjeri šumarstva mogli znatno
više utjecati na zaštitu šuma. Najniža korelacija iznoPrema
sadržaju tvrdnji u šestom faktoru može se
si —0,44 a odnosi se na tvrdnju da su znanost i tehreći
da ispitanici smatraju da je život na selu sadržaj


nika naša velika šansa za budućnost. Peti faktor moniji
nego u gradu, zatm da suvremeno društvo može
žemo definirati kao angažman struke i znanosti u zarasti
samo do određene granice, razvijene zemlje treštiti
osjetljive prirode. bale bi smanjiti tempo svog razvoja, te negativno korelirane
varijable koja govori da industrijska društva


Šesti faktor određen je sa četiri varijable od kojih


omogućavaju svojim članovima visoku kvalitetu živ


je jedna negativna.


ljenja može se prihvatiti u svom negativnom značenju.


1. Život na selu mnogo je sadržajniji nego život u Šesti faktor definiran je kao ruralna pozicija i ogragradu.
(9) (r = 0,67) ničenje rasta.
ZAKLJUČAK


Faktorskom analizom izdvojeno je šest varimax fakOvih
šest varimax faktora predstavljaju latentne ditora
koji su definirani kao pozicije studenata šumarmenzije
stavova ispitanika. Dakle medu ispitanicima
stva prema razvoju i očuvanju prirode: postoji mišljenje daje potrebna reciklaža i zaštita pri


1. Reciklaža, očuvanje i zaštita prirode prije sverode
prije svega, ali isto tako postoji i informatičko
ga
tehnička pozicija. Nadalje, može se reći da ispitanici
smatraju da je problem zagađivanja "prenapuhan" i


2. Informatičko-tehnička pozicija
skloni su razvojnoj poziciji. Kod četvrtog faktora po


3. Preuveličavanje problema zagađivanja i rajavljuje
se znanstveno-tehnološki i resursni pesimizam


zvojna pozicija


a u petom faktoru izražena je pozicija prema zaštiti


4. Znanstveno-tehnološki i rersusni pesimizam
5. Angažman struke i znanosti u zaštiti osjetljive
prirode uz angažaman struke i znanosti. Šesti faktor
predstavlja ruralnu poziciju i tendenciju ograničenja raprirode


6. Ruralna pozicija i ograničenje rasta
sta.
LITERATURA


Cifric, I. (1993). "Ekološka edukcija i moderno društvo" ZaStulhofer,
A. (1993). "Čudo za tri dana", Zagreb, Socijalna eko


greb, Socijalna ekologija, 2 (2) 1993. 235-249. logija, Vol. 2 (1993) No. 1 (53-62)
Kalanj, R. (1993). "Napredak u socijalnoekološkom vidokruŠajković,
A. (1993). "Ekološke orijentacije šumarske profesigu"
Zagreb, Socijalna ekologija, Vol. 21 (1993) No. 1 (63-je" Socijalna ekologija, Vol. 2 (1993) No. 4 (569-577)
71)


ZUSAMMENFASSUNG: In dem Text werden die Ergebnisse der sociologischen
Forschung dergelegt. Die Forschung ist zwischen den Studenten der
Forstfakultet in Zagreb durchgefuhren worden. Es ist die Forsetzung solcher
Forrschung des Forterberufs. Der Muster umfasste 246 Befragten aller Jahrgange
der Forstabteilung. Der Umfragebogen bestand aus dem Instrument
zur Messung von Stellungnamen, dem Naturschutz und dem Wald, der Entwicklung,
der Wissenschaft und der Technik, der Rolle des Forsterberufs,
der Energetik und dem Rohstoffen.


Durch die Faktorenanalyse wurden sechs varimax Faktoren isoliert, die
die latenten Dimensionen der stellungen der Studenten des Forstwesens vorstellen:
1. Recycling, der Schutz und die Obhut der Natur vor allem; 2. Informatisch-
technisvhe Orientierung; 3. Die Vergosserung des Problems der
Veschmutzung und Entwicklungsorientierung; 4. Wissenschaftlich-technologischer
und Ressourcenpessimismus; 5. Das Engagement der Forster und
wiessenschaft im Schutz der empfindlichen Natur; 6. Die rurale Orientierung
und das Begrenzen des Wachstums.


Grundausdrucke: Forsterferuf, Entwicklung, Umweltschutz