DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 42     <-- 42 -->        PDF

IZ SVIJETA


DESECI TISUĆA HA ŠUMA UNIŠTENO U RUDARSKOM BAZENU NORILJSK (SIBIR)


Sjeverna zemljopisna širina od oko
70° granična je linija između tundre i
tajge tj. sjeverne granice šume. U
sjevernom Sibiru na oko 88° istočne
zemljopisne dužine od Greenwich-a (88
°G) u širem području donjeg toka rijeke
Jenisej, nalaze se bogata nalazišta
rudaća za proizvodnju nikla, bakra i
plemenitih kovina kao paladija, platine
i dr. To je područje u kojem vegetacijsko
razdoblje traje samo dva mjeseca, ali
područje tundre šumovit je kraj, iako s
maksimalnim visinama pojedinih
stabala do 18 m. Od šumskog drveća
najzastupljenijijeariš — Larix dahurica
Turcz. u čistim sastojinama ili u
mješovitim sa smrekom — Picea
obovata Ldb. i borom — Pinus sibirica
(Rupr.) Mayr; od listača zastupljeni su
brijest, breza i grmolike vrbe. U
prizemnom sloju nalaze se grmovi
Ledum palustre L. Juniperus sp. i
Vaccinium sp.


Na graničnom području tundre i
tajge 1920. godine osnovano je naselje
Noriljsk, danas s dva satelitska grada s


350.000 stanovnika. Naselje je
osnovano u cilju iskorišćivanja rudača,
a jači razvoj počinje od 1935. godine,
kada se tamo upućuju kolone osuđenika
Staljinovog režima — Arhipelag Gulag.
Tako je tijekom vremena godišnja
prerada rudača dosegla količinu od oko
14 milijuna tona. Kako rudača sadrži i
do 35% sumpora (!) a uređaji za
pročišćavanje plinova primitivni,
godišnje odlazi u atmosferu oko 3,6
milijuna tona sumpora, ugljičnog
dioksida i drugih plinova. Kako se tolika
količina plinova odrazila na tamošnje
šume ispitala je jedna skupina 1993.
godine. Prema prikazu u časopisu Monte
e Boschi (br. 2/1995). Stanje je slijedeće:


Kako u tom području vladaju
sjeverni vjetrovi oblaci plinova svoj
sadržaj otpuštaju na šume u tundri s
učinkom:


0—10 km, dakle neposredno ispod
grada Noriljska u šumama nalazi se tek
po koje osušeno stablo;


10—15 km javlja se sušenje stabala
pojedinačno ili u grupi;


15—140 km sva su stabla, kako
listača tako i četinjača, osušila;


140—145 među osušenim stablima
nalazi se i po koje živo;


145—155 km šuma je opet
neoštećena tj. u njoj se nalaze samo
prirodno osušena stabla.


Kako protumačiti da u blizini dimnih
izvora nema sušenja? S velikom
vjerojatnošću to je posljedica što se
zagrijani plinovi uzdižu na veće visine
a taloženje čestica počinje s hlađenjem
dimnog oblaka koji se do 140 km
uglavnom isprazni.


Druga opasnost od suvremenog
napretka industrijalizacije je radijacija.
A kako se ona očituje na biljni i
životinjski svijet? O tome nam pruža
primjer Černobilska nesreća, čije se
posljedice trajno prate. Na području koje
je utvrđeno kao opasnost po čovjeka
negativne posljedice za biljni i
životinjski svijet za sada nisu utvrđene.
Naprotiv od čovjeka nedirana priroda
bujno se razvija te je za sada otvoreno
pitanje mogućnost utjecaja na
genetskom području. Na to će odgovoriti
vrijeme.


Oskar Piškorić