DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Slijedi članak Obračunavanje
ležišta (visine) prizme kod
prerade drveta na pilanama,
1936. god. u br. 10.


U tom članku Matijaševič analizira
formulu Josefa Abeles-al = d-^-v
za izračunavanje ležišta prizme kod
prerade drva na pilanama i utvrđuje da
daje podatke na štetu kvaliteta proreza.
Za veću točnost izvodi funkciju v2 + l2
= d2, dakle kvadratnu umjesto linearne.
Račun po kvadratnoj funkciji svakako
je teži nego po linearnoj, zaključuje
Matijaševič, ali se ta teškoća može otkloniti
izradom grafikona (šablone) po
kojem će moći raditi i manje obrazovan
radnik.


U trećem članku -Industrijalizaci


ja i mentalne predispozicije (u br. 2/
1939) Matijaševič obrazlaže neke teze
u svrhu gospodarskog napretka, a time
ujedno zaštitu šume, nužnost industrijalizacije
Hrvatske. Glede mentalne
predispozicije pučanstva, Matijaševič
luči dva područja: agrarno tj. ono u kojem
je razvijena poljoprivreda (poljodjelstvo
i stočarstvo) i planinsko. U
prvom, agrarnom, pučanstvo je spremno
"za sistematski rad u industriji" dok
u drugom, pretežno stočarskom, nije.
Matijević je temeljio svoje zaključke
poznavajući prilike u oba područja.
Agrarno, jer je u njemu rođen i odrastao,
a planinsko jer je imao određena
iskustva stečena radom na pilani Stirovača.


U članku Gospodarsko -političke
mjere za obranu šuma (u br. 4-/1940)
naglašava, da se pritisak na šume (sječa,
paša pa i krčenja) ne može trajno
spriječiti represivnim mjerama nego otklonom
uzroka tog pritiska. A uzroci
su: a) ekonomski, b) politički i politic ko-
demagoški i c) kulturno-socijalni.


Ad a) ekonomski uzroci posebno su
izraženi u pasivnim krajevima, a oni se
mogu otkloniti kolonizacijom tj. preseljenjem
uz dodjelu zemljišta u poljoprivrednim
područjima, industrijalizacijom,
kao i intenziviranjem poljodjelske
i stočarske proizvodnje;


ad b) pustošenje šuma može biti posljedica
i dijela državne politike tj. kada
država na račun šume želi osigurati
sredstva za neka druga dobra, ali uz dobrobit
zajednice i nastojanja pojedinaca
i "klika" kako da iz šume izvuku što veću
korist za sebe;


c) kulturno-socijalni uzroci vuku
korjenje iz ekonomskog stanja i kulturno-
društvenih odnosa. Oni se mogu otkloniti
boljim obrazovanjem i najširih


slojeva pučanstva u odnosu na šumu.
To treba provoditi putem škola, predavanja
i javnih razgovora, publikacija i
plakata te beletristikom izabranim natječajem
na zadanu temu. U tu svrhu
mogla bi se koristi i sredstva iz Fonda
za pošumljavanje. Pritisak na šumu, ili
njenih ostataka, mogao bi se smanjiti
zamjenom otvorenih ognjišta pećima i
štednjacima te zamjene šindre crijepom.
To se može postići novčanom pomoći,
djelomično ili u cijelosti, također iz
Fonda za pošumljavanje. Po priloženom
obračunu troškova za pokrivanje,
crijepom ili sindrom proizlazi, daje crijep
ekonomičniji. Iako je cijena pokrivanja
kuće crijepom sa 17,40 kn./m2
viša od cijene pokrivanja sindrom,
15,25 kn/m2, trajnost crijepa je dvostruka
od trajnosti šindre.


3. U nešumarskom tisku zabilježeni
su članci:
- Kroz tvornicu celuloze u Drvaru.
Osječki Hrvatski list, 1934. god. br. 24.
- O pošumljavanju i poljepšavanju
aljmaških čotova. Ibid. 1934. god. br.
90.
u mogućnosti sam prikazati samo članak
u Spremnosti. Za ostale članke naslovi
upućuju o čemu Matijaševič piše:
tako npr. onaj u Savremeniku vjerojatno
je analogan onome u Šumarskom
listu.


Članak u Spremnosti relativno je
opširan, jer je zauzeo cijelu stranicu tog
lista velikog formata. Intencija je članka
upoznati širu javnost o ulozi šume,
za poljoprivredno-voćarsku proizvodnju.
Tu ulogu Matijaševič je sažeo u rečenici:
"šuma čudesan regulator vode:
one sprečavaju njezino naglo oticanje,
bujanje potoka, taljenje snijega, snizuje
svojom velikom transpiracijom razinu
podzemne vode i podržavaju vlagu
tla i zraka", dakako o tome je dao i nekoliko
konkretnih podataka. Ovim člankom
upućuje i na jedan od načina povećanja
jedinične proizvodnje, te je stoga
naveo i neke podatke o broju žitelja
na 100 ha obradive površine: Prema podacima
Konjukturnog zavoda dra Wagemanna
taj je broj u Francuskoj i engleskoj
30, u Njemačkoj 32, u bugarskoj
116 a u Hrvatskoj 117. Međutim


Štirovača: Pilana, strojarnica i Ing. Matijaševič


- Gospodarsko-političke mjere za
obranu šuma. Savremenik, 1940. god.,
knj. I. br. 11.
- Naše nizinske šume i gospodarstvo
(s podnaslovom) Najsolidnija podloga
gospodarskog uravnoteženja.
Spremnost, 1944. god. br. 111-112.
Kako je novinski odjel Nacionalne
i sveučilišne knjižnice u selidbi iz dosadašnjih
prostorija, u bivšoj vojarni na
Černomercu, u novu zgradu Knjižnice,


Foto: D. Tonković, 1939. god.


prema inž. Mak aru taj broj u Zagor


ju, Dalmaciji i Hercegovini iznosi oko
100, ali u kotaru Pregrada (Zagorje)
271, u kotaru Stolac (Hercegovini) 312,
a u kotaru Omiš 443!


MATIJAŠEVIČ KAO KNJIŽEVNIK


Kao književnik Matijaševič je pjesnik,
novelist i dramatik.