DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 31     <-- 31 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS
UDK 630* 902 (497.13) Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 189—199


STOTA GODIŠNJICA ZAKONA O UREĐENJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA
U HRVATSKOJ


THE HUNDREDTH ANNIVERSARY OF THE LAWS ON FOREST MANAGEMENT
IN CROATIA


Oskar PIŠKORIĆ*


SAŽETAK: Godine 1894. i 1895. Sabor je donio šest zakona kojima se uređuje
šumarsko-tehnička služba kod političke uprave, ureduje stručna uprava
i gospodarenje u šumama koje su pod osobitim javnim nadzorom tj. zemljišnih
zajednica, općina, crkvenih općina i si., produženje nastave na Gospodarsko-
šumarskom učilištu u Križevcu s dvije na tri godine te o uređenju bujica.


U ovom članku pokazane su bitne značajke pojedinih zakona, rasprave prigodom
razmatranja u Saboru te o osvrtima na zakone u tisku.


UVOD — INRODUCTION


Odumiranje feudalnog sustava, koje je ubrzano na—
Zakon od 8. lipnja 1871. o ustanovama za otkup
kon Francuske revolucije 1793. godine, odrazilo se i u prava na drvlje, pašu i uživanje šumskih proizvoda, što
hrvatskom društvenom, kulturnom i gospodarskom žikrajiški
stanovnici imadu u državnim šumama nalazevotu
pa i u šumarstvu. Značajna zbivanja i pomaci u čim se u vojnoj Krajini i Zakon od 8. lipnja 1873. o
šumarstvu bili su: imovnim obćinama u hrvatsko-slavonsko vojnoj Kra


— razrješenje kmetskih odnosa 1848. godine, jini, te
— skupina Zakona koji je Sabor donio u 1894. i
— Cesarski patent od 17. svibnja 1857. godine o na1895.
godini.


činu segregacije i komasacije urbanskih šuma"
Bitne značajke pojedinih Zakona za šumarstvo su:


— austrijski Šumski zakon od 3. XII. 1852. godi—
Cesarskog patenta iz 1857. godine stoje, uz ostane,
koji je stupanjem na snagu od 1. siječnja 1858. pro


lo odredio »da su sve šume koje su po dotičnih propi


tegnut i na područje Banske ili građanske Hrvatske (za


sih izlučene u korist bivših podanika, prelaze u njiho


područje Vojne krajine i Dalmacije primjenjuje se od


vo vlasničtvo, te da s njima valja postupati kao u šu


1860. godine, a u Istri od 1858.)


mama občinskimi, u kojih treba gospodarenje nadzira


— Naredba Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zeti
za to valjajućih zakonskih ustanova«.2´


maljske vlade od 4. ožujka 1871. godine broj 2144 ko


— Razvojačenje Vojne Krajine značajno je po tojom
se privremeno ureduje gospodarenje u urbarskim


me, što je uslijedila podjela šuma između države i kra


šumama,


jišnika. Kako je kriterij diobe bio pola pola po vrijednosti,
to je državnom posjedu ostalo, zaokruženo,
278000 ha, a krajišnicima, kasnije udruženim u imovi


* Oskar Piškorić, dipl. inž. šum. u m., Ul. grada Vukovara 224/
IV, 41000 ZAGREB
1) Za vrijeme apsolutizma (1851 - 1860) sva vlast bila je u rukama
vladara te su se zakonski propisi donosili »cesarskim paten2)
Pod političkom vlasti u ono doba podrazumijeva se općetom
«. upravna vlast kao općina, kotar, županija.