DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 46 <-- 46 --> PDF |
D. Tonković: ŠTIROVAČA KAO NEGDAŠNJE SREDIŠTE ZA PRERADU DRVA SREDNJEG VELEBITA Šumarski list br. 5—6. CXIX (1995), 201—206 OBILJEŽJE UVJETA I NAČIN RADA Proizvodnja je suočena s vremenskim nepogodama, kojima je izloženo ovo područje s visinom iznad 1000 m, godišnjim oborinama 2000 do 2500 mm i snijegovima višim od 1 m, zbog čega se u zimskom razdoblju i obustavlja. Posluje se s dovoljnim prilivom radne snage jer je ovaj kraj tada još prilično napućen, koja se služi s jednostavnim sredstvima i načinom rada, a u pogledu svog smještaja većinom je prepuštena sama sebi. Šumski radovi obavljaju se u kasnijem dijelu proljeća, ljeti i početkom jeseni. Pretežit dio sortimenata odnosi se na pilansku oblovinu, zatim na ogrijevno drvo s nešto rudnog drva i duge oble građe. Na sječi su radnici uglavnom s pazariškog i kosinjskog kraja, te dijelom iz Krasna i Primorja. Radi se vlastitim alatom. Stanuje se u »bajtama« pokrivenim Cetinom i korama s oguljenih trupaca, koje sami radnici grade. Nedjelja se provodi kod kuće. 5/. 2. Stovarište oblovine s vrelom »Kućerak« u pozadini. Foto: D. Tonković, 1939. g. Privlačenje drva do puteva obavlja se vučom po zemlji, ogrijevno drvo s vučom na tzv. vlačnicama, a u manjoj mjeri prenosom pomoću samarica koje obavljaju Primorci svojim mulama. Prijevoz do pilane kolima je vršen. Kirijaši su poput sjekača iz okolnih naselja. Smještaj im je također provizoran. Radili su s konjskim i volovskim zapregama, koje bi danju bile u pogonu, a noću bi stoka provodila na paši, prihranjivala se s ponešto zobi, a umjesto štale znalo se stoku sklanjati pod smrekove krošnje. Pilanska se proizvodnja svodi na rad 6 do 7 mjeseci. U 1939. godini forsirano je produženje, koje je trajalo sve do 15. prosinca, ali s umanjenim učinkom, jer je od početka studenoga do tada izgubljeno 10 dana uslijed sniježnih vijavica. Radom u dvije smjene godišnje se prerađuje oko 8000 kubika oblovine. Građa je pretežno usmjerena na talijansko tržište. Radnici su pretežno iz pazariškog kraja. Stanovali su na Stirovači. Su- Sl. 3. Stara upravna zgrada i lugarnica iz 1933. god. Naprijed tri izletnika i autor D. Tonković, 1939. g. botom popodne odlazili bi svojim kućama, a u ponedjeljak ujutro bi se vraćali, dakako pješice, desetak i više kilometara, što šumskim, što poljskim strmim stazama. Zimi bi na tom području ostala samo dvojica čuvara za osiguranje uskladištene grade, postrojenja i zgrada, gdje bi radili na smjenu, svaki mjesec po jedan, dok bi njihove obitelji bile u selima kod svojih. Prijevoz rezane građe na more stvar je primorskih kirijaša iz svih zaselaka duž ceste Alan - Stinica, s kojima je da spomenemo, dolazilo do nesuglasica zbog oštećenja građe, a jednom prilikom i do obustave rada te postavljanja prepreka na cesti. Naime, da bi se skratila spora vožnja slabašnjim konjskim i mulećim zapregama te napustilo njihovo pomoćno stovarište na Alanu, do kuda je teret vožen po dva puta, a time i otklo |