DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 58 <-- 58 --> PDF |
crteži, bitan su dio knjige. Tako su npr. "Sume i šumski rubovi" prikazani na 12 i pol stranica od čega je samo šest stranica teksta. Kod "Živica i poljskih šumica" od ukupno 8 i pol stranca tekst zauzima samo 4 stranice. Kako se ne bi zanemarili pojedini inače marginalizirani dijelovi prirode, autor na njih upozorava već u naslovu dotične jedinice. Tako je npr. naglašena i važnost šumskih rubova i pojasa grmlja u njima, jer ako nema pojasa grmlja, unutrašnjost šume je izložena i dostupna vjetru, buci, prašini i ispušnim plinovima. Brojne životinje, osobito ptice i sisavci gube zaklone i mogućnost gniježđenja. ... Neke vrste ptica i malih sisavaca gube dragocjenu zimsku hranu (bobice, lješnjake i druge plodove)". Biocenoza obraslih rubova šuma "bitno pridonosi održanju biološke ravnoteže" i tako smanjuje potrebu njihovog suzbijanja jaja gubara zabilježen je i u Šumarskom listu 1884. godine, koji je prenijet u Šumarski list 1985. godine, str. 89. U knjizi predložene mjere za zaštitu i uređenja prirodnih prostora "ne treba se shvatiti", stoji u Predgovoru autora, "ni kao tehnički priručnik ni kao zbirku recepata (nego kao) putokaz, a nikako ne gotova rješenja". Autor je pritom mislio na švicarske prilike, ali to vrijedi i za Hrvatsku. Tako primjerice u Hrvatskoj ne prijeti opsanost da se "doprirodne mješovite bjelogorične (i crnogorične) šume pretvore u "izvanprirodne" tj. čiste smrekove sastojine. Kod nas također tek izuzetno trebat će koristiti savjet za sadnju živica i grmova u kojima će se nalaziti "brojne ekološke niše za različite vrste životinja" počevši od divljači (zeca, trčke) i ptica pjevica do raznih insekata. Nestručnjaku u biologiji ili šumarstvu dobro će doći "Popis hrvatskih i latinskih naziva biljaka i životnja" od kojih se većina nalazi u tekstu kao i "Objašnjenja nekih stručnih izraza" bez obzira na neke netočnosti. Takva je netočnost npr. crvenu hudiku (Viburnum opulus L.) imenovati abdovinom tj. zeljastom bazgom (Sambucus ebulus L.); Pinus cembra L. nije cedar nego bor s vlastitim imenom limba. Nadalje objasniti naziv "visoka šuma" kao "gospodarski tip šume s visokim drvećem" samo je djelomično točno, jer se takvom smatraju sve šume (sastojine) od kojih stabla i stabalca potječu od sjemena bez obzira na njihovu visinu, dakle šuma sjemenjača. Ne postoji ni termin "srednje visoka šuma" nego samo srednja šuma tj. šuma koja se sastoji od stabala iz panja ili izdanaka i smemena pa se i sijeku u raznoj starosti. U "Literaturi" navedene su 204 bibliografske jedinice sa 167 autora od čega su 56 samostalne publikacije knjige. Od 204 bibliografske jedinice samo šest nije na njemačkom jeziku nego pet je na engleskom, a jedna na francuskom i to rukopis u Saveznom nadšumarskom nadzorništvu u Bernu, u Odjelu za zaštitu prirode i zavičaja. (Eidg. Oberforstingspektorat, Bern - Abt. Natur - und Heimatschutz). Ovaj prikaz knjige "Priroda kao zadaća" završavamo zahvalom izdavača, zahvalom izrečenom u Predgovoru hrvatskom izdanju sa "svima koji su sudjelovali u pripremanju ove knjige (a) posebno prof. dr. Wolfgangu Erzu iz Saveznog zavoda za zaštitu prirode (Bundesamt fur Naturschutz) u Bonnu koji je potaknuo projekt i od Ministarstva za okoliš, zaštitu prirode i sigurnost nuklearnih reaktora Savezna Republike Njemačke, u suradnji s Goetheovim institutom u Zagrebu, osigurao financijsku pomoć za prevođenje knjige. Veliku zahvalnost dugujemo i izdavaču izvornika, Švicarskom savezu za zaštitu prirode, kao i autoru knjige, gosp. Hansruediju Wildermuhtu, koji su nam bez naknade ustupili pravo na objavljivanje prijevoda..." Zahvali hrvatskog izdanja Zaštita kao zadaća onima koji su pokrenuli i pomogli izdanje knjige pridružujemo i zahvalu Državnoj upravi za zaštitu kulturne i prirodne baštine. Zahvalu, jer je izdanjem ove knjige osiguran zapravo udžbenik o očuvanju ali i obnovi prirodnost već načetih ili oštećenih dijelova prirodnih veličina. Knjiga je dobar putokaz kako onome koji namjerava samoinicijativno nešto poduzeti na tom području, tako i onome koji je na takvu djelatnost pozvan traženjem savjeta kao osobe ili stručnjaka najbližem prirodi a to je, nesumnjivo, šumar. Zato bez ove knjige ne bi smjela biti ni jedna šumarska ustanova. Oskar Piškorić ACTA HISTORICO - OECONOMICA Dvadeseti svezak Acta historico oeconomica je godina 1993., ali je iz tiska izašao 1994. ACTA izdaje, kako je to već navedeno u Šumarskom listu br. 5-6/1994, Komisija za ekonomsku povijest Društva povjesničara Hrvatske. Na poticaj "iz znanstvenih krugova" suradnja u časopisu proširena je na zemlje ALPE - JADRAN, pa je prošireno i Uredništvo. Danas su članovi Uredništva iz hrvatske Ivo BIČANIĆ, Ivan ERCEG (glavni i odgovorni urednik), dragutin FELETAR, Mira KOLAR - DIMITRIJEVIĆ Ivo MAŽURAN, Anđelko RUNJIĆ i Alica WERTHEIMER BALETIC, a iz inozemstva Giovanni PANJEK i Felix TOBLER. Vol. 20. Zagreb 1993. 1. Sadržaj Vol. 20. je sljedeći: Ivan Erceg: Izvještaj o gospodarskom položaju i mogućnostima o unapređenju na veleposjedu plemićke obitelji Zrinski - (Frankopan) na sjevernohrvatskom primorju godine 1675. ŠimePeričić: Statistički podaci o proizvodnji na zadarskom području god. 1803 - 1804. Ivan Erceg: Drugi austrijski popis stanovništva u Dalmaciji (1803) Vladimir Stipetić: Josip Šipuš prvi hrvatski pisac klasične političke ekonomije. Stjepan Sršan: Inventar Čepinskoerdutskog posjeda 1880. godine. U rubrici Ocjene i prikazi četiri su prikaza: Uz knjigu Saskia Falckenberg: Salz ist Leben - Seine Bedeutung ftir Ihr Gesundheit, Genf 1987. Ivo M azur an: Stanovništvo i vlastelinstvo u Slavoniji 1736. godine i njegova ekonomska podloga. Osijek 1993. Igor Karaman: Studije i prilozi iz arhivistike. Zagreb 1993. i Giovanni Panjak: La vite e il vino nell´economia Friuliana. Un rinnovamento frenato - secoli XVII - XIX. Torino 1993. 2.1. Ovaj broj ACTA omogućio je uvid u još jedan dokument iz starije |