DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 33 <-- 33 --> PDF |
O. Piškorić: STOTA GODIŠNJICA ZAKONA O UREĐENJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995). 189—199 snici šumah sami zaključili ili ako bi to odredili posebni zakoni. Datum Zakona: 22. siječnja 1894.3a) ZAKON kojim se određuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom The Law which regulates professional administration and management of forests which are under special public supervision. Cilj je ovog Zakona, stoji u §-u 1, osigurati gospodarenje šumama »gradskih, trgovištnih, upravnih, mjesnih, plemićkih i poveljanih obćina« za postizanje »što viših i trajnijih užitaka« i uspostaviti njihovu potrajnost koja je bila »poremećena bud prekomjernom potrebom, bud s drugih uzorakah«. Zato se i »nuzgredni užitci smiju uživati samo u toliko, koliko je osjegurano podržavanje vrsti drva i vrsti uzgoja, odgovarajuće odnosnoj stojbini«. Sredstvo za postizanje toga cilja je izrada gospodarstvene osnove ili gospodarstvenog programa. Program je dovoljan za male šumske površine i u njem se određuje postupak sa šumom u slijedećih deset godina. Segregacijom bili su dodijeljeni i pašnjaci od kojih su neki bili obrasli i šumskim drvećem. Za drvljem obrasle pašnjake na apsolutnom šumskom tlu Zakon određuje izradu gospodarstvenog programa na načelu, da je »glavna svrha tih pašnjaka uživanje paše, a uzgredna uzgoj drva.« Osnove i programe izrađuju, dakako, šumarski stručnjaci, ali u »sporazumu sa zastupnicima odnosnih posjednika šumah«. Također se stavljaju na 30-dnevni uvid u općinskom poglavarstvu. Prigovore u prvoj instanci rješava županijski upravni odbor, a u drugoj Vlada. Gospodarstvene osnove odobrava Vlada, a programe županijski upravni odbor. Godišnje iskorišćavanje može biti samo u skladu s odredbama gospodarstvene osnove i godišnjeg drvosječnog te odgojnog prijedloga koje odobrava županijski upravni odbor. Predviđeno je i odstupanje od gospodarstvene osnove, npr. prethvatom, ali je za to nužna suglasnost Vlade. Stručno gospodarenje šumama kao i izrada osnova i drvosječnih prijedloga »stvar je šumarskih stručnjaka osposobljenih za samostalno vođenje šumskog gospodarstva «, ali izbor šumarskih stručnjaka prepušten je odnosnom šumskom posjedniku(§). Izabran šumarski stručnjak polaže prisegu i za svoj stručni rad odgovoran je političkim (upravnim) oblastima. Također je od 3a) Zakoni nose datume, kada ih je potpisao kralj. govoran i poslodavcu - šumoposjedniku i »upućeni na njegove odredbe«. Međutim »šumarske stručnjake ide pravo na mirovinu i na opskrbu njihovih udovah i siročadi po propisih za zemaljske činovnike i to na teret odnosnih posjednikah šumah« (§ 8). Svi šumoposjednici navedenim u 1. §-u ovog Zakona dužni su imati stručnu upravu. Uprava se može povjeriti i kotarskom šumarskom izvjestitelju uz odobrenje Vlade i uvjet da doprinose »redovito u kralj, zemaljsku blagajnu primjeren prinos za djelomično pokriće berivah šumarskog osoblja kr. kotarskih oblastih«. Odredbom §-a 11. Zemaljska vlada je ovlaštena »odrediti, da šumarski tehničari kotarskih oblastih preuzmu voditi stručno gospodarenje u šumama posjedovnih kategorijah označenih u §§ 1. i 2. ovog zakona, nedirajućih ipak u ona prava obćinah, zajednicah ili pojedinih šumoposjednikah, koja se ne opiru šumskom gospodarenju i načelom racionalnog šumarenja«. To se može primijeniti ako, npr., sam šumoposjednik ne postavi stručnu upravu ili izradi gospodarstvenu osnovu. Zakonska je obveza i postavljanje osposobljenih lugara za čuvanje šuma. Lugarima je također osigurana stalnost u službi odnosno »moći će ih službodavac otpustiti samo nakon provedenog discipliniranoga postupka, te na temelju stvorene o tom odluke kr. kotarske oblasti u prvoj, odnosno županijskog upravnog odbora u drugoj molbi«. Županijska odluka je konačna. U službenom pak pogledu lugarsko osoblje neposredno je podčinjeno šumarskom stručnjaku (§13). Za šumoposjednike koji ne provode odredbe ovog Zakona predviđene su i kazne. Za šumoposjednike do 500 jutara određena je kazna od 100 do 300 forinti, a onih preko 500 jutara kazna od 300 - 1000 forinti. Kazne izriče politička oblast, koja može »obustaviti svaku sječu«. Datum Zakona: 26. ožujka 1894. ZAKON o određenju zemljišnih zajednicah The Law on Regulation of Land Communities. Uz Osnovu Zakona o uređenju zemljišnih zajednica za raspravu u Saboru priloženo je i opširno obrazloženje (12 stranica teksta Šumarskog lista) s dva priloga. Jedan je »Glavni iskaz posjedah zemljišnih zajednicah « razrađen po županijama i kulturama oranice, sjenokoše, pašnjaci, šume i »Pregled nazivlja, pod kojim su u gruntovnici unesene zemljišne zajednice kao vlasnice svojih nekretninah«. Iz uvoda se vidi da je Zemaljska vlada početkom 1892. godine pozvana od Sabora da najkasnije u roku od tri godine predloži »osnovu zakona ob uredjenju t.z. skupnih užitkah«. Osnova Zakona bila, međutim, već u studenome 1893. godine bila u Saboru i prihvaćena u veljači 1894. godine. Zakon sadrži 100 §§ razvrstanih u pet poglavlja: |