DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1995 str. 59 <-- 59 --> PDF |
hrvatske, u ovom slučaju, gospodarske povijesti, koji se nalazi u Arhivu HAZU- a. To je izvještaj, ili kako ga I. Erceg ocjenjuje rasprava o gospodarskom stanju nekadašnjih gospoštija Zrinsko-Frankopanskih, a u izvještajnom dobu konfisciranih, dakle državnih (Komore). To su Gospoštije Novi, Bakar, Grobnik i Čabar odnosno cijelog sjeverozapadnog dijela tadanje Hrvatske. Pisac Izvještaja (Relationes bonorum maritimo) je Andrija Koderman, povjerenik ili gubernator tih Gospoštija. Izvještaj, kojeg tekst zauzima 82 stranice ACTA, pisan je na latinskom jeziku, ali uvid u njega omogućuje sažetka na hrvatskom jeziku s 12 stranica ACTA. Na kraju su kazala osoba, mjesta i stvari koje se navode u Izvještaju priređena po dru Josipu Bar bari ću, znanstvenom savjetniku HAZU. Koderman je za svaku Gospoštiju dao račun prihoda i rashoda. Po tom računu izdaci iznose od 9,30% (G. Grobnik) do 29,5% (G. Čabar) prihoda odnosne Gospoštije. Mali udjel izdataka u odnosu na primanja posljedica je feudalno- kmetskih odnosa u kojem feudalac za primarnu proizvodnju nije imao nikakvih troškova, jer su kmetovi bili obvezni na davanja (daće) i na besplatan rad kao daće po urbaru, daće u pšenici, stočna daća, pa zakupnine za paše i mlinove itd. A dohodak od drva? Iskazan je samo za gospoštiju Novi i to s 1387 libri i 10 soldi spram ukupnih primitaka od 4029 libri i 11 soldi. Međutim to nije jedini prihod od šuma, jer one sudjeluju u prihodima iskazanim za stoku odnosno ovce, koje su nesumnjivo velikim dijelom koristile šumske površine, posebno listače za pašu. U pregledu izdataka za Gospoštiju Čabar oni su iskaza 25,50 u odnosu na prihode. To * Drančišković, S., 1965.: Razvoj šumarskog gospodarstva u zapadnohrvatskom visočju. Anali za šumarstvo 43-262, Zagreb. je posljedica "sekundarne djelatnosti" u toj Gospoštiji tj. proizvodnjem željeza. A proizvodnje željeza nije bilo bez drva pa proizlazi kako veća "sekundarna radinost" povećava i potrošnju drva. Dohodak od drva iskazan u Gospoštiji Novi nije dohodak samo iz šuma te Gospoštije nego i ostalih, npr. sve do Lokava gdje je radila pilana, ali je iskazan za Novi, jer je to bila luka preko koje su se drvni sortimenti izvozili. Veći dio Kodermanova Izvještaja zauzimaju opisi granica Gospoštija, poljodjelske i stočarske proizvodnje, trgovne i dr. Posebni tekst o šumama samo je u izvještaju o Gospoštiji Grobnik (str. 47. ACTA). Naslov je tog dijela Izvještaja Distinctio et damnus syluarum Grobnicensium (Koristi i štete u grobničkim šumama) iz kojeg bilježimo, da se u području Klane i Studenaca obavljaju melioracije, tako daje za stanje šumarstva u ono doba na tom području na raspolaganju samo rad dr. S. Frančiškovića*) Među imenima u Kazalu osoba nalazimo i Marka Klepca, kapelana u Gerovu, Marčinka, Vlaha iz Moravica, Tomu Kvaternika, posjednika u Dragama Vinka Štiglića, župnika u Gerovu itd. 2.2 Od ostala četiri priloga podaci u odnosu za šumarstvo nalaze se u radu S. Peričića te S. Sršana. U radu "Statistički podaci o proizvodnji na zadarskom području god. 1803 - 1804. Šime Peričića, nalaze se podaci i o broju stoke u naseljima i otocima. U 1803. godini na otocima bilo je 616 goveda, 10.040 ovaca, 5.520 koza, 3 konja, 561 magare i 352 svinje; za ostali dio nisu razdvojeni podaci za ovce i koze, pa ih i ne navodimo. U 1804. godini na otocima zadarskog područja bilo je 8253 ovce, 3486 koza, 515 goveda, 5 konja, 436 magaradi i 504 svinje. Izdvajamo, daje na Kornatima, dakle na području današnjeg Nacionalnog parka, bilo 2.509 ovaca, 1.060 koza, 34 goveda, 3 konja 28 magaradi i nijedno svinjče. Na nekim pak otocima koza uopće nije bilo. U "Inventaru čepinskog-erdutskog posjeda 1880. godine" Stjepana S r š e na nalazimo i ove podatke: XXVIII. Šumarski ured, st. 53. geometrijski predmeti (kompet instrumenata za niveliranje, mjerni stol sa stativom, busolom i libelom, perspektivdiopter lineal, ručni durbin, pantograf s mesing postoljem i planimetar). Šumarski ured vodio je i ciglanu Jamaču te pčelarstvo (676 košnica na osam lokaliteta^ XXXV. Zalihe drva: st. 84. skladište Čepin - Jamaca u vrijednosti 1996 forinti (u kub. metr. bukovih cjepanica 78, miješanih rezanih 550, mješanih cjepanica 128; u tek. metr. kalanih 642 te rezana bukovina za alat 41). St. 85. Šumarija Pomoćin u vrijednosti 3636 for. (mješana rezana 1135 kub. met. i cjepana miješana 866). St. 86. Šumarija Ugljara, ukupna vrijednost 244 for. (mješana 44, mješana cjepanica 127). st. 87. Šumarija Zlejane, ukupna vrijednost 62 for. (mješana rezana 23, mješana cjepana 8). 88. Ciglana Jamaca, ukupna vrijednost opeke 1660 for. (I. klase 45 042 kom, 2. klase 3.368 kom, crijep 1. kl. 17. 376 kom, 2. klase 8.490 kom, patos 4.380 kom., šuplja opeka 1.234 kom., oluci 401 kom., vrtna opeka 382 kom. i pećna opeka 744 kom.). Oskar Piškorić |