DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 44     <-- 44 -->        PDF

D. Tonković: ŠTIROVAČA KAO NEGDAŠNJE SREDIŠTE ZA PRERADU DRVA SREDNJEG VELEBITA Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 201—206
je u plamenu, nakon čega se i ne obnavlja, i prestaje s me se i zaboravilo na njezinu ulogu u razvoju tog dijeradom.
la, kako ličkog, tako i primorskog, izrazito zaostalog
kraja. Da bi predodžbu o pilani donekle oteli zabora


O njezinoj nazočnosti na toj lokaciji do danas je


vu, pokušat ćemo ju dočarati prikazom njezina djelo


ostao tek pokoji vidni trag, a slika o postojanju već je


vanja u jednom kraćem razdoblju, putem sjećanja i za


posve izblijedila, bilo zbog čestih organizacijskih pro


pisa danas već rijetkih sudionika te proizvodnje, medu


mjena u struci ili zbog odsutnosti bivših rukovodnih ka


kojima je i autor ovog članka.


drova, mahom i nestalih za minulih burnih vremena, či


PREGLED STANJA 1939. I 1940. GODINE
DJELOKRUG RADA


Pilana kao sastavni dio Šumske uprave Kosinj, sušačke
direkcije šuma obuhvaća:


— eksploataciju šuma u vlastitoj režiji štirovačkog
djela šuma,
— pilansku proizvodnju,
— prijevoz rezane građe i šumskih sortimenata na
morsku luku u Stinici,
— radove na stovarištu Stinica, te
— održavanje putova.
TVORNIČKA POSTROJENJA I OSTALI OBJEKTI


Prema priloženoj skici unutar ograđenog tvorničkog
poligona nalaze se: pilanska hala, strojarnica, šupa za
prosušenu građu, stovarišta za trupce i rezanu građu s
mrežom dekovilskih kolosjeka i puteva.


Pilanska hala predstavlja drvenu konstrukciju u daščanoj
oplati prekrivenu sindrom, u kojoj su dva gatera
s odgovarajućim sekundarnim strojevima, vezani
transmisijama i pogonskom osovinom na parna postrojenja
strojarnice.


Strojarnica na koju se nastavlja kotlovnica, čini solidniju
zidanu zgradu s ugrađena dva parna stroja, od
kojih je jedan manji, namijenjen za rasvjetu kad pilana
nije u radu, te dva parna kotla kotlovnice. Unutar tih
prostora je i brusionica, a uz njih tvornički dimnjak izrađen
od limenih cijevi.


SI. 1. Pilana Štirovača sa srojarnicom i, u prvom planu, Dipl.
ing. Marijanom Matijaševićem, upraviteljem pilane.


Foto: D. Tonković, 1939. g.


Šupa za rezanu građu namijenjena je za manipulaciju
prosušene, uglavnom bukove rezane građe, koja
se kroz ovo razdoblje nije prerađivala.


Od objekata izvan ograde navest ćemo:
Radničke nastambe kao dvije drvene zgrade od kojih
je jedna namijenjena za kuhinju i blagovaonicu, a
druga za spavaone radnika.
Slijedi zatim natkriveno vrelo zvano »Kućerak«,
kao pouzdan jamac svih potreba na vodi tog užeg područja,
uključivši i tehnološku vodu za pilanu. Prema
dr. Ž. Poljaku temperatura iznosi ljeti 50° C, čime
se svrstava u najhladnija izvorišta Velebita.
Na istoj strani između ograde i šume je stovarište
pilanskih otpadaka, čije su gomile uslijed slabe prodaje
stalno rasle, i za slučaj požara, ugrožavale cijelo
područje.
Nedovršena upravna zgrada koja po svom izgledu
i nije u skladu s planinskim objektima, pogotovo sa
štirovačkim uzorcima, predviđena je za poslovnicu pilane
u svom prizemnom dijelu, a na katu za stambene
prostore.


U zidanom prizemlju stare upravne zgrade skladište
je tehničkog materijala, dok je na katnom dijelu
drvene konstrukcije kancelarija i putničke sobe.


Lugarnica je manja drvena prizemnica kao službenički
stan, uz koju je stupac za meteorološke instrumente,
s obližnjom kotom od 1102 m štirovačke nadmorske
visine.


U zgradi pod nazivom Kantina prizemni je dio korišten
za trgovinu, gostionicu i kuhinju, a kat je predviđen
za zakupnika i njegovo osoblje. U tom sklopu su
još pekara, štala i ostali gospodarski sadržaji.


Taj je dio područja elektrificiran, uz noćnu rasvjetu
otvorenih stovarišta i puteva.