DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 39 <-- 39 --> PDF |
0. Piškoric: STOTA GODIŠNJICA ZAKONA O UREĐENJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5—6, CXK (1995), 189—199 »U Slavoniji je«, piše L. pl. K., »od 470.000 jut. šume u rukama veleposjeda oko 131.000 jutarah šuma, koja imade zaštititi i regulirati klimatične i hygijenske odnošaje i s kojim će se površinama u smislu propisah potrajno gospodariti na temelju gospodarstvenih osnovali «. Bojazan da bi privatnici čistim sječama mogli ugroziti opstanak šume, dakle i njezine klimatske i higijenske funkcije, autor temelji na činjenici, što Šumarski zakon iz 1852. godine dozvoljava čiste sječe uz obvezu pošumljavanja sječina u roku od pet godina. Stoga su, zaključuje autor, »ovo vrlo temeljiti i opravdani razlozi, da bi se pri uređivanju sveukupnog šumarstva u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji svakako u obzir uzeti imao i na uređivanje šumskog gospodarstva na privatnom posjedu, bar u kraljevini Slavoniji, jer je to prieko potrebno «. Uredništvo je članku dodalo kako mu je na »ovu razpravicu poštovanog osiečkog strukovnjaka... dužnost dometnuti« da je prijedlog »sasvim opravdan i razložan «, ali da bi teško bilo zakonom privatnicima propisati način gospodarenja. »Nedjeljivost imovine zemljišnih zajednicah« naslov je kraćeg, nepotpisanog dakle, uredničkog teksta, u kojem se obrazlaže mogućnost diobe zemljišne zajednice. Naime, §. 40. Zakona odredio je da su »zemljišne zajednice vlasne u pravilniku svom izreći, da njihova nepokretna imovina nije djeljiva za stanovito vrieme«. Ta odredba, tumači se u članku, odnosi se uglavnom na pašnjake, jer se »zajedničke šume ne mogu i tako dieliti, jer one stoje pod posebnim stegama šumskog zakona, u kojem je izrečena načelna ustanova, da se zajedničke šume u pravilu dieliti ne mogu.« 2. A u Šumarskom listu? Kako je već uvodno navedeno, u Šumarskom listu 1894. godine objavljene su zakonske osnove, stenograf ski zapisnici sa saborskih sjednica te tekstovi prihvaćenih Zakona. Osvrte na donijete Zakone ne nalazimo u Šumarskom listu već samo priznanja banu Khuen - Hedervariyju i predstojniku Šumarskog odsjeka Zemaljske vlade Ferdinandu Zikmundovskom.") U Šumarskom listu od 1. ožujka 1894. godine odano je »Njegovoj Preuzvišenosti banu kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije grofu Dragutinu Khuen - Hedervary-u« za donošenje Zakona priznanje slijedećim tekstom: »Izvan okvira našeg lista leži nabrajanje uspiehah što no ih Njegova Preuzvišenost tečajem desetogodišnjeg banovanja na upravnom i gospodarstvenom polju označenih kraljevina postigla. No svakako nije najmanji uspjeh, što ga je u tome vremenu 11) »Zsigmundovsky je bio odjelni savjetnik u austrijskoj službi, a u Hrvatsku ga je pozvao Khuen - Hedervary da bi europeizirao zastarjelo šumarstvo«, zapisao je I. Kršnjavi u svojim »Zapiscima «, izdanje 1986. str. 348. FERDO ZIKMUNDOVSKY, zemaljski šumarski izvjestitelj i predsjednik Hrvatsko - slavonskog šumarskog društva od 1894. do 1897. godine Zikmundovsky je autor šumarskih Zakona iz 1894. i 1895. godine. U Zagreb, u Zemaljsku vladu, došao je iz Zadra na poziv bana Khuen - Hedervary- a da »europeiz.ira zastarjelo šumarstvo« (Hrvatske) i kojemu je »uspjelo zavesti red u šumarskoj upravi« (Kršnjavi: Zapisci, str. 348). Ferdo Zikmundovsky, the State Forestry Arbiter and Chairman of the Croatian - Slavonian Forestry Society from 1894 to 1897. He was the author of the Forestry Laws of 1894 and 1895. He came from Zadar to Zagreb to join the State Government, on the invitation of the Civil Governer Khuen Hedervary »to Europeanize obsolite forestry« (Croatian) and he succeeded in introducing order in forest administration« (Kršnjavi: Memories, p. 348). postigla šumarska struka po svoje ustaljenje i razvoj... Svoju pripravnost da se šumarska struka podigne i stručna uprava šumah u zemlji uredi, pokazala je Njegova Preuzvišenost ponajbolje, što je odmah nakon izložbene glavne skupštine društva, udostojav topogledne skupštinske zaključke milostivog uvaženja, izvolila se pobrinuti, da imenovanje kr. šum. savjetnika posliedi.´2´ Odmah iza toga izdao je svietli ban odredbu, da se u krilu kr. zem. vlade poradi oko 12) To je bio Ferdo Zikmundovsky za kojeg I. Kršnjavi, na istom mjestu kao u prethodnoj bilješci, piše: »Zsigmunovsky se toga (moderniziranja hrvatskog šumarstva) bezobzirno prihvatio i zaista mu je uspjelo zavesti red u šumskoj upravi. Njegova je glavna zasluga što je jeftino i pošteno provedena regulacija planinskih vodotoka, na koju su uludo potraćene i pokradene nebrojne tisuće.« Biografiju i bibliografiju F. Zigmunovskog vidi u Šum. listu 1992. br 3-5. |