DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 49 <-- 49 --> PDF |
AKTUALNO PRAVILNIK O UREĐIVANJU SUMA: PROVODITI ILI MIJENJATI? Tomislav STARČEVIĆ* SAŽETAK: Dugo očekivani Pravilnik o uređivanju šuma (NN 52/94), donesen bez značajnijeg utjecaja struke iz operative, izaziva burne rasprave onih koji ga moraju provoditi u život. Zbog dosta radikalnih izmjena, koje ne prati zakonska regulativa niti svijest sudionika u provedbi tih izmjena, te niza nejasnoča i neodređenosti u popisu i razgraničenju grupa i vrsta uzgojnih radova, postavlja se pitanje da li je bolje provoditi taj Pravilnik ili ga izmijeniti, kako bi izmjenama osigurali takvo propisivanje i evidentiranje radova koje jamči jasnoću i usporedivost, što je nužno u provedbi koncepcije jednog Poduzeća za šume u Republici Hrvatskoj. Ključne riječi: Pravilnik o uređivanju šuma, grupe i vrste uzgojnih radova evidencije, usporedivost jediničnih troškova, kvalitete uzgojnih rado va, ostvarivanje koncepcije jednog poduzeća za šume. Novi Pravilnik o uređivanju šuma; (NN 52/1994.g.) dugo očekivan, uz burne pripreme, izazvao je isto tako burne rasprave odmah nakon njegovog donošenja. Tumačenje novog Pravilnika, organizirano u Virovitici (15. i 16. XI i Karlovcu 18. i 18. XI, te Crikvenici 22. i 23. XI) od samih autora, trebalo je smiriti duhove i osigurati njegovu provedbu. Autoriteti autora Pravilnika s jedne strane, te dobro znana i nama svojstvena, često u povijesti sudbonosna, šutnja skrenula je javnu misao i riječ u hodnike, a za provedbu Pravilnika i njene posljedice, upirat ćemo prstom u nekog drugog. Nitko, barem ne javno, nije protiv otvorene i argumentirane rasprave, pa ipak ljudski je posjedovati taštinu i reagirati na kritiku. Svjestan cijene javne riječi, ipak mislim daje moralnije izreci je javno, nego u hodniku, čvrsto vođen mišlju da je bolje ono što nije dobro izmijeniti, nego čitav sustav izrade šumskogospodarske osnove, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenja šumama, te sustav evidencija u provedbi odvesti u nedorečene obrasce, pa izgubiti i ono što smo do sada imali. U ovoj raspravi, odvojio bih primjedbe na koncepcijska pitanja, te na tekstualne nejasnoće, neodređenosti i svrhovitost pratećih obrazaca. * Tomislav Starčević, dipl. inž. šum., »HRVATSKE ŠUME«, Zagreb, Vukotinovićeva 2. Evo prvo primjedaba na temeljna, koncepcijska pitanja: 1. U članku 13. Pravilnika, obrast sastojine razvrstan je u četiri kategorije od prijašnje tri, pa je obnova obvezna tek kad obrast padne ispod 0,31 za razliku od bivšeg pravilnika koji je u čl. 21 obvezivao uređivača da propisuje obnovu na najmanje 25% površine u sastojinama gdje je obrast pao ispod 0,50. Nema opravdanja za prihvaćanje i podržavanje sastojina kategorije obrasta od 0,31 do 0,50 bez obveze barem djelomične obnove kad smo člankom 25 istog Pravilnika prihvatili sanaciju čistih površina većih od samo 1 ha kao obvezu. Podržavanje sastojina obrasta 0,31 do 0,50 kroz jedno polurazdoblje (10. god.), bitno će utjecati na degradaciju staništa pa onda i na nemogućnost prirodne obnove glavnih vrsta drveća. 2. U čl. 15. Pravilnika, gdje su navedeni kriteriji za ocjenu kakvoće sastojina ispada daje nemoguće ocijeniti kakvoću sastojina I dobnog razreda. Isto tako u čl. 16 sasvim određeno u zadnjem stavku stoji da se niti broj stabalaca ne iskazuje u I. dobnom razredu. Takav pristup ne osigurava nam objektivan kriterij za ocjenu uspješnosti obnove i kvalitete mlade sastojine, niti omjera smjese i brojnosti glavnih vrsta drveća pa ni stupnja oštećenosti od sitnih glodavaca ili divljači. Primjerne površine od početka obnove pa do prve izmjere koja se događa između 20. i 30. godine staro |