DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 37 <-- 37 --> PDF |
O. PiSkorić: STOTA GODIŠNJICA ZAKONA O UREĐENJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA U HRVATSKOJ Šumarski lisl br. 5—6, CXIX (1995), 189—199 prvim, drugim i trećim čitanjem. Na prvoj sjednici ili »prvom čitanju« bila je opća rasprava, u drugom čitanju razmatranje i glasovanje o svakom pojedinom članu zakona, a u trećem čitanju predočen je tekst s eventualnim izmjenama ili dopunama drugog čitanja i prihvaćanje zakona u cijelosti. Stenografski zapisnici sjednice objavljeni su u vladinim Narodnim novinama ali i u opozicijskom »Hrvatska«, a o ovim i u Šumarskom listu.7) Zakon o uređenju šumarsko - tehničke službe The Law on the Regulation of Forestry - Tehnical Service O osnovi Zakona kojim se uređuje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji raspravljano je na sjednici Saborskog odbora za unutarnju zemaljsku upravu 27. studenoga 1893. godine, a u Saboru na sjednicama 4, 6. i 9. prosinca iste godine. U raspravi su sudjelovali: zastupnik opozicije Fran Folnegović, ban grof Khuen Hedervary, zastupnik opozicije Dr. Josip Frank, ban Khuen Hedervary (drugi put), provladin zastupnik Gjuro pl. Gjurković. Govori su bili opširni, što dokazuje i činjenica da su zauzeli 24 stranice Šumarskog lista, od čega Khuena 13 i pol stranica. Oko polovice govora bili su čisto politički, a tek polovica u raščlanjivanju zakonske osnove. Zakonsku osnovu u svakom njegovom dijelu opširno je branio sam ban Khuen Hedervary. Opširniji izvodi iz njegovog izlaganja prelaze okvir ovog preglednog prikaza svih Zakona o kojima je riječ u ovom članku, pa se ograničavamo samo na neke detalje. Zastupnik Folgenović, naime, izrazio je bojazan, kako će šumari primiti ovaj Zakon i ustvrdio »da je ova osnova nikla u nečijoj glavi, samo da taj netko steče zaslugah, a mi da se ovdje zabavljamo«. Ban je odgovorio: »Ja mogu reći, da tomu nije tako, nego da smo mi dugo razmišljali, kako bi trebalo preudesiti šumsku upravu; i upravo stručni su ljudi na tome radili i tri puta je bila deputacija šumarskoga društva kod mene o toj stvari, moleći naime, da uredim organizaciju uprave šumske i oni su me ponukali i bodrili, da izađem s ovakovom zak. osnovom. Prije nismo pristupili k ostvarenju njihove želje jedino sa financijalnog razloga.8´ Folnegović se osvrnuo i na niz pojedinačnih zakonskih odredbi osporavajući im vrijednost i mogućnost provedbe. Khuen je isto tako na svaku osporenu odredbu imao odgovor. Iz njegovih odgovora možemo vidjeti protiv čega je bio Folnegović. Khuen odgovara9): 7) Šumarski list 1894. god. 8) Š. 1. 1894, str. 53. 9) Govor bana Khuen - Hedervarija u Šum. listu 1894. str. 53 54. i 57 - 59. — Baš se često s ove strane (pokazuje na ljevicu) prigovaralo, da nema nikakve kontrole nad tom bogatom imovinom /tj. šumam — OP/, a u ovoj se osnovi o drugom i ne radi, nego kako da se uredi kontrola nad ovim imetkom i ništa drugo. Osoblju današnjem, kojeg imademo kod vlade i županijah, obilježuje se sustavno položaj i njihovi zadatci ... — Gosp. zastupnik boji se kontrole sa strane šumarskih tehničarah, koju vršiti imadu s obzirom na vlastelinstva; ali nema pravo, jer ... vlastelini i privatni po- DRAGUTIN GROF KHUEN - HEDERVARY, hrvatski ban od 1883. do 1903. godine Khuen - Hedervary smatranje »jednom od najomraženijih lič nosti u Hrvatskoj, koja je srušena Narodnim pokretom 1903. godine « (I. Krtalić) ali čijom je brigom i neposrednim sudjelovanjem u izradi Sabor donio Zakone 1894. i 1895. o uređenju hrvatskog šumarstva. Izidor Kršnjavi, jedno vrijeme predstojnik Odjela za bogoštovanje i nastavu za vrijeme banovanja Khuen - Hedervarya, u svojim Zapisnicima (str. 739) napisao je : »moram zahvaliti (K. H.) što sam mogao dovoljno učiniti za napredak i kulturu zemlje.« Count Dragutin Khuen Hedervary, Croatian Civil Governer from 1883 to 1903. Khuen Hedervary was considered one of the most hated persons in Croatia, who was brought down by the People´s Movement in 1903 (I. Krtalić), but whose care and direct engagement in Par- lament contributed to the passing of Laws in 1894 and 1895 on the regulation of Croatian forestry. Izidor Kršnjavi, at one time Principial of the Department for Religious Observances and Teavhing during the time of Khuen Hedervary s rule, wrote in his Memoires (p. 739): »I have to express (to Khuen Hedervary) my gratitude because of the chance of working towards the progress and culture of the country.« |