DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 58     <-- 58 -->        PDF

crteži, bitan su dio knjige. Tako su npr.
"Sume i šumski rubovi" prikazani na 12
i pol stranica od čega je samo šest stranica
teksta. Kod "Živica i poljskih šumica"
od ukupno 8 i pol stranca tekst
zauzima samo 4 stranice.


Kako se ne bi zanemarili pojedini
inače marginalizirani dijelovi prirode,
autor na njih upozorava već u naslovu
dotične jedinice. Tako je npr. naglašena
i važnost šumskih rubova i pojasa
grmlja u njima, jer ako nema pojasa
grmlja, unutrašnjost šume je izložena i
dostupna vjetru, buci, prašini i ispušnim
plinovima. Brojne životinje, osobito
ptice i sisavci gube zaklone i mogućnost
gniježđenja. ... Neke vrste ptica i malih
sisavaca gube dragocjenu zimsku
hranu (bobice, lješnjake i druge plodove)".
Biocenoza obraslih rubova šuma
"bitno pridonosi održanju biološke ravnoteže"
i tako smanjuje potrebu njihovog
suzbijanja jaja gubara zabilježen je
i u Šumarskom listu 1884. godine, koji
je prenijet u Šumarski list 1985. godine,
str. 89.


U knjizi predložene mjere za zaštitu
i uređenja prirodnih prostora "ne treba
se shvatiti", stoji u Predgovoru autora,
"ni kao tehnički priručnik ni kao
zbirku recepata (nego kao) putokaz, a
nikako ne gotova rješenja". Autor je
pritom mislio na švicarske prilike, ali to
vrijedi i za Hrvatsku. Tako primjerice
u Hrvatskoj ne prijeti opsanost da se
"doprirodne mješovite bjelogorične (i
crnogorične) šume pretvore u "izvanprirodne"
tj. čiste smrekove sastojine.
Kod nas također tek izuzetno trebat će


koristiti savjet za sadnju živica i grmova
u kojima će se nalaziti "brojne ekološke
niše za različite vrste životinja"
počevši od divljači (zeca, trčke) i ptica
pjevica do raznih insekata.


Nestručnjaku u biologiji ili šumarstvu
dobro će doći "Popis hrvatskih i latinskih
naziva biljaka i životnja" od kojih
se većina nalazi u tekstu kao i
"Objašnjenja nekih stručnih izraza" bez
obzira na neke netočnosti. Takva je netočnost
npr. crvenu hudiku (Viburnum
opulus L.) imenovati abdovinom tj. zeljastom
bazgom (Sambucus ebulus L.);
Pinus cembra L. nije cedar nego bor s
vlastitim imenom limba. Nadalje objasniti
naziv "visoka šuma" kao "gospodarski
tip šume s visokim drvećem" samo
je djelomično točno, jer se takvom
smatraju sve šume (sastojine) od kojih
stabla i stabalca potječu od sjemena bez
obzira na njihovu visinu, dakle šuma
sjemenjača. Ne postoji ni termin "srednje
visoka šuma" nego samo srednja šuma
tj. šuma koja se sastoji od stabala
iz panja ili izdanaka i smemena pa se i
sijeku u raznoj starosti.


U "Literaturi" navedene su 204 bibliografske
jedinice sa 167 autora od
čega su 56 samostalne publikacije knjige.
Od 204 bibliografske jedinice
samo šest nije na njemačkom jeziku nego
pet je na engleskom, a jedna na francuskom
i to rukopis u Saveznom nadšumarskom
nadzorništvu u Bernu, u
Odjelu za zaštitu prirode i zavičaja.


(Eidg. Oberforstingspektorat, Bern -
Abt. Natur - und Heimatschutz).


Ovaj prikaz knjige "Priroda kao zadaća"
završavamo zahvalom izdavača,
zahvalom izrečenom u Predgovoru
hrvatskom izdanju sa "svima koji su sudjelovali
u pripremanju ove knjige (a)
posebno prof. dr. Wolfgangu Erzu iz
Saveznog zavoda za zaštitu prirode
(Bundesamt fur Naturschutz) u Bonnu
koji je potaknuo projekt i od Ministarstva
za okoliš, zaštitu prirode i sigurnost
nuklearnih reaktora Savezna Republike
Njemačke, u suradnji s Goetheovim
institutom u Zagrebu, osigurao financijsku
pomoć za prevođenje knjige. Veliku
zahvalnost dugujemo i izdavaču
izvornika, Švicarskom savezu za zaštitu
prirode, kao i autoru knjige, gosp.
Hansruediju Wildermuhtu, koji su
nam bez naknade ustupili pravo na
objavljivanje prijevoda..."


Zahvali hrvatskog izdanja Zaštita
kao zadaća onima koji su pokrenuli i
pomogli izdanje knjige pridružujemo i
zahvalu Državnoj upravi za zaštitu kulturne
i prirodne baštine. Zahvalu, jer je
izdanjem ove knjige osiguran zapravo
udžbenik o očuvanju ali i obnovi prirodnost
već načetih ili oštećenih dijelova
prirodnih veličina. Knjiga je dobar
putokaz kako onome koji namjerava samoinicijativno
nešto poduzeti na tom
području, tako i onome koji je na takvu
djelatnost pozvan traženjem savjeta kao
osobe ili stručnjaka najbližem prirodi a
to je, nesumnjivo, šumar. Zato bez ove
knjige ne bi smjela biti ni jedna šumarska
ustanova.


Oskar Piškorić


ACTA HISTORICO - OECONOMICA


Dvadeseti svezak Acta historico oeconomica
je godina 1993., ali je iz tiska
izašao 1994. ACTA izdaje, kako je
to već navedeno u Šumarskom listu br.
5-6/1994, Komisija za ekonomsku povijest
Društva povjesničara Hrvatske.
Na poticaj "iz znanstvenih krugova" suradnja
u časopisu proširena je na zemlje
ALPE - JADRAN, pa je prošireno i
Uredništvo. Danas su članovi Uredništva
iz hrvatske Ivo BIČANIĆ, Ivan ERCEG
(glavni i odgovorni urednik), dragutin
FELETAR, Mira KOLAR - DIMITRIJEVIĆ
Ivo MAŽURAN, Anđelko
RUNJIĆ i Alica WERTHEIMER BALETIC,
a iz inozemstva Giovanni
PANJEK i Felix TOBLER.


Vol. 20. Zagreb 1993.


1. Sadržaj Vol. 20. je sljedeći:
Ivan Erceg: Izvještaj o gospodarskom
položaju i mogućnostima o unapređenju
na veleposjedu plemićke obitelji
Zrinski - (Frankopan) na sjevernohrvatskom
primorju godine 1675.


ŠimePeričić: Statistički podaci o
proizvodnji na zadarskom području
god. 1803 - 1804.


Ivan Erceg: Drugi austrijski popis
stanovništva u Dalmaciji (1803)


Vladimir Stipetić: Josip Šipuš prvi
hrvatski pisac klasične političke
ekonomije.


Stjepan Sršan: Inventar Čepinskoerdutskog
posjeda 1880. godine.


U rubrici Ocjene i prikazi četiri su
prikaza:


Uz knjigu Saskia Falckenberg:
Salz ist Leben - Seine Bedeutung ftir
Ihr Gesundheit, Genf 1987.


Ivo M azur an: Stanovništvo i vlastelinstvo
u Slavoniji 1736. godine i njegova
ekonomska podloga. Osijek 1993.


Igor Karaman: Studije i prilozi iz
arhivistike. Zagreb 1993. i


Giovanni Panjak: La vite e il vino
nell´economia Friuliana. Un rinnovamento
frenato - secoli XVII - XIX.
Torino 1993.


2.1. Ovaj broj ACTA omogućio je
uvid u još jedan dokument iz starije