DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 49     <-- 49 -->        PDF

AKTUALNO


PRAVILNIK O UREĐIVANJU SUMA: PROVODITI ILI MIJENJATI?


Tomislav STARČEVIĆ*


SAŽETAK: Dugo očekivani Pravilnik o uređivanju šuma (NN 52/94), donesen
bez značajnijeg utjecaja struke iz operative, izaziva burne rasprave onih
koji ga moraju provoditi u život.


Zbog dosta radikalnih izmjena, koje ne prati zakonska regulativa niti svijest
sudionika u provedbi tih izmjena, te niza nejasnoča i neodređenosti u popisu
i razgraničenju grupa i vrsta uzgojnih radova, postavlja se pitanje da li
je bolje provoditi taj Pravilnik ili ga izmijeniti, kako bi izmjenama osigurali
takvo propisivanje i evidentiranje radova koje jamči jasnoću i usporedivost,
što je nužno u provedbi koncepcije jednog Poduzeća za šume u Republici
Hrvatskoj.


Ključne riječi: Pravilnik o uređivanju šuma, grupe i vrste uzgojnih
radova evidencije, usporedivost jediničnih troškova, kvalitete uzgojnih rado


va, ostvarivanje koncepcije jednog poduzeća za šume.


Novi Pravilnik o uređivanju šuma; (NN 52/1994.g.)
dugo očekivan, uz burne pripreme, izazvao je isto tako
burne rasprave odmah nakon njegovog donošenja.


Tumačenje novog Pravilnika, organizirano u Virovitici
(15. i 16. XI i Karlovcu 18. i 18. XI, te Crikvenici
22. i 23. XI) od samih autora, trebalo je smiriti duhove
i osigurati njegovu provedbu. Autoriteti autora
Pravilnika s jedne strane, te dobro znana i nama svojstvena,
često u povijesti sudbonosna, šutnja skrenula je
javnu misao i riječ u hodnike, a za provedbu Pravilnika
i njene posljedice, upirat ćemo prstom u nekog drugog.


Nitko, barem ne javno, nije protiv otvorene i argumentirane
rasprave, pa ipak ljudski je posjedovati taštinu
i reagirati na kritiku. Svjestan cijene javne riječi,
ipak mislim daje moralnije izreci je javno, nego u hodniku,
čvrsto vođen mišlju da je bolje ono što nije dobro
izmijeniti, nego čitav sustav izrade šumskogospodarske
osnove, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama
i programa za gospodarenja šumama, te sustav
evidencija u provedbi odvesti u nedorečene obrasce,
pa izgubiti i ono što smo do sada imali.


U ovoj raspravi, odvojio bih primjedbe na koncepcijska
pitanja, te na tekstualne nejasnoće, neodređenosti
i svrhovitost pratećih obrazaca.


* Tomislav Starčević, dipl. inž. šum., »HRVATSKE ŠUME«,
Zagreb, Vukotinovićeva 2.
Evo prvo primjedaba na temeljna, koncepcijska pitanja:


1. U članku 13. Pravilnika, obrast sastojine razvrstan
je u četiri kategorije od prijašnje tri, pa je obnova obvezna
tek kad obrast padne ispod 0,31 za razliku od bivšeg
pravilnika koji je u čl. 21 obvezivao uređivača da
propisuje obnovu na najmanje 25% površine u sastojinama
gdje je obrast pao ispod 0,50.
Nema opravdanja za prihvaćanje i podržavanje sastojina
kategorije obrasta od 0,31 do 0,50 bez obveze
barem djelomične obnove kad smo člankom 25 istog
Pravilnika prihvatili sanaciju čistih površina većih od
samo 1 ha kao obvezu.


Podržavanje sastojina obrasta 0,31 do 0,50 kroz jedno
polurazdoblje (10. god.), bitno će utjecati na degradaciju
staništa pa onda i na nemogućnost prirodne obnove
glavnih vrsta drveća.


2. U čl. 15. Pravilnika, gdje su navedeni kriteriji za
ocjenu kakvoće sastojina ispada daje nemoguće ocijeniti
kakvoću sastojina I dobnog razreda. Isto tako u čl.
16 sasvim određeno u zadnjem stavku stoji da se niti
broj stabalaca ne iskazuje u I. dobnom razredu.
Takav pristup ne osigurava nam objektivan kriterij
za ocjenu uspješnosti obnove i kvalitete mlade sastojine,
niti omjera smjese i brojnosti glavnih vrsta drveća
pa ni stupnja oštećenosti od sitnih glodavaca ili divljači.
Primjerne površine od početka obnove pa do prve
izmjere koja se događa između 20. i 30. godine staro




ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 50     <-- 50 -->        PDF

T. Starčcvić: PRAVILNIK O UREĐIVANJU ŠUMA; PROVODITI ILI MIJENJATI?
sti sastojine, mogle bi biti dobra podloga za često i nužne
intervencije u brojnost glavnih vrsta drveća te učestalost
uzgojnih radova njege sastojina. Revirni sustav
to sadrži u svojoj ideji; trebalo je samo oblikovati takvu
odredbu Pravilnika.


3. U čl. 25 opisan je posao saniranja površina nastalih
sušenjem i propadanjem šuma. Vrlo intenzivan
pristup tom poslu, potvrđuje i odredba da se obvezno
saniraju sve površine veće od 0,1 ha.
Stalan rast broja značajno oštećenih stabala (stupnjevi
(2 + 3+4 ) vidljiv iz ankete "Umiranje šuma"
1994. g. gdje je u 1987. g. bilo 6,07%, a 1994. g. visokih
26,37% stabala bjelogorice, govori u prilog ružne
prognoze o razvoju događaja i dakako nužnosti velikih
radova na sanaciji. To svakako neće moći pratiti sredstva
proširene biološke reprodukcije, već je logika stvari
da se sanacija i obnova takvih površina financijski prati
iz sredstava JBR-e. Dakako to zahtijeva izmjene i ZOS-


a.
4. Cilj da se sve šume na jednom prostoru obuhvate
jedinstvenim uređivanjem po prostoru i vremenu
(državne, privatne i šume kojima gospodare druge pravne
osobe) svakako je dobro izabran. No, da bi provedba
mogla stupiti na snagu nužno je osiguranje nekih
preduvjeta..
Evo samo najvažnijih:


- Trajno osiguranje financijskih sredstava za izradu
i provedbu šumskouzgojnih planova.
- Gospodarenje privatnim šumama i šumama drugih
pravnih osoba, moralo bi u cijelosti preuzeti JP
"Hrvatske šume".
- Udruživanje vlasnika privatnih šuma i drugih pravnih
osoba na načelima dioničarstva, gdje bi raspodjela
dobiti išla po unesenoj vrijednosti u zajedništvo.
Sve ovo, sjajni su ciljevi razvoja privatnih šuma i
šuma drugih pravnih osoba, za čije su ostvarenje nužne
radikalne izmjene postojećih propisa i prakse.


Zbog toga bi bilo dobro da se prostorno formiraju
gospodarske jedinice neovisno od oblika vlasništva, ali
njihov Program gospodarenja treba strogo razlučiti od
osnove gospodarenja za državne šume; kao izdvojeni
prilog, sve dok se ne provedu svi ovi radikalni zahvati
u zakonsku regulativu i praksu.


Ugradba privatnih šuma i šuma drugih pravnih osoba
u cjelinu osnove gospodarenja, bez ispunjavanja navedenih
preduvjeta, samo će zamrsiti još ionako neriješene
elementarne stvari nužne za ozbiljan pristup gospodarenja
tim šumama.


Nakon svih članaka Pravilnika koji obvezuju ugradnju
svih šuma u prostorno jedinstvenu osnovu gospodarenja
gospodarskom jedinicom, članak 68 Pravilnika
u svom zadnjem stavku govori o Programu kao sastavnom
dijelu osnove gospodarenja, što izaziva izvjesnu
zabunu.


Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 207—209


Osim krupnijih, koncepcijskih primjedaba osjećam
potrebu upozoriti i na niz nejasnoća i nedorečenosti ili
čak površnosti, koje onda prenesene u obrasce gospodarskih
osnova ili evidencija, neosiguravaju tako nužnu
tehnološku ujednačenost i još bitnije "čiste račune" u
usporedbi jediničnih troškova biološke reprodukcije, tako
važne u ostvarenju koncepcije jednog Poduzeća za
šume u Republici Hrvatskoj.


Tako npr. čl. 21 pravilnika nabraja vrste radova u
jednoj biološkoj reprodukciji, a čl. 22 radove proširene
biološke reprodukcije šuma.


Pouzdana je pretpostavka daje autorima Pravilnika
podloga za razvrstavanje uzgojnih radova bilo prethodno
priopćenje prof. dr. Slavka Matica u Šumarskom listu
br. 1 - 2 od 1989. g. pod naslovom "Uzgojni radovi
u prirodnim sastojinama i mogućnost njihovog normiranja".


Usporedbom propisanih vrsta radova u radu prof.
Matica i radova navedenih u Pravilniku uočljiva je nedosljednost
i površnost. Prof. Matić tako u radovima
pripreme staništa za prirodnu obnovu ne navodi njegu
podmlatka i mladika pod zastorom stare sastojine, dok
ju Pravilnik svrstava pod pripremu radova za obnovu
sastojina.


Isto tako, nepotrebno je sve radove na tlu sa svrhom
poboljšanja edafskih uvjeta, koji su navedeni u fazi radova
pripreme za obnovu sastojina (uklanjanje prekobrojnog
podrasta i grmlja, čišćenje tla od korovske vegetacije,
rahljenje zbijenog tla, površinsku odvodnju)
ponovno nabrajati unutar grupe radova na njezi sastojina
jer i sam prof. Matić naglašava kako je teško uspostaviti
oštru granicu između radova na podmlađivanju
i radova na njezi šuma. Činjenica je naime da se tijekom
pomladnog razdoblja vremenski preklapaju vrste
radova, ali ne i prostorno; to znači da od onog momenta
kad se na pomladnoj površini ili njenom dijelu pojavio
ponik i podmladak počinju radovi njege sastojina, a prestaju
svi radovi pripreme za prirodnu obnovu.


Istina, možda samo na dijelu površine odsjeka, ali
to ne znači da iste radove treba evidentirati na dva ili
više mjesta.


Ukratko, svakom uređivaču ili šumaru operativcu,
mora biti sasvim jasno u koju grupu radova spada određena
vrsta rada, da bi je tamo mogao propisivati, evidentirati
i iskazivati njene količine i još važnije njenu
kvalitetu.


Čitajući dalje vrstu rada; zaštita mlade sastojine od
štetne flore, nabrojenu u grupi radova njege sastojina;
vrlo slabo asocira npr. na osvjetljavanje podmlatka progaljivanjem
donje etaže, koji rad je jasno naveden pod
pripremnim radovima u obnovi sastojina. Ostavljen tako
na dva mjesta u evidenciji, unašat će zabunu u provedbi.


Tako je na primjer u proširenoj biološkoj reprodukciji
trebalo dodati osim sjetve i sadnje i radove na po




ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 51     <-- 51 -->        PDF

T. Starčević: PRAVILNIK O UREĐIVANJU SUMA: PROVODITI ILI MIJENJATI?
punjavanju, bez obzira što nisu navedeni u čl. 10 ZOŠa,
jer se u operativi skoro redovno i s puno opravdanja
izvode.


Već sam ranije upozorio na nemogućnost financijskog
praćenja radova sanacije iz sredstava proširene biološke
reprodukcije, pa treba ići na promjenu koja će
sanaciju pratiti iz sredstava jednostavne biološke reprodukcije.


No, neovisno od toga da li će se i kada sanaciju financirati
iz sredstava JBR-a ili PBR-a, nemoguće je
kvalitetno pratiti sve radove na sanaciji u jednoj rubrici
kako je predviđeno u obrascu SGO-17.


Razlog zašto obrasci moraju biti vrlo precizno određeni,
zašto kolone u njima moraju podacima iskazivati
tehnološki istovjetne vrste radova, leži u nužnosti da bu


Četvrtak, 7. srpnja 1994. NARODN E


Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 207—209


demo u propisivanju radova sasvim jasni, a onda u njihovim
jediničnim troškovima usporedivi. To je uvjet za
provedbu koncepcije ovog ZOS-a u pogledu jedinstvenog
gospodarenja šumama i šumskim zemljištima na
cijelom šumskogospodarskom području te za njegovu
postojanost.


Da bih zorno prikazao pred kakvim smo problemima
u provedbi ovog pravilnika pokazat ću vam obrazac
0-16, a vas molim da pokušate razmisliti što bi vi
popunili u propisu da ste uređivač ili što bi upisali u
izvršenju navedenih radova u propisanoj jedinici tog
obrasca da ste operativac.


Poznavajući nas, mi ćemo ipak provoditi ovaj
Pravilnik, a ne mijenjati ga. Vas molim da odgovorite
(makar sami sebi) što je bolje?


NOVINE


OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA


Zaštita


Odjel
odjek
zemljišta
prometnica i
drugih
objekata od
erozije,
bujuca i
poplava
Utjecaj na
vodni režim
i hidroenergetski
sustav
Utjecaj na
plodnost
zemljišta i
poljoprivrednu
proizvodnju
Opterećenost
posjetiteljima
Zaštita i
unapređivanje
Čovjekove
okoline
Utjecaj na
klimu,
stvaranje
kisika i
pročišćavanje
atmosfere
Utjecaj na
ljepotu
krajolika
ha
1 2 3 4 5 6 7 8


LITERATURA


Klepac , D., (1965. g.) Uređivanje šuma


Matić , S., (ŠL 1-2, 1989.) Uzgojni radovi u prirodnim sastojinama
i mogućnost njihovog normiranja


Broj 52-Stranica 1807


Obrazac O-16


Stvaranje
povoljnih


Razvitak


uvjeta za Obrana


turizma i


liječenje, domovine


lovstva


oporavak i
rekreaciju


9 10