DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 56 <-- 56 --> PDF |
ševno stanjena, plemenita, životno borbena i nezavisna genija, tip pozitivan, kakva nema u g. Krleže". I u nekim drugim kritikama Matijašević je izjednačen po vrijednosi s Krležom. Vrijednost drame U Brodolomu dokazuje i dodjela Demetrove nagrade za 1944. godinu. Vjerojatno nije nigdje zabilježeno, da je drama U brodolomu, kako mi je rekao Matijašević, samo prvi dio jedne trilogije. U brodolomu je obuhvaćeno vrijeme između I. i II. svjetskog rata, drugi dio bio bi odlomak života za vrijeme II. svjetskog rata, a treći dio nastavak je života u posljeratnom vremenu. Stoga je u prvotnom tekstu drame po Matijaševićem riječima Filipa trebao zahvatiti nastup ludila ali je, navodno zbog težine glume, svršetak promijenjen u Filipovu smrt. (U 1944. godini objavljenoj knjizi U brodolomu nalaze se oba završetka). Filip je umro, ali ni Matijašević nije mogao nastaviti s pisanjem druga dva dijela trilogije, jer umjesto pisanja doživio je "Očaj i tama sve se više gusne Hropac dugi. Stanka, Krvi potok. Polazak mučan na blaženi otok, a krv se cijedi kroz stisnute usne " (Iz pjesme T.B.C. u zbirci I Licu Gnjevnom) Za Matijaševića nije bio TBC nego metak, ali s istim učinkom, odlaskom "na blaženi otok". ZAKLJUČAK Matijašević je, dakle, ličnost, koja je bila značajno aktivna u dvije djelatnosti, u struci i u književnosti poput, npr., Josipa Kozarca (u šumarstvu i u književnosti) ili Mije Mirkovića - Balote (u narodnom gospodarstvu i u književnosti). No, za razliku od ove dvojice, život Matijaševića bio je prekinut u naponu životne snage, pa su nesumnjivo i šumarstvo i književnost ostali prikraćeni za vrijedne doprinose njegovog talenta i rada. To dokazuje i činjenica, da je svoj kratki, jednogodišnji, boravak u pilani u drvaru iskoristio da ukaže na nedostatke u jednoj fazi prerade trupca. Iz vremena njegovog boravka, kako je napisao u navedeno članku u Hrvatskoj pozornici, u "zabitnom mjesti domovine", u Kosinju i na Stirovači (a po datumiranju nekih pjesama objavljeni u Savremenim pogledima, s "Jasenak, 1936", i u Jasenku), ostala su razmatranja o suvremenoj gospodarskoj problematici, o industrijalizaciji i o mjerama za obranu šuma. Nije međutim isključeno da je nešto pripremao i bilježio o svom radu na pilani Stirovača, no njegovom smrću sve je nestalo. Matijašević je međutim iskoračio iz, za njega, uskog kruga zanimanja kao šumara i zauzeo dostojno mjesto u mnogo širem krugu, u krugu opće kulture, s jedne strane kao "afirmirani lirski pjesnik zrela i duboka osjećaja" (Lj. Maraković u naprijed navedenoj Spremnosti) i kao dramatik. Doduše kao dramatik tek s jednim djelom, s dramom U brodolomu, koja dovoljno svjedoči o snazi njegovog dramskog izraza. Drame ljubomore i poniženja, sukoba ali i praštanja, drama sa završetkom kakav je bio i završetak života autora Matijaševića. Oskar Piškorić |