DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 49 <-- 49 --> PDF |
AKTUALNO PRAVILNIK O UREĐIVANJU SUMA: PROVODITI ILI MIJENJATI? Tomislav STARČEVIĆ* SAŽETAK: Dugo očekivani Pravilnik o uređivanju šuma (NN 52/94), donesen bez značajnijeg utjecaja struke iz operative, izaziva burne rasprave onih koji ga moraju provoditi u život. Zbog dosta radikalnih izmjena, koje ne prati zakonska regulativa niti svijest sudionika u provedbi tih izmjena, te niza nejasnoča i neodređenosti u popisu i razgraničenju grupa i vrsta uzgojnih radova, postavlja se pitanje da li je bolje provoditi taj Pravilnik ili ga izmijeniti, kako bi izmjenama osigurali takvo propisivanje i evidentiranje radova koje jamči jasnoću i usporedivost, što je nužno u provedbi koncepcije jednog Poduzeća za šume u Republici Hrvatskoj. Ključne riječi: Pravilnik o uređivanju šuma, grupe i vrste uzgojnih radova evidencije, usporedivost jediničnih troškova, kvalitete uzgojnih rado va, ostvarivanje koncepcije jednog poduzeća za šume. Novi Pravilnik o uređivanju šuma; (NN 52/1994.g.) dugo očekivan, uz burne pripreme, izazvao je isto tako burne rasprave odmah nakon njegovog donošenja. Tumačenje novog Pravilnika, organizirano u Virovitici (15. i 16. XI i Karlovcu 18. i 18. XI, te Crikvenici 22. i 23. XI) od samih autora, trebalo je smiriti duhove i osigurati njegovu provedbu. Autoriteti autora Pravilnika s jedne strane, te dobro znana i nama svojstvena, često u povijesti sudbonosna, šutnja skrenula je javnu misao i riječ u hodnike, a za provedbu Pravilnika i njene posljedice, upirat ćemo prstom u nekog drugog. Nitko, barem ne javno, nije protiv otvorene i argumentirane rasprave, pa ipak ljudski je posjedovati taštinu i reagirati na kritiku. Svjestan cijene javne riječi, ipak mislim daje moralnije izreci je javno, nego u hodniku, čvrsto vođen mišlju da je bolje ono što nije dobro izmijeniti, nego čitav sustav izrade šumskogospodarske osnove, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenja šumama, te sustav evidencija u provedbi odvesti u nedorečene obrasce, pa izgubiti i ono što smo do sada imali. U ovoj raspravi, odvojio bih primjedbe na koncepcijska pitanja, te na tekstualne nejasnoće, neodređenosti i svrhovitost pratećih obrazaca. * Tomislav Starčević, dipl. inž. šum., »HRVATSKE ŠUME«, Zagreb, Vukotinovićeva 2. Evo prvo primjedaba na temeljna, koncepcijska pitanja: 1. U članku 13. Pravilnika, obrast sastojine razvrstan je u četiri kategorije od prijašnje tri, pa je obnova obvezna tek kad obrast padne ispod 0,31 za razliku od bivšeg pravilnika koji je u čl. 21 obvezivao uređivača da propisuje obnovu na najmanje 25% površine u sastojinama gdje je obrast pao ispod 0,50. Nema opravdanja za prihvaćanje i podržavanje sastojina kategorije obrasta od 0,31 do 0,50 bez obveze barem djelomične obnove kad smo člankom 25 istog Pravilnika prihvatili sanaciju čistih površina većih od samo 1 ha kao obvezu. Podržavanje sastojina obrasta 0,31 do 0,50 kroz jedno polurazdoblje (10. god.), bitno će utjecati na degradaciju staništa pa onda i na nemogućnost prirodne obnove glavnih vrsta drveća. 2. U čl. 15. Pravilnika, gdje su navedeni kriteriji za ocjenu kakvoće sastojina ispada daje nemoguće ocijeniti kakvoću sastojina I dobnog razreda. Isto tako u čl. 16 sasvim određeno u zadnjem stavku stoji da se niti broj stabalaca ne iskazuje u I. dobnom razredu. Takav pristup ne osigurava nam objektivan kriterij za ocjenu uspješnosti obnove i kvalitete mlade sastojine, niti omjera smjese i brojnosti glavnih vrsta drveća pa ni stupnja oštećenosti od sitnih glodavaca ili divljači. Primjerne površine od početka obnove pa do prve izmjere koja se događa između 20. i 30. godine staro |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 50 <-- 50 --> PDF |
T. Starčcvić: PRAVILNIK O UREĐIVANJU ŠUMA; PROVODITI ILI MIJENJATI? sti sastojine, mogle bi biti dobra podloga za često i nužne intervencije u brojnost glavnih vrsta drveća te učestalost uzgojnih radova njege sastojina. Revirni sustav to sadrži u svojoj ideji; trebalo je samo oblikovati takvu odredbu Pravilnika. 3. U čl. 25 opisan je posao saniranja površina nastalih sušenjem i propadanjem šuma. Vrlo intenzivan pristup tom poslu, potvrđuje i odredba da se obvezno saniraju sve površine veće od 0,1 ha. Stalan rast broja značajno oštećenih stabala (stupnjevi (2 + 3+4 ) vidljiv iz ankete "Umiranje šuma" 1994. g. gdje je u 1987. g. bilo 6,07%, a 1994. g. visokih 26,37% stabala bjelogorice, govori u prilog ružne prognoze o razvoju događaja i dakako nužnosti velikih radova na sanaciji. To svakako neće moći pratiti sredstva proširene biološke reprodukcije, već je logika stvari da se sanacija i obnova takvih površina financijski prati iz sredstava JBR-e. Dakako to zahtijeva izmjene i ZOS- a. 4. Cilj da se sve šume na jednom prostoru obuhvate jedinstvenim uređivanjem po prostoru i vremenu (državne, privatne i šume kojima gospodare druge pravne osobe) svakako je dobro izabran. No, da bi provedba mogla stupiti na snagu nužno je osiguranje nekih preduvjeta.. Evo samo najvažnijih: - Trajno osiguranje financijskih sredstava za izradu i provedbu šumskouzgojnih planova. - Gospodarenje privatnim šumama i šumama drugih pravnih osoba, moralo bi u cijelosti preuzeti JP "Hrvatske šume". - Udruživanje vlasnika privatnih šuma i drugih pravnih osoba na načelima dioničarstva, gdje bi raspodjela dobiti išla po unesenoj vrijednosti u zajedništvo. Sve ovo, sjajni su ciljevi razvoja privatnih šuma i šuma drugih pravnih osoba, za čije su ostvarenje nužne radikalne izmjene postojećih propisa i prakse. Zbog toga bi bilo dobro da se prostorno formiraju gospodarske jedinice neovisno od oblika vlasništva, ali njihov Program gospodarenja treba strogo razlučiti od osnove gospodarenja za državne šume; kao izdvojeni prilog, sve dok se ne provedu svi ovi radikalni zahvati u zakonsku regulativu i praksu. Ugradba privatnih šuma i šuma drugih pravnih osoba u cjelinu osnove gospodarenja, bez ispunjavanja navedenih preduvjeta, samo će zamrsiti još ionako neriješene elementarne stvari nužne za ozbiljan pristup gospodarenja tim šumama. Nakon svih članaka Pravilnika koji obvezuju ugradnju svih šuma u prostorno jedinstvenu osnovu gospodarenja gospodarskom jedinicom, članak 68 Pravilnika u svom zadnjem stavku govori o Programu kao sastavnom dijelu osnove gospodarenja, što izaziva izvjesnu zabunu. Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 207—209 Osim krupnijih, koncepcijskih primjedaba osjećam potrebu upozoriti i na niz nejasnoća i nedorečenosti ili čak površnosti, koje onda prenesene u obrasce gospodarskih osnova ili evidencija, neosiguravaju tako nužnu tehnološku ujednačenost i još bitnije "čiste račune" u usporedbi jediničnih troškova biološke reprodukcije, tako važne u ostvarenju koncepcije jednog Poduzeća za šume u Republici Hrvatskoj. Tako npr. čl. 21 pravilnika nabraja vrste radova u jednoj biološkoj reprodukciji, a čl. 22 radove proširene biološke reprodukcije šuma. Pouzdana je pretpostavka daje autorima Pravilnika podloga za razvrstavanje uzgojnih radova bilo prethodno priopćenje prof. dr. Slavka Matica u Šumarskom listu br. 1 - 2 od 1989. g. pod naslovom "Uzgojni radovi u prirodnim sastojinama i mogućnost njihovog normiranja". Usporedbom propisanih vrsta radova u radu prof. Matica i radova navedenih u Pravilniku uočljiva je nedosljednost i površnost. Prof. Matić tako u radovima pripreme staništa za prirodnu obnovu ne navodi njegu podmlatka i mladika pod zastorom stare sastojine, dok ju Pravilnik svrstava pod pripremu radova za obnovu sastojina. Isto tako, nepotrebno je sve radove na tlu sa svrhom poboljšanja edafskih uvjeta, koji su navedeni u fazi radova pripreme za obnovu sastojina (uklanjanje prekobrojnog podrasta i grmlja, čišćenje tla od korovske vegetacije, rahljenje zbijenog tla, površinsku odvodnju) ponovno nabrajati unutar grupe radova na njezi sastojina jer i sam prof. Matić naglašava kako je teško uspostaviti oštru granicu između radova na podmlađivanju i radova na njezi šuma. Činjenica je naime da se tijekom pomladnog razdoblja vremenski preklapaju vrste radova, ali ne i prostorno; to znači da od onog momenta kad se na pomladnoj površini ili njenom dijelu pojavio ponik i podmladak počinju radovi njege sastojina, a prestaju svi radovi pripreme za prirodnu obnovu. Istina, možda samo na dijelu površine odsjeka, ali to ne znači da iste radove treba evidentirati na dva ili više mjesta. Ukratko, svakom uređivaču ili šumaru operativcu, mora biti sasvim jasno u koju grupu radova spada određena vrsta rada, da bi je tamo mogao propisivati, evidentirati i iskazivati njene količine i još važnije njenu kvalitetu. Čitajući dalje vrstu rada; zaštita mlade sastojine od štetne flore, nabrojenu u grupi radova njege sastojina; vrlo slabo asocira npr. na osvjetljavanje podmlatka progaljivanjem donje etaže, koji rad je jasno naveden pod pripremnim radovima u obnovi sastojina. Ostavljen tako na dva mjesta u evidenciji, unašat će zabunu u provedbi. Tako je na primjer u proširenoj biološkoj reprodukciji trebalo dodati osim sjetve i sadnje i radove na po |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 51 <-- 51 --> PDF |
T. Starčević: PRAVILNIK O UREĐIVANJU SUMA: PROVODITI ILI MIJENJATI? punjavanju, bez obzira što nisu navedeni u čl. 10 ZOŠa, jer se u operativi skoro redovno i s puno opravdanja izvode. Već sam ranije upozorio na nemogućnost financijskog praćenja radova sanacije iz sredstava proširene biološke reprodukcije, pa treba ići na promjenu koja će sanaciju pratiti iz sredstava jednostavne biološke reprodukcije. No, neovisno od toga da li će se i kada sanaciju financirati iz sredstava JBR-a ili PBR-a, nemoguće je kvalitetno pratiti sve radove na sanaciji u jednoj rubrici kako je predviđeno u obrascu SGO-17. Razlog zašto obrasci moraju biti vrlo precizno određeni, zašto kolone u njima moraju podacima iskazivati tehnološki istovjetne vrste radova, leži u nužnosti da bu Četvrtak, 7. srpnja 1994. NARODN E Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 207—209 demo u propisivanju radova sasvim jasni, a onda u njihovim jediničnim troškovima usporedivi. To je uvjet za provedbu koncepcije ovog ZOS-a u pogledu jedinstvenog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima na cijelom šumskogospodarskom području te za njegovu postojanost. Da bih zorno prikazao pred kakvim smo problemima u provedbi ovog pravilnika pokazat ću vam obrazac 0-16, a vas molim da pokušate razmisliti što bi vi popunili u propisu da ste uređivač ili što bi upisali u izvršenju navedenih radova u propisanoj jedinici tog obrasca da ste operativac. Poznavajući nas, mi ćemo ipak provoditi ovaj Pravilnik, a ne mijenjati ga. Vas molim da odgovorite (makar sami sebi) što je bolje? NOVINE OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA Zaštita Odjel odjek zemljišta prometnica i drugih objekata od erozije, bujuca i poplava Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav Utjecaj na plodnost zemljišta i poljoprivrednu proizvodnju Opterećenost posjetiteljima Zaštita i unapređivanje Čovjekove okoline Utjecaj na klimu, stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere Utjecaj na ljepotu krajolika ha 1 2 3 4 5 6 7 8 LITERATURA Klepac , D., (1965. g.) Uređivanje šuma Matić , S., (ŠL 1-2, 1989.) Uzgojni radovi u prirodnim sastojinama i mogućnost njihovog normiranja Broj 52-Stranica 1807 Obrazac O-16 Stvaranje povoljnih Razvitak uvjeta za Obrana turizma i liječenje, domovine lovstva oporavak i rekreaciju 9 10 |