DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 56     <-- 56 -->        PDF

ševno stanjena, plemenita, životno borbena
i nezavisna genija, tip pozitivan,
kakva nema u g. Krleže". I u nekim
drugim kritikama Matijašević je izjednačen
po vrijednosi s Krležom.


Vrijednost drame U Brodolomu dokazuje
i dodjela Demetrove nagrade za
1944. godinu.


Vjerojatno nije nigdje zabilježeno,
da je drama U brodolomu, kako mi je
rekao Matijašević, samo prvi dio jedne
trilogije. U brodolomu je obuhvaćeno
vrijeme između I. i II. svjetskog rata,
drugi dio bio bi odlomak života za vrijeme
II. svjetskog rata, a treći dio nastavak
je života u posljeratnom vremenu.
Stoga je u prvotnom tekstu drame
po Matijaševićem riječima Filipa trebao
zahvatiti nastup ludila ali je, navodno
zbog težine glume, svršetak promijenjen
u Filipovu smrt. (U 1944. godini
objavljenoj knjizi U brodolomu nalaze
se oba završetka).


Filip je umro, ali ni Matijašević nije
mogao nastaviti s pisanjem druga dva
dijela trilogije, jer umjesto pisanja doživio
je


"Očaj i tama sve se više gusne


Hropac dugi. Stanka, Krvi potok.


Polazak mučan na blaženi otok,


a krv se cijedi kroz stisnute usne "


(Iz pjesme T.B.C. u zbirci I Licu
Gnjevnom)


Za Matijaševića nije bio TBC nego
metak, ali s istim učinkom, odlaskom
"na blaženi otok".


ZAKLJUČAK


Matijašević je, dakle, ličnost, koja
je bila značajno aktivna u dvije djelatnosti,
u struci i u književnosti poput,
npr., Josipa Kozarca (u šumarstvu i
u književnosti) ili Mije Mirkovića -
Balote (u narodnom gospodarstvu i u
književnosti). No, za razliku od ove
dvojice, život Matijaševića bio je prekinut
u naponu životne snage, pa su nesumnjivo
i šumarstvo i književnost
ostali prikraćeni za vrijedne doprinose
njegovog talenta i rada. To dokazuje i
činjenica, da je svoj kratki, jednogodišnji,
boravak u pilani u drvaru iskoristio
da ukaže na nedostatke u jednoj fazi
prerade trupca. Iz vremena njegovog


boravka, kako je napisao u navedeno
članku u Hrvatskoj pozornici, u "zabitnom
mjesti domovine", u Kosinju i na
Stirovači (a po datumiranju nekih pjesama
objavljeni u Savremenim pogledima,
s "Jasenak, 1936", i u Jasenku),
ostala su razmatranja o suvremenoj gospodarskoj
problematici, o industrijalizaciji
i o mjerama za obranu šuma. Nije
međutim isključeno da je nešto pripremao
i bilježio o svom radu na pilani
Stirovača, no njegovom smrću sve je
nestalo.


Matijašević je međutim iskoračio iz,
za njega, uskog kruga zanimanja kao
šumara i zauzeo dostojno mjesto u
mnogo širem krugu, u krugu opće kulture,
s jedne strane kao "afirmirani lirski
pjesnik zrela i duboka osjećaja" (Lj.
Maraković u naprijed navedenoj
Spremnosti) i kao dramatik. Doduše
kao dramatik tek s jednim djelom, s
dramom U brodolomu, koja dovoljno
svjedoči o snazi njegovog dramskog
izraza. Drame ljubomore i poniženja,
sukoba ali i praštanja, drama sa završetkom
kakav je bio i završetak života autora
Matijaševića.


Oskar Piškorić