DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 40 <-- 40 --> PDF |
O. Piskorić: STOTA GODIŠNJICA ZAKONA 0 UREĐENJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 189—199 izradbe zakonskih osnovah, smjerajućih na organizaciju struke i uređenje šumske uprave. Hvala moćnoj podpori, trajnom zanimanju i snažnoj odluci Njegove Preuzvišenosti, konstatujemo s veseljem, da su te pobude već i s uspjesi rodile. ... Osim toga odredio je Preuzvišeni ban ustrojenje šumarskog odsjeka u krilu kr. zemaljske vlade, u nastojanju, da se topogledne agende stručno i slobodno rješavati uzmognu«. Ovo priznanje sa strane Hrvatskog šumarskog društva čini se pretjeranim. No ono je pretjerano samo po načinu ondašnjeg izražavanja, a u biti je realno. Realnost priznanja i nastojanje bana Khuen - Hedervary-a za uređenje hrvatskog šumarstva proizlazi iz tvrdnje I. Kršnjavog daje ban pozvao »Zikmundovskog odjelnog savjetnika u austrijskoj službi (u Zadru) da evropeizira zastarjelo šumarstvo (te da) napravi reda u šumarstvu i spriječi korupciju«. U Šumarskom listu od 1. veljače 1895. godine odano je priznanje Ferdi Zikmundovskom tekstom: »Da se zadatak o preustrojstvu šum. tehničke uprave u našoj domovini sretno rieši, čekali smo mi šumari na muža kako bi imalo riesiti ne samo duboko stručno znanje i poznavanje narodnih potreba, nego koji bi imao žilavu volju, da premosti sve zapreke, koje bi mu na putu bile u njegovom pothvatu. Sretna ruka našla je takova muža, a taj dični muž i »naše gore list« je Ferdo Zikmundovsky, kojeg sliku donašamo u »Šum. listu« u znak zahvalnosti i počitanja, stoje njegovoj neumornoj radinosti i žilavoj uztrajnosti pošlo za rukom, daje preustrojio naše domaće šumarstvo na korist domovine i na diku i ponos same šumarske struke, te tim udario čvrst temelj na kojem može naše domaće šumarstvo bujno cvasti i napredovati, a šumarom podići svagdje i u svakih prilikah zasluženi ugled kao čuvarom i promicateljem narodnog dobra i imetka, te znanstveno neobraženim Ijudem, koji podpunim pravom zahtjevaju, da se šumarstvo kao i svaka druga znanost smatrati i uvažavati ima.« Nadalje autorstvo osnova zakona o šumarskoj tehničkoj službi, o uređenju stručne uprave šuma pod javnim nadzorom te zakona o uređenju bujica« svakome šumaru dobro je poznato« da pripada F. Zikmundovskom. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Conclusions »Od dana na dan sve to jače osječa se potreba, da se čim prie stvori i dade za Hrvatsku i Slavoniu zakon šumarski, i da se u zemlji namesti šumarska oblast, koja bi zakon izvršavala i nastojanja« rekao je Dragutin Kos, predsjednik »Odseka šumarskoga hrvatsko-slavonskog gospodarskog družtva«, otvarajući godišnju skupštinu tog Odseka tj. Šumarskog društva, koja je održana 3. prosinca 1851. godine u Zagrebu. Sedam godina kasnije tj. s 1. siječnja 1858. stupio je na snagu austrijski »Šumski zakon« iz 1852. godine u građanskom ili banskom dijelu Hrvatske i Slavonije tj. na području u kojem je bilo privatnih (plemićkih i vlastelinskih) i crkvenih, a od 1857. godine i seljačkih šuma. Seljačke šume bile su one koje su Cesarskim patentom od 11. svibnja 1857. godine izlučene od vlastelinskih posjeda u korist bivših podanika - kmetova i predane u njihovo vlasništvo. Šume su predane u vlasništvo bivših podanika ali je istim Patentom određeno da se s njima treba gospodariti kao s općinskim šumama i uz nadzor političkih tj. upravnih vlasti. Do 1871. godine nije bilo nikakvih propisa o gospodarenju u tim šumama. Te godine 4. ožujka, Vlada je donijela »privremenu naredbu br. 2144 o »upravi, gospodarenju i uživanju obćinskih šumah« (tako su nazivane šume budućih zemljišnih zajednica). Iste godine izvjestiteljem za šumarstvo kod Zemaljske vlade, u sklopu Unutarnjeg odjela, postavljen je prvi šumar13´ u svojstvu državnog 13) Kao pod 3) Franjo Čordašić. službenika (u županijama i u općinama bili su županijski odnosno općinski službenici). Od 1871. godine trebalo je proći još 13 godina do cjelovitog ustrojstva šumarske službe i do odredaba o gospodarenju zajedničkim šumama. Šumarski službenici dobivaju status državnih i time postaju neovisni o lokalnim vlastima a i poboljšano im je materijalno stanje. U godini 1894. Sabor je donio četiri a u godini 1895. dva Zakona. Zakonima je: 1. ustrojena šumarsko-tehnička služba kod, kako Zakon kaže, političkih oblasti tj. kod Zemaljske vlade, u županijama i u kotarskim oblastima. Svi šumarski službenici u ovim ustanovama imaju svojstvo državnih službenika dok je do tada takav status imao samo šumarski izvjestitelj kod Zemaljske vlade; 2. propisano niz mjera za racionalno gospodarenje šumama pod osobitim javnim nadzorom tj. zajedničkih u bilo kojem obliku kao urbanskih i plemićkih zemljišnih zajednica, općinskih, crkvenih i dr.; 3. uređena organizacija zemljišnih zajednica s bitnom odredbom za šumarstvo da se šumski posjed može dijeliti samo uz dozvolu Zemaljske vlade; 4. proglašena nedjelotvornost zemljišnog posjeda, pa i šuma, Pl. općine Turopolje bilo po njezinim sastavnim dijelovima - sučijama bilo onog skupnog; 5. produženo trajanje školovanja u Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcu od dvije na tri godine i kao uvjet za upis šest razreda gimnazije; |