DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 58     <-- 58 -->        PDF

crteži, bitan su dio knjige. Tako su npr.
"Sume i šumski rubovi" prikazani na 12
i pol stranica od čega je samo šest stranica
teksta. Kod "Živica i poljskih šumica"
od ukupno 8 i pol stranca tekst
zauzima samo 4 stranice.


Kako se ne bi zanemarili pojedini
inače marginalizirani dijelovi prirode,
autor na njih upozorava već u naslovu
dotične jedinice. Tako je npr. naglašena
i važnost šumskih rubova i pojasa
grmlja u njima, jer ako nema pojasa
grmlja, unutrašnjost šume je izložena i
dostupna vjetru, buci, prašini i ispušnim
plinovima. Brojne životinje, osobito
ptice i sisavci gube zaklone i mogućnost
gniježđenja. ... Neke vrste ptica i malih
sisavaca gube dragocjenu zimsku
hranu (bobice, lješnjake i druge plodove)".
Biocenoza obraslih rubova šuma
"bitno pridonosi održanju biološke ravnoteže"
i tako smanjuje potrebu njihovog
suzbijanja jaja gubara zabilježen je
i u Šumarskom listu 1884. godine, koji
je prenijet u Šumarski list 1985. godine,
str. 89.


U knjizi predložene mjere za zaštitu
i uređenja prirodnih prostora "ne treba
se shvatiti", stoji u Predgovoru autora,
"ni kao tehnički priručnik ni kao
zbirku recepata (nego kao) putokaz, a
nikako ne gotova rješenja". Autor je
pritom mislio na švicarske prilike, ali to
vrijedi i za Hrvatsku. Tako primjerice
u Hrvatskoj ne prijeti opsanost da se
"doprirodne mješovite bjelogorične (i
crnogorične) šume pretvore u "izvanprirodne"
tj. čiste smrekove sastojine.
Kod nas također tek izuzetno trebat će


koristiti savjet za sadnju živica i grmova
u kojima će se nalaziti "brojne ekološke
niše za različite vrste životinja"
počevši od divljači (zeca, trčke) i ptica
pjevica do raznih insekata.


Nestručnjaku u biologiji ili šumarstvu
dobro će doći "Popis hrvatskih i latinskih
naziva biljaka i životnja" od kojih
se većina nalazi u tekstu kao i
"Objašnjenja nekih stručnih izraza" bez
obzira na neke netočnosti. Takva je netočnost
npr. crvenu hudiku (Viburnum
opulus L.) imenovati abdovinom tj. zeljastom
bazgom (Sambucus ebulus L.);
Pinus cembra L. nije cedar nego bor s
vlastitim imenom limba. Nadalje objasniti
naziv "visoka šuma" kao "gospodarski
tip šume s visokim drvećem" samo
je djelomično točno, jer se takvom
smatraju sve šume (sastojine) od kojih
stabla i stabalca potječu od sjemena bez
obzira na njihovu visinu, dakle šuma
sjemenjača. Ne postoji ni termin "srednje
visoka šuma" nego samo srednja šuma
tj. šuma koja se sastoji od stabala
iz panja ili izdanaka i smemena pa se i
sijeku u raznoj starosti.


U "Literaturi" navedene su 204 bibliografske
jedinice sa 167 autora od
čega su 56 samostalne publikacije knjige.
Od 204 bibliografske jedinice
samo šest nije na njemačkom jeziku nego
pet je na engleskom, a jedna na francuskom
i to rukopis u Saveznom nadšumarskom
nadzorništvu u Bernu, u
Odjelu za zaštitu prirode i zavičaja.


(Eidg. Oberforstingspektorat, Bern -
Abt. Natur - und Heimatschutz).


Ovaj prikaz knjige "Priroda kao zadaća"
završavamo zahvalom izdavača,
zahvalom izrečenom u Predgovoru
hrvatskom izdanju sa "svima koji su sudjelovali
u pripremanju ove knjige (a)
posebno prof. dr. Wolfgangu Erzu iz
Saveznog zavoda za zaštitu prirode
(Bundesamt fur Naturschutz) u Bonnu
koji je potaknuo projekt i od Ministarstva
za okoliš, zaštitu prirode i sigurnost
nuklearnih reaktora Savezna Republike
Njemačke, u suradnji s Goetheovim
institutom u Zagrebu, osigurao financijsku
pomoć za prevođenje knjige. Veliku
zahvalnost dugujemo i izdavaču
izvornika, Švicarskom savezu za zaštitu
prirode, kao i autoru knjige, gosp.
Hansruediju Wildermuhtu, koji su
nam bez naknade ustupili pravo na
objavljivanje prijevoda..."


Zahvali hrvatskog izdanja Zaštita
kao zadaća onima koji su pokrenuli i
pomogli izdanje knjige pridružujemo i
zahvalu Državnoj upravi za zaštitu kulturne
i prirodne baštine. Zahvalu, jer je
izdanjem ove knjige osiguran zapravo
udžbenik o očuvanju ali i obnovi prirodnost
već načetih ili oštećenih dijelova
prirodnih veličina. Knjiga je dobar
putokaz kako onome koji namjerava samoinicijativno
nešto poduzeti na tom
području, tako i onome koji je na takvu
djelatnost pozvan traženjem savjeta kao
osobe ili stručnjaka najbližem prirodi a
to je, nesumnjivo, šumar. Zato bez ove
knjige ne bi smjela biti ni jedna šumarska
ustanova.


Oskar Piškorić


ACTA HISTORICO - OECONOMICA


Dvadeseti svezak Acta historico oeconomica
je godina 1993., ali je iz tiska
izašao 1994. ACTA izdaje, kako je
to već navedeno u Šumarskom listu br.
5-6/1994, Komisija za ekonomsku povijest
Društva povjesničara Hrvatske.
Na poticaj "iz znanstvenih krugova" suradnja
u časopisu proširena je na zemlje
ALPE - JADRAN, pa je prošireno i
Uredništvo. Danas su članovi Uredništva
iz hrvatske Ivo BIČANIĆ, Ivan ERCEG
(glavni i odgovorni urednik), dragutin
FELETAR, Mira KOLAR - DIMITRIJEVIĆ
Ivo MAŽURAN, Anđelko
RUNJIĆ i Alica WERTHEIMER BALETIC,
a iz inozemstva Giovanni
PANJEK i Felix TOBLER.


Vol. 20. Zagreb 1993.


1. Sadržaj Vol. 20. je sljedeći:
Ivan Erceg: Izvještaj o gospodarskom
položaju i mogućnostima o unapređenju
na veleposjedu plemićke obitelji
Zrinski - (Frankopan) na sjevernohrvatskom
primorju godine 1675.


ŠimePeričić: Statistički podaci o
proizvodnji na zadarskom području
god. 1803 - 1804.


Ivan Erceg: Drugi austrijski popis
stanovništva u Dalmaciji (1803)


Vladimir Stipetić: Josip Šipuš prvi
hrvatski pisac klasične političke
ekonomije.


Stjepan Sršan: Inventar Čepinskoerdutskog
posjeda 1880. godine.


U rubrici Ocjene i prikazi četiri su
prikaza:


Uz knjigu Saskia Falckenberg:
Salz ist Leben - Seine Bedeutung ftir
Ihr Gesundheit, Genf 1987.


Ivo M azur an: Stanovništvo i vlastelinstvo
u Slavoniji 1736. godine i njegova
ekonomska podloga. Osijek 1993.


Igor Karaman: Studije i prilozi iz
arhivistike. Zagreb 1993. i


Giovanni Panjak: La vite e il vino
nell´economia Friuliana. Un rinnovamento
frenato - secoli XVII - XIX.
Torino 1993.


2.1. Ovaj broj ACTA omogućio je
uvid u još jedan dokument iz starije


ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 59     <-- 59 -->        PDF

hrvatske, u ovom slučaju, gospodarske
povijesti, koji se nalazi u Arhivu HAZU-
a. To je izvještaj, ili kako ga I. Erceg
ocjenjuje rasprava o gospodarskom
stanju nekadašnjih gospoštija
Zrinsko-Frankopanskih, a u izvještajnom
dobu konfisciranih, dakle državnih
(Komore). To su Gospoštije Novi, Bakar,
Grobnik i Čabar odnosno cijelog
sjeverozapadnog dijela tadanje Hrvatske.
Pisac Izvještaja (Relationes bonorum
maritimo) je Andrija Koderman,
povjerenik ili gubernator tih Gospoštija.
Izvještaj, kojeg tekst zauzima 82
stranice ACTA, pisan je na latinskom
jeziku, ali uvid u njega omogućuje sažetka
na hrvatskom jeziku s 12 stranica
ACTA. Na kraju su kazala osoba,
mjesta i stvari koje se navode u Izvještaju
priređena po dru Josipu Bar bari
ću, znanstvenom savjetniku HAZU.


Koderman je za svaku Gospoštiju
dao račun prihoda i rashoda. Po tom računu
izdaci iznose od 9,30% (G. Grobnik)
do 29,5% (G. Čabar) prihoda odnosne
Gospoštije. Mali udjel izdataka u
odnosu na primanja posljedica je feudalno-
kmetskih odnosa u kojem feudalac
za primarnu proizvodnju nije imao
nikakvih troškova, jer su kmetovi bili
obvezni na davanja (daće) i na besplatan
rad kao daće po urbaru, daće u pšenici,
stočna daća, pa zakupnine za paše
i mlinove itd.


A dohodak od drva? Iskazan je samo
za gospoštiju Novi i to s 1387 libri
i 10 soldi spram ukupnih primitaka od
4029 libri i 11 soldi. Međutim to nije
jedini prihod od šuma, jer one sudjeluju
u prihodima iskazanim za stoku odnosno
ovce, koje su nesumnjivo velikim
dijelom koristile šumske površine,
posebno listače za pašu. U pregledu
izdataka za Gospoštiju Čabar oni su
iskaza 25,50 u odnosu na prihode. To


* Drančišković, S., 1965.: Razvoj
šumarskog gospodarstva u zapadnohrvatskom
visočju. Anali za šumarstvo 43-262, Zagreb.
je posljedica "sekundarne djelatnosti" u
toj Gospoštiji tj. proizvodnjem željeza.
A proizvodnje željeza nije bilo bez drva
pa proizlazi kako veća "sekundarna radinost"
povećava i potrošnju drva. Dohodak
od drva iskazan u Gospoštiji Novi
nije dohodak samo iz šuma te Gospoštije
nego i ostalih, npr. sve do Lokava
gdje je radila pilana, ali je iskazan
za Novi, jer je to bila luka preko
koje su se drvni sortimenti izvozili.


Veći dio Kodermanova Izvještaja
zauzimaju opisi granica Gospoštija, poljodjelske
i stočarske proizvodnje,
trgovne i dr. Posebni tekst o šumama
samo je u izvještaju o Gospoštiji Grobnik
(str. 47. ACTA). Naslov je tog dijela
Izvještaja Distinctio et damnus
syluarum Grobnicensium (Koristi i štete
u grobničkim šumama) iz kojeg bilježimo,
da se u području Klane i Studenaca
obavljaju melioracije, tako daje
za stanje šumarstva u ono doba na tom
području na raspolaganju samo rad dr.


S. Frančiškovića*)
Među imenima u Kazalu osoba nalazimo
i Marka Klepca, kapelana u Gerovu,
Marčinka, Vlaha iz Moravica, Tomu
Kvaternika, posjednika u Dragama
Vinka Štiglića, župnika u Gerovu itd.


2.2 Od ostala četiri priloga podaci
u odnosu za šumarstvo nalaze se u radu
S. Peričića te S. Sršana.
U radu "Statistički podaci o proizvodnji
na zadarskom području god.
1803 - 1804. Šime Peričića, nalaze se
podaci i o broju stoke u naseljima i otocima.
U 1803. godini na otocima bilo
je 616 goveda, 10.040 ovaca, 5.520 koza,
3 konja, 561 magare i 352 svinje;
za ostali dio nisu razdvojeni podaci za
ovce i koze, pa ih i ne navodimo. U
1804. godini na otocima zadarskog područja
bilo je 8253 ovce, 3486 koza,


515 goveda, 5 konja, 436 magaradi i
504 svinje. Izdvajamo, daje na Kornatima,
dakle na području današnjeg Nacionalnog
parka, bilo 2.509 ovaca,


1.060 koza, 34 goveda, 3 konja 28 magaradi
i nijedno svinjče. Na nekim pak
otocima koza uopće nije bilo.
U "Inventaru čepinskog-erdutskog
posjeda 1880. godine" Stjepana S r š e na
nalazimo i ove podatke:


XXVIII. Šumarski ured, st. 53.
geometrijski predmeti (kompet instrumenata
za niveliranje, mjerni stol sa stativom,
busolom i libelom, perspektivdiopter
lineal, ručni durbin, pantograf s
mesing postoljem i planimetar). Šumarski
ured vodio je i ciglanu Jamaču te
pčelarstvo (676 košnica na osam lokaliteta^
XXXV. Zalihe drva: st. 84. skladište
Čepin - Jamaca u vrijednosti 1996
forinti (u kub. metr. bukovih cjepanica
78, miješanih rezanih 550, mješanih
cjepanica 128; u tek. metr. kalanih 642
te rezana bukovina za alat 41).
St. 85. Šumarija Pomoćin u vrijednosti
3636 for. (mješana rezana 1135
kub. met. i cjepana miješana 866).


St. 86. Šumarija Ugljara, ukupna
vrijednost 244 for. (mješana 44, mješana
cjepanica 127).


st. 87. Šumarija Zlejane, ukupna vrijednost
62 for. (mješana rezana 23, mješana
cjepana 8).


88. Ciglana Jamaca, ukupna
vrijednost opeke 1660 for. (I. klase 45
042 kom, 2. klase 3.368 kom, crijep 1.
kl. 17. 376 kom, 2. klase 8.490 kom,
patos 4.380 kom., šuplja opeka 1.234
kom., oluci 401 kom., vrtna opeka 382
kom. i pećna opeka 744 kom.).
Oskar Piškorić