DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 28 <-- 28 --> PDF |
M. Stojkovič: PROPADANJE POLJSKOG (ULMUS MINOR MILL., sin. ULMUS CARPINIFOLIA SUCKOW) Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 183—188 ystis ulmi (Schw.) M. U vrijeme sadnje, biljke su sa-Prema Vajdi (1952) azijski brijestovi, sibirski briđene gusto, pa je bilo i dosta potisnutih stabala kojima jest (U. pumila I.) i turkestanski (U. pinnato ramosa je mokri snijeg polomio slabe grane. Tako ozlijeđena Dieck) dosta su otporni prema brijestovoj holandskoj i oslabljena stabla napali su potkornjaci, a sanitarna bolesti, a kineski brijest (U. pavifolia Jacq.), U. Shirasječa nije potvrđena. Taj dio sastojine daje dojam nesawana Daveau, U. Sieboldii Daveau i U. coreana Naurednosti, pa tako ova grupa brijesta nije posebno obikai još su otporniji. U slučaju zaraze navedenih vrsta lježena kao pokusna ploha od posebnog značenja i čui varijacija, bolest se ne širi dalje po stablu, već ostaje vanja. Šumske štete suzile su broj najjačih stabala. Vjelokalizirana tako da ne može ugroziti život napadnurojatno bi stabla ove vrste brijesta na ovoj pokusnoj tog stabla. plohi mogla poslužiti za daljnja istraživanja otpornosti ili eventualno oplemenjivanja. 5. RASPRAVA I NEKA PITANJA OČUVANJA POLJSKOG BRIJESTA DISCUSSION AND SOME QUESTIONS ABOUT PREZERVATION OF ELM FIELD Provedena inventura stanja poljskog brijesta bivšeg Zagorsko-Prigorskog područja pokazuje da u nizinskim predjelima sastojina više nema srednjedobnog i starijeg brijesta. Izuzetak je manja površina na predjelu »Jalševa greda« gosp. jedinica Turopoljski lug, pa je potrebno zadržati se na tome kako bismo, ako je moguće, objavili eventualne razloge opstanka brijesta na tom lokalitetu, s obzirom da ovaj predjel pripada labilnom ekosustavu gospodarske jedinice. U prošlosti, ovdje u predjelu Jalševa greda najviše je propalo poljskog brijesta, jer ga je i bilo najviše. Ostala je ova manja površina uz samu rijeku po prilici 100 metara od rijeke. Nameće se pitanje zašto se održao poljski brijest u grupama — izmiješan s hrastom lužnjakom na ovom lokalitetu? Navodimo pretpostavke koje najvjerojatnije uvjetuju ovakvo današnje stanje. 1. Obrast 0.8 sprečava kod povišenih temperatura isušenje tla. Tu su povoljne metode gospodarenja, a to je veoma važno za brijest. Za sada osnovom gospodarenja ovdje nije propisana sječa. 2. Ovakvo stanje sastojine koja se nalazi uz rijeku, pridonosi očuvanju vlažnosti tla, zraka, kao i sadržaju vode u stablima. 3. Također se može pretpostaviti kako u sadašnjem stanju sastojine tempereturne prilike i vlažnost zraka ne utječu povoljno na razvoj brijestovi potkornjaka. Prema Vajdi (1952) utvrđeno je da velika većina Scolytus vrste za svoj razvoj u suhim i toplim klimatskim prilikama treba gotovo četiri puta manje vremena nego u hladnim i vlažnim. ´ Po našem mišljenju, naveli smo najvažnije činitelje kao pretpostavke, vjerojatno ih ima još, jer brijest ovdje još uvijek postoji. Za postojeću biljnu zajednicu moći će se reći nešto više nakon eventualne usporedbe na drugim lokalitetima na području Republike Hrvatske. Tu je i uzajamno djelovanje hrasta na poljski brijest i obratno. Vidljivo je kako je poljski brijest na bivšem zagorsko- prigorskom području o opasnosti da potpuno nestane. Ranije je bilo prijedloga u radovima za očuvanja ove vrste. Navodimo neke autore: Motal (1974), Jovančević (1975), Vidaković - Krstinić (1974), Kišpatić (1980), Vajda (1952), Vajda (1952 b), Vidaković - Gračan (1994). SI. 2. Ulmuš pinnato ramosa Dieck, gj. Šiljakovačka dubrava, odjel 169b, snimljeno 15. XII1988. Fig. 2. Ulmus pinnato ramasa Dieck, forest compartment 169b, Photograph taken on 15th December 1988. (Foto: M. Stojković) |