DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Slijedi članak Obračunavanje ležišta (visine) prizme kod prerade drveta na pilanama, 1936. god. u br. 10. U tom članku Matijaševič analizira formulu Josefa Abeles-al = d-^-v za izračunavanje ležišta prizme kod prerade drva na pilanama i utvrđuje da daje podatke na štetu kvaliteta proreza. Za veću točnost izvodi funkciju v2 + l2 = d2, dakle kvadratnu umjesto linearne. Račun po kvadratnoj funkciji svakako je teži nego po linearnoj, zaključuje Matijaševič, ali se ta teškoća može otkloniti izradom grafikona (šablone) po kojem će moći raditi i manje obrazovan radnik. U trećem članku -Industrijalizaci ja i mentalne predispozicije (u br. 2/ 1939) Matijaševič obrazlaže neke teze u svrhu gospodarskog napretka, a time ujedno zaštitu šume, nužnost industrijalizacije Hrvatske. Glede mentalne predispozicije pučanstva, Matijaševič luči dva područja: agrarno tj. ono u kojem je razvijena poljoprivreda (poljodjelstvo i stočarstvo) i planinsko. U prvom, agrarnom, pučanstvo je spremno "za sistematski rad u industriji" dok u drugom, pretežno stočarskom, nije. Matijević je temeljio svoje zaključke poznavajući prilike u oba područja. Agrarno, jer je u njemu rođen i odrastao, a planinsko jer je imao određena iskustva stečena radom na pilani Stirovača. U članku Gospodarsko -političke mjere za obranu šuma (u br. 4-/1940) naglašava, da se pritisak na šume (sječa, paša pa i krčenja) ne može trajno spriječiti represivnim mjerama nego otklonom uzroka tog pritiska. A uzroci su: a) ekonomski, b) politički i politic ko- demagoški i c) kulturno-socijalni. Ad a) ekonomski uzroci posebno su izraženi u pasivnim krajevima, a oni se mogu otkloniti kolonizacijom tj. preseljenjem uz dodjelu zemljišta u poljoprivrednim područjima, industrijalizacijom, kao i intenziviranjem poljodjelske i stočarske proizvodnje; ad b) pustošenje šuma može biti posljedica i dijela državne politike tj. kada država na račun šume želi osigurati sredstva za neka druga dobra, ali uz dobrobit zajednice i nastojanja pojedinaca i "klika" kako da iz šume izvuku što veću korist za sebe; c) kulturno-socijalni uzroci vuku korjenje iz ekonomskog stanja i kulturno- društvenih odnosa. Oni se mogu otkloniti boljim obrazovanjem i najširih slojeva pučanstva u odnosu na šumu. To treba provoditi putem škola, predavanja i javnih razgovora, publikacija i plakata te beletristikom izabranim natječajem na zadanu temu. U tu svrhu mogla bi se koristi i sredstva iz Fonda za pošumljavanje. Pritisak na šumu, ili njenih ostataka, mogao bi se smanjiti zamjenom otvorenih ognjišta pećima i štednjacima te zamjene šindre crijepom. To se može postići novčanom pomoći, djelomično ili u cijelosti, također iz Fonda za pošumljavanje. Po priloženom obračunu troškova za pokrivanje, crijepom ili sindrom proizlazi, daje crijep ekonomičniji. Iako je cijena pokrivanja kuće crijepom sa 17,40 kn./m2 viša od cijene pokrivanja sindrom, 15,25 kn/m2, trajnost crijepa je dvostruka od trajnosti šindre. 3. U nešumarskom tisku zabilježeni su članci: - Kroz tvornicu celuloze u Drvaru. Osječki Hrvatski list, 1934. god. br. 24. - O pošumljavanju i poljepšavanju aljmaških čotova. Ibid. 1934. god. br. 90. u mogućnosti sam prikazati samo članak u Spremnosti. Za ostale članke naslovi upućuju o čemu Matijaševič piše: tako npr. onaj u Savremeniku vjerojatno je analogan onome u Šumarskom listu. Članak u Spremnosti relativno je opširan, jer je zauzeo cijelu stranicu tog lista velikog formata. Intencija je članka upoznati širu javnost o ulozi šume, za poljoprivredno-voćarsku proizvodnju. Tu ulogu Matijaševič je sažeo u rečenici: "šuma čudesan regulator vode: one sprečavaju njezino naglo oticanje, bujanje potoka, taljenje snijega, snizuje svojom velikom transpiracijom razinu podzemne vode i podržavaju vlagu tla i zraka", dakako o tome je dao i nekoliko konkretnih podataka. Ovim člankom upućuje i na jedan od načina povećanja jedinične proizvodnje, te je stoga naveo i neke podatke o broju žitelja na 100 ha obradive površine: Prema podacima Konjukturnog zavoda dra Wagemanna taj je broj u Francuskoj i engleskoj 30, u Njemačkoj 32, u bugarskoj 116 a u Hrvatskoj 117. Međutim Štirovača: Pilana, strojarnica i Ing. Matijaševič - Gospodarsko-političke mjere za obranu šuma. Savremenik, 1940. god., knj. I. br. 11. - Naše nizinske šume i gospodarstvo (s podnaslovom) Najsolidnija podloga gospodarskog uravnoteženja. Spremnost, 1944. god. br. 111-112. Kako je novinski odjel Nacionalne i sveučilišne knjižnice u selidbi iz dosadašnjih prostorija, u bivšoj vojarni na Černomercu, u novu zgradu Knjižnice, Foto: D. Tonković, 1939. god. prema inž. Mak aru taj broj u Zagor ju, Dalmaciji i Hercegovini iznosi oko 100, ali u kotaru Pregrada (Zagorje) 271, u kotaru Stolac (Hercegovini) 312, a u kotaru Omiš 443! MATIJAŠEVIČ KAO KNJIŽEVNIK Kao književnik Matijaševič je pjesnik, novelist i dramatik. |