DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 50 <-- 50 --> PDF |
T. Starčcvić: PRAVILNIK O UREĐIVANJU ŠUMA; PROVODITI ILI MIJENJATI? sti sastojine, mogle bi biti dobra podloga za često i nužne intervencije u brojnost glavnih vrsta drveća te učestalost uzgojnih radova njege sastojina. Revirni sustav to sadrži u svojoj ideji; trebalo je samo oblikovati takvu odredbu Pravilnika. 3. U čl. 25 opisan je posao saniranja površina nastalih sušenjem i propadanjem šuma. Vrlo intenzivan pristup tom poslu, potvrđuje i odredba da se obvezno saniraju sve površine veće od 0,1 ha. Stalan rast broja značajno oštećenih stabala (stupnjevi (2 + 3+4 ) vidljiv iz ankete "Umiranje šuma" 1994. g. gdje je u 1987. g. bilo 6,07%, a 1994. g. visokih 26,37% stabala bjelogorice, govori u prilog ružne prognoze o razvoju događaja i dakako nužnosti velikih radova na sanaciji. To svakako neće moći pratiti sredstva proširene biološke reprodukcije, već je logika stvari da se sanacija i obnova takvih površina financijski prati iz sredstava JBR-e. Dakako to zahtijeva izmjene i ZOS- a. 4. Cilj da se sve šume na jednom prostoru obuhvate jedinstvenim uređivanjem po prostoru i vremenu (državne, privatne i šume kojima gospodare druge pravne osobe) svakako je dobro izabran. No, da bi provedba mogla stupiti na snagu nužno je osiguranje nekih preduvjeta.. Evo samo najvažnijih: - Trajno osiguranje financijskih sredstava za izradu i provedbu šumskouzgojnih planova. - Gospodarenje privatnim šumama i šumama drugih pravnih osoba, moralo bi u cijelosti preuzeti JP "Hrvatske šume". - Udruživanje vlasnika privatnih šuma i drugih pravnih osoba na načelima dioničarstva, gdje bi raspodjela dobiti išla po unesenoj vrijednosti u zajedništvo. Sve ovo, sjajni su ciljevi razvoja privatnih šuma i šuma drugih pravnih osoba, za čije su ostvarenje nužne radikalne izmjene postojećih propisa i prakse. Zbog toga bi bilo dobro da se prostorno formiraju gospodarske jedinice neovisno od oblika vlasništva, ali njihov Program gospodarenja treba strogo razlučiti od osnove gospodarenja za državne šume; kao izdvojeni prilog, sve dok se ne provedu svi ovi radikalni zahvati u zakonsku regulativu i praksu. Ugradba privatnih šuma i šuma drugih pravnih osoba u cjelinu osnove gospodarenja, bez ispunjavanja navedenih preduvjeta, samo će zamrsiti još ionako neriješene elementarne stvari nužne za ozbiljan pristup gospodarenja tim šumama. Nakon svih članaka Pravilnika koji obvezuju ugradnju svih šuma u prostorno jedinstvenu osnovu gospodarenja gospodarskom jedinicom, članak 68 Pravilnika u svom zadnjem stavku govori o Programu kao sastavnom dijelu osnove gospodarenja, što izaziva izvjesnu zabunu. Šumarski list br. 5—6, CXIX (1995), 207—209 Osim krupnijih, koncepcijskih primjedaba osjećam potrebu upozoriti i na niz nejasnoća i nedorečenosti ili čak površnosti, koje onda prenesene u obrasce gospodarskih osnova ili evidencija, neosiguravaju tako nužnu tehnološku ujednačenost i još bitnije "čiste račune" u usporedbi jediničnih troškova biološke reprodukcije, tako važne u ostvarenju koncepcije jednog Poduzeća za šume u Republici Hrvatskoj. Tako npr. čl. 21 pravilnika nabraja vrste radova u jednoj biološkoj reprodukciji, a čl. 22 radove proširene biološke reprodukcije šuma. Pouzdana je pretpostavka daje autorima Pravilnika podloga za razvrstavanje uzgojnih radova bilo prethodno priopćenje prof. dr. Slavka Matica u Šumarskom listu br. 1 - 2 od 1989. g. pod naslovom "Uzgojni radovi u prirodnim sastojinama i mogućnost njihovog normiranja". Usporedbom propisanih vrsta radova u radu prof. Matica i radova navedenih u Pravilniku uočljiva je nedosljednost i površnost. Prof. Matić tako u radovima pripreme staništa za prirodnu obnovu ne navodi njegu podmlatka i mladika pod zastorom stare sastojine, dok ju Pravilnik svrstava pod pripremu radova za obnovu sastojina. Isto tako, nepotrebno je sve radove na tlu sa svrhom poboljšanja edafskih uvjeta, koji su navedeni u fazi radova pripreme za obnovu sastojina (uklanjanje prekobrojnog podrasta i grmlja, čišćenje tla od korovske vegetacije, rahljenje zbijenog tla, površinsku odvodnju) ponovno nabrajati unutar grupe radova na njezi sastojina jer i sam prof. Matić naglašava kako je teško uspostaviti oštru granicu između radova na podmlađivanju i radova na njezi šuma. Činjenica je naime da se tijekom pomladnog razdoblja vremenski preklapaju vrste radova, ali ne i prostorno; to znači da od onog momenta kad se na pomladnoj površini ili njenom dijelu pojavio ponik i podmladak počinju radovi njege sastojina, a prestaju svi radovi pripreme za prirodnu obnovu. Istina, možda samo na dijelu površine odsjeka, ali to ne znači da iste radove treba evidentirati na dva ili više mjesta. Ukratko, svakom uređivaču ili šumaru operativcu, mora biti sasvim jasno u koju grupu radova spada određena vrsta rada, da bi je tamo mogao propisivati, evidentirati i iskazivati njene količine i još važnije njenu kvalitetu. Čitajući dalje vrstu rada; zaštita mlade sastojine od štetne flore, nabrojenu u grupi radova njege sastojina; vrlo slabo asocira npr. na osvjetljavanje podmlatka progaljivanjem donje etaže, koji rad je jasno naveden pod pripremnim radovima u obnovi sastojina. Ostavljen tako na dva mjesta u evidenciji, unašat će zabunu u provedbi. Tako je na primjer u proširenoj biološkoj reprodukciji trebalo dodati osim sjetve i sadnje i radove na po |