DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 232.275.2 (Salix sp.) Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 163—167 PRVI REZULTATI OPLEMENJIVANJA STABLASTIH VRBA SAMOOPLODNJOM, POVRATNIM KRIŽANJEM I TRANSGRESIJOM FIRST RESULTS OF ARBORESCENT WILLOW IMPROVEMENT BY SELFING, BACK CROSS AND TRANSGRESSION Ante KRSTINIĆ i Davorin KAJBA* SAŽETAK: Za potrebe proizvodnje biomase u kratkim ophodnjama bijela vrba (Salix alba L.) križana je s kineskom vrbom (S. matsudana Koidz. ) Po prvi puta korištene su metode oplemenjivanja samooplodnjom, povratnim križanjem i transgresijom. Križanjem kineske, tortuozne vrbe (S. matsudana/ tortuosa Koidz.) s autohtonom bijelom vrbom, proizvedeni su međuvrsni hibridi, koji su u većem postotku bili monoecični. Iz samooplodnje ovako proizvedenih hibrida uzgojeno je 25 biljaka. Zbog njihove slabe vitalnosti jedina preživjela biljka bila je muškog spola, od koje je korišten polen za hibridizaciju. Povratna križanja hibrida F generacije provedena su na kinesku vrbu, dok su za proizvodnju hibrida F2 generacije korišteni hibridi S. matsudana x S. alba, koji su bili genetski divergentni (Novi Zeland, Hrvatska). Oplemenjivanje hibridizacijom, putem samooplodnje, povratnim križanjem i transgresijom, pokazalo je da se na osnovi transgresije mogu proizvesti plus varijante s obzirom na biomasu. Spomenutim metodama oplemenjivanja u potomstvu se također izdiferencirao i veliki broj minus varijanti. One osim patuljastog rasta fenotipski pokazuju svojstva, koja su nastala kao rezultat ispoljavanja atavizama (npr. mali uski listovi, debalce i grančice prekrivene peridermom itd.), pa su podesni za izučavanje evolucije stablastih vrba. Kloniranjem plus varijanata u proizvedenim familijama moguće je selekcionirati nove genotipove stablastih vrba, koji će biti podesni za proizvodnju biomase u kratkim ophodnjama. Morfološki aberantne minus varijante moguće je koristiti u hortikulturi. Ključne riječi: stablaste vrbe, biomasa, oplemenjivanje samooplodnjom, povratnim križanjem i transgresijom. UVOD — INTRODUCTION Radovi na oplemenjivanju biljaka mogu se definimenjivanja. Proces oplemenjivanja poljoprivrednog birati i kao radovi na dobivanju genotipova, koji će biti lja mnogo je brži u komparaciji sa šumskim drvećem, od velike koristi čovjeku. Proces oplemenjivanja je duiz razloga što šumsko drveće sporije pridolazi u genegoročan, ciklički proces. Dužina trajanja jednog ciklurativnu fazu u odnosu na poljoprivredno bilje. Seleksa prvenstveno ovisi o vrsti i primijenjenoj metodi ople-ciju za pojedina specifična svojstva kod šumskog drveća moguće je izvršiti samo u adultnoj fazi razvoja organizma, koja se pojavljuje nakon nekoliko godina ili * Prof. dr. se. Ante Krstinić, mr. se. Davorin Kajba, Šumarski još i kasnije. Kod šumskog drveća oplemenjivanje sefakultet, Svetošimunska 25, Zagreb. lekcijom je prvenstveno bazirano na prirodnom varija |