DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 36 <-- 36 --> PDF |
O. Piskorić: STOTA GODIŠNJICA ZAKONA O UREĐENJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 189—199 mena, »osobito u šumarskoj struci pokazala se nedostatnost prednaobrazbe učenika za polazak križevačkog učilišta, jer se u toj struci najvažniji predmeti osnivaju na matematici, koju si nauku nisu kadri učenici u četiri razreda gimnazije ili realke prisvojiti u toj mjeri, da bi u težih predmetih struke šumarske uspješno napredovati mogli.«, stoji u obrazloženju osnovi ovog Zakona. »Stoga se traži zrelija doba i veća prednaobrazba« stoji dalje u Obrazloženju tj. šest razreda gimnazije ili realke završenih s dobrim uspjehom. U gospodarski odjel Učilišta ostavljena je i mogućnost, »u izvanrednih, osobito vriednih slučajevih« upis i s najmanje četiri razreda gimnazije, realke ili drugih ravnih škola uz polaganja prijemnog ispita i uz uvjet starosti od 17 godina. Vrijedno je zabilježiti da je saborski izvjestitelj Dr. Tomo Maretić izjavio, da bi »najbolje bilo, kad bi se mogao ovaj nivo ... tako podići, da stoji sasvim jednako sa nivoom drugih narodah« tj. da se podigne na akademsku razinu. Međutim tome se protivi Vlada, jer je postojala bojazan da bi zbog zahtjeva završene pune gimnazije bilo premalo kandidata te da za akademiju nema »toliko novcah, s kojim ... budget raspolaže, a nema ni silah učiteljskih sada, koje bi se mogle postaviti na akademiju«. Datum Zakona: kolovoza 1894. ZAKON o uređivanju bujicah (vododerinah) The Law on the Control of Rapid Mountain Streams. Najhitnije u ovom Zakonu je pravna regulativa za izvođenje radova u bujičnom području i zaštita izvršenih radova ili, kako Zakon kaže, »radjevinah i napravah «. Područje, u kojem treba urediti bujicu, stoji u §-u 1, »zove se radnim poljem (perimeter, bujično područje). Ono će obsizati osim samog korita (jarka) i one čestice prikupištah vodah, kojim samo tlo traži, da se uredi voda glede sakupljanja ili otcanja njezina. Ovo područje valja u svakom slučaju potanje ustanoviti postupkom, što ga ovaj zakon propisuje«. Pri tome koristit će se i »propisi zakona o vodnom pravu i šumskog zako na, u koliko o tom nema drugih ustanovah u ovom zakonu «. Prema odredbi u §-u 2. u uređivanje bujice uz građevinske radove spadaju i biološke mjere (zatravnjivanje, pošumljavanje), isključivanje ili određivanja načina korišćenja šuma, pašnjaka i drugih površina te mjere za izvoženje proizvoda. Zakon obvezuje vlasnike zemljišta u bujičnom području ili na okolnim površinama da ga ustupi za radove, a osigurava i pravo služnosti za odlaganje radnih sredstava i materijala potrebnog za radove kao i za odlaganje iskopanog materijala. Za svako ograničavanje zemljišta vlasnik ima pravo naknade djelomično ili u cijelosti prema koristi slobodnog korišćenja. Zakonom je određeno, u §-u 12, da »pothvatnici uređenja bujicah, koja bi se imala izvesti na temelju ovog zakona, mogu biti: zemaljska vlada, obćine, zajednice šumskih posjednikah, državni šumski erar i drugi interesenti, i to posebice ili u zajednici (zadruga).« Prvi posao za uređenje bujice je izrada glavne osnove za radove s prilogom »podloge u opsegu i medjah bujičnog područja« koja se predlaže zemaljskoj vladi na ocjenu »da lije zasnovati pothvat od javne koristi u obće, pak i o tom, je li predložena glavna osnova prikladna daljnjem raspravljanju« (§. 13) Kada Zemaljska vlada prihvati glavnu osnovu ona se izlaže u odnosnoj općini ili gradskom poglavarstvu na 30-dnevni javni uvid, uz upozorenje vlasnicima zemljišta u bujičnom području na pravo prigovora u roku od 30 dana. Prigovore u prvoj instanci rješava županijska oblast ili gradsko poglavarstvo, a u drugoj Zemaljska vlada. Ukoliko bi bila sporna odluka o visini štete, za nezadovoljnika rješenja po utoku uloženog Zemaljskoj vladi postoji pravo sudbenim putem tražiti rješenje. Tužba se podnosi kotarskom sudu na čijem se području nalazi bujica. Za pašu u bujičnom području, oštećivanje građevina, nepridržavanja odredbi o korišćenju i obrađivanju zemljišta ili izvoza (prijevoza) kazna može iznositi do 500 forinti5) ili do tri mjeseca »prosta« zatvora; novčana kazna može se zamijeniti i zatvorom na osnovi pariteta jedan dan zatvora za pet forinti kazne. Datum Zakona: 22. listopada 1895. SABORSKE RASPRAVE O ZAKONIMA Parlamentarv debates on the Laws Upućujući Saboru »osnovu« pojedinog zakona Zemaljska vlada predložila je i opširno obrazloženje. Za 5) Veličina ove kazne bit će razumljivija ako je usporedimo s plaćom šumarskog vježbenika, koja je iznosila isto toliko foriti za cijelu godinu ili primanja šumarskog nadzornika II. razreda koja su iznosila 600 forinti plaće i 100 forinti stanarine, također godišnje. konska osnova najprije je razmotrena u Saborskom odboru za unutarnju zemaljsku upravu6´, a ovaj ga je sa svojim obrazloženjem proslijedio saborskim sjednicama. Osnova je razmatrana redovno na tri sjednice - s 6) Šumarski zakoni razmatrani su u Saborskom odboru za unutarnju zemaljsku upravu, jer se i šumarska referada nalazila u sklopu istoimenog Odjela. |